Allaha subhanehu ve te'ala Robinja

"Budi na dunjaluku kao stranac ili putnik".Kada omrkneš ne nadaj se da ćeš dočekati jutro, a kada osvaneš ne nadaj se da ćeš dočekati veče, iskoristi svoje zdravlje prije bolesti i život prije smrti." (El-Buhari)

05.11.2017.

Dali si se ikad zapitao u iskusenjima, koje sve blagodati ti je Allah dao?

Bismillahir-Rahmanir-Rahim Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu! Dali si se ikad zapitao u iskusenjima, koje sve blagodati ti je Allah dao? Danas mnogi samo vide ono sto ga zadesi, recimo nemogu imati djecu, nemaju neki posao, neki nemaju Hanumu ili neki Muza, neko nema zdravlje... ali od jednog ili vise iskusenja koja nas momentalno zadese, ima mnogo vise blagodati koje nam je Allah dao koji drugi nemaju! Smisao iskusenja ili oduzimanje necega je samo dobro za tebe... Uzvišeni Allah: “Mi ćemo vas u iskušenje dovoditi, malo strahom i gladovanjem, te gubljenjem imetka, života i ljetine. A ti obraduj strpljive, one koji, kada ih kakva nevolja zadesi, samo kažu: ‘Mi smo, doista, Allahovi i Njemu ćemo se, sigurno, vratiti.’ To su oni kojima pripadaju blagoslovi od Gospodara njihovog i milost; oni su na Pravom putu.” (El-Bekara, 155–157) Samo iskušenje nije zlo za čovjeka, jer se njime brišu grijesi, povećavaju stepeni i dobija se posebna nagrada za strpljivost. U stanju kušnje vjernik se okreće od ljudi ka svome Gospodaru, povećava svoju predanost Njemu, i ponizan Mu je tražeći Njegovu milost i pomoć. Vjernik kroz iskušenja, koja su neminovna, postaje bolji u imanu i pokornosti i zadovoljan Allahovom odredbom. Kada vjernika pogode ovosvjetske brige, problemi i nedaće, kao što je bolest ili smrt dragih osoba ili neimaština i slično, time se na ovom svijetu kažnjava za grijehe, pa mu bude oprošteno ono što je pogriješio. Ali takodje ima i stotine blagodati koje ti je Allah dao i podario ti, a drugima nije, pa budi zahvalan... Pa kada te iskusenje zadesi/Problem neki, kazi :" Gospodaru moj olaksaj i pomozi, izlaz mi Ti podari, olaksaj iskusenje i ne stavljaj na ona koja nemogu podnjeti!" A kada vidis kod drugog nesto, iskusenje... trazi od Allaha da te sa tim ne iskusa i da doticnoj toj osobi olaksa i pomogne, izlaz podari! U svemu je khajr i u dobru i u losem losem sto nas zadesi elhamdulillah... samo treba saburati. Koliko blagodati ti je Uzvišeni Allah druge dao...Pogledaj oko sebe pa vidi druge, vidi kako je nekim drugima nesto od tih blagodati uskraceno koje ti bas imas i pocascen si... Nemoj uvijek gledati sve crno da je ako ti nesto nedostaje u tvom zivotu! I to je sa razlogom jer Allah ili hoce da te ocisti nekih grijeha tom kusnjom, ili hoce da mu se vratis i kajes, vise Ga molis /dovis ili te necega gores sacuvo... zato sabur, zahvali se Allahu jer Uzvišeni sto je odredio i sta god u time je dobro, jer On je Uzvišen, koje greske ne pravi, koji je u Knjigi Kadra/ sudbine odredio sve elhamdulillah... Zamisli, koliko danas je pod satorima, gladno, zima a ti imas toplu kucu i grijanje na bilo koji nacin... Koliko je danas pod Granatama u Ratu a ti u miru rahatluku, spavas mirno bez straha... Koliko je danas oni koji broje dane Zivota radi Raka i Khemo terapije, a ti elhamdulillah sa svojim nekim manjim bolom zivis ali ti i to pregolemo, najgore mislis.. Koliko danas nemaju Djecu, zele, pate da imaju Evlad, potomak... a ti imas ih elhamdulillah ali ne vodis brigu niti imas ljubavi za njih... Kolko danas ima oni koji nemaju imetka ali saburaju elhamdulillah, ne vidim se na licu ili ponasanju da su mozda gladni, a ti se rasipas, mjenjas auta, mjenjas sve dunjaluk te zauzeo pa ne vidis nikog oko sebe, a vazda ti malo i kukas i da ti je vise... Koliko danas nemogu svoju vjeru da mirno sprovode a ti mozes elhamdulillah, niko ti hidzab ne brani ili bradu ali to ti je previse... Toliko blagodati ti je Allah dao i jos stotine Oci da gledas nisi slijep, Noge da hodas, ne trebaju ti kolica i tudja pomoc, Glas da govoris, zdrvlje itd. milone blagodati... pa malo razmisli i sjeti se u svakom iskusenju da ima i necega lijepog sa cim te je Allah obradovao... Ima svijetlosti u tvom zivotu i to malo tame je khar, dobro po tebe i saburaj ima. sve svoje razloge i ako ti nesto oduzme... (Muza, Djete, Novac, Zdravlje, Imetak, Posao,...) ima sve svoje razloge... iza kise, Sunce sija... uvjek neka svijetlost se krije iza tamni Oblaka, tako je i u nasem. zivotu. I kisa je blagodat elhamdulillah, a i Sunce... radujemo se i jednom i drugom pa tako se raduj svemu sto te zadesi, jer neznas cega te Allah sacuvao... Ne budi ne zahvalan, jer samo tako na sebe izazivas Allahovu srdzbu i samo ce ti biti teze kroz Dunjaluk krociti. Uzvišeni Allah kaze u Qur'anu : "Ako budete nezahvalni i vi i svi drugi na Zemlji – pa, Allah, doista, ni o kome nije ovisan i On je jedini hvale dostojan.” (Ibrahim, 8) Milost koju Svevišnji Gospodar daje svim stvorenjima: ljudima, životinjama, mrtvoj prirodi..., pa preko te milosti bivaju im olakšani poslovi i život na dunjaluku, kako se u Kur’an govori: “Gospodaru naš, Ti si milošću i znanjem sve obuhvatio.” (Gafir, 7) Posebna Allahova milost, koju On pokazuje i daruje vjernicima, preko koje ih upućuje na pokornost i činjenje ibadeta Njemu, olakšava im dobro, učvršćuje ih na Pravome putu, oprašta im, prelazi preko njihovih loših postupaka, spašava ih Vatre i uvodi ih tom milošću u Džennet. Uzvišeni Allah je rekao: “On je prema vjernicima samilostan – a na Dan kad oni pred Njega stanu, On će ih pozdravljati sa: ‘Mir vama!’ – i On im je pripremio nagradu plemenitu.” (El-Ahzab, 43–44) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem (Allah mu mir i spas darovao), rekao je: “Znajte da nikoga od vas njegova djela neće uvesti u Džennet!” Prisutni upitaše: “Zar ni tebe, Allahov Poslaniče?” On odgovori: “Ne, ni mene, osim ako me Allah ne obaspe Svojom milošću.” (Muslim, 2816) Što više čovjek čini dobra, pokorava se Svevišnjem Allahu, on je bliži Njegovoj milosti i povećava se njegov udio u milosti Milostivog, o čemu je Uzvišeni Gospodar objavio: “Milost Allahova doista je blizu onih koji dobra djela čine…” (El-A’raf, 56) Ne zaboravi! Za cim ti dusa i srce zudi, patis za necim a nemas prvo se Allahu zahvali na svkom stanju (i sto imas i sto nemas/onom na cemu te je iskusao i uskratio ti i oduzeo) Trazi moli, dovi za to sto ti ne dostaje ne zali se ljudima, nego se zali i moli GOSPODARA LJUDI, i svih svijetova i svega... Ako Allah hoce iz svoje milosti dace ti... ono samo sto je khajr po tebe, dobro! A ako nece, ti saburaj i znaj da te nekog musibeta, belaja, problema sacuvao... Suti i stisni zube... i dalje Allaha velicaj i zahvaljuj Mu se na svakom stanju jer ti nevidis Gajb/skriveno sta je... Povećanje spoznaje o Uzvišenom Allahu Onaj ko povjeruje u Allahova lijepa imena i Njegova svojstva savršenstva, povećat će svoju spoznaju o Svemilosnom Allahu, njegovo će se vjerovanje povećati i postati jače, uvjerenje u Allahovu jednoću osnažit će se, a srce će se ispuniti još većom ljubavlju i čežnjom prema Uzvišenom Allahu, poštovanjem i potpunom predanošću Njemu, Svemogućem. Spominjanje i veličanje Uzvišenog Allaha Njegovim lijepim imenima, a to je ustvari i najodabraniji zikr – slavljenje i hvaljenje Uzvišenog Allaha. On je objavio u Kur’anu: “O vjernici, često Allaha spominjite i hvalite.” (El-Ahzab, 41) Upućivanje dove i traženje pomoći od Uzvišenog Allaha Njegovim lijepim imenima. On je u Kur’anu kazao: “Allah ima najljepša imena i vi Ga molite njima” (El-A’raf, 180), naprimjer, da molitelj u dovi kaže: “O Opskrbitelju (ja Rezzaku), opskrbi me! O Ti koji pokajanja primaš (ja Tevvabu), primi moje pokajanje! O Milostivi (ja Rahimu), smiluj mi se!”

11.06.2017.

60 nacina brisanja grijeha pa bujrum pozuri!

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

60 nacina brisanja grijeha pa bujrum pozuri!


Zahvala pripada Allahu, Gospodaru svjetova, salavat i selam na najcasnijeg poslanika i vjerovjesnika. Ovo pismo je namijenjano svakom muslimanu koji robuje Allahu i nikog mu ne pripisuje kao druga, s obzirom da je najveci ideal svakog covjeka da napusti ovaj svijet a Allah mu oprostio sve grijehe. Cilj je takode da napusti ovaj svijet i dode na ahiret, a Allah mu je vec oprostio sve grijehe i tako ne bude pitan za njih na ahiretu, vec uveden u Džennet gdje ce vjecno ostati i nece iz njega nikada izici. U ovom kratkom pismu spomenut cemo neka djela koja brišu grijehe i za koja se prema vjerodostojnim hadisima, dobija velika nagrada. Molimo Allaha Jedinog da primi naša djela, a On cuje i zna.

1. Pokajanje - tevba. Allahov poslanik je rekao: 'Ko se pokaje prije nego što Sunce izade sa zapada, On ce mu primiti tevbu.' (Muslim, br. 2703). Muhammed, a.s, takode kaže: 'Doista uzvišeni Allah prima tevbu covjeka sve dok duša ne dode u grkljan.'

2. Izlazak radi traganja za naukom. Allahov poslanik, s.a.v.s, kaže: 'Ko bude slijedio put koji vodi ka nauci, Allah ce mu olakšati put do Dženneta.' (Muslim, br. 2699)

3. Spominjanje Allaha. Muhammed, a.s, kaže: 'Hocete li da vas obavijestim o najboljim djelima vašim, najcjenjenijim kod vašeg Vladara, najvecim po deredžama, boljim za vas od dijeljenja srebra i zlata, vrednijim nego da sretnete vašeg neprijatelja, udarate po njihovim vratovima a oni udaraju po vašim?' Ashabi su odgovorili: 'Dakako, Allahov poslanice!' On odgovara: 'Spominjanje uzvišenog Allaha.' (Tirmizi, br. 3347)

4. Cinjenje dobra i upucivanje na dobro. Muhammed, a.s, kaže: 'Svako dobro djelo je sadaka, a ko upucuje na dobro kao da ga i cini.' (Buhari, 10/374 i Muslim br. 1005)
5. Vrijednost poziva vjeri u Allaha. Allahov poslanik je kazao: 'Ko bude pozivao na pravi put ima nagradu svih onih koji ga slijede, s tim što se njihova nagrada ništa ne umanjuje.' (Muslim, br. 2674)

6. Naredivanje dobra a zabranjivanje zla. Muhammed, a.s, kaže: 'Ko od vas vidi ružno djelo, neka ga ukloni rukom, a ako ne može, onda jezikom, a ako i to ne mogne neka ga srcem osudi a to je znak najslabijeg imana.' (Muslim, br. 49)

7. Kiraet - ucenje Kur'ana. Muhammed, a.s, kaže: 'Ucite Kur'an. Kur'an ce se na Sudnjem danu pojaviti u ulozi šefaatdžije onome ko ga bude ucio.' (Muslim, br. 804)

8. Poucavanje Kur'anu i njegovo ucenje. Muhammed, a.s, kaže: 'Najbolji medu vama je onaj koji uci Kur'an i druge poucava tome.' (Buhari, 9/66)

9. Nazivanje selama. Allahov poslanik je rekao: 'Necete uci u Džennet dok ne budete vjerovali, a necete vjerovati dok se ne budete voljeli. Hocete li da vas uputim na nešto što ako budete radili voljet cete se? Širite medu sobom selam.' (Muslim, br.54)

10. Ljubav u ime Allaha. Muhammed, a.s, je rekao: 'Doista ce Allah na Sudnjem danu kazati: 'Gdje su oni koji su se voljeli u Moje ime, danas cu ih staviti u Svoj hlad, a drugog hlada, osim mog hlada, nema.' (Muslim, br. 2566)

11. Posjecivanje bolesnika. Muhammed, a.s, je rekao: 'Svaki musliman koji posjeti svog bolesnog brata jutrom, na njega ce donositi salavat 70000 meleka sve dok se ne smrkne, a ako ga posjeti navece, na njega donosi salavat 70000 meleka dok ne osvane, a imat ce harif (bašcu) u Džennetu.' (Tirmizi, br. 969)

12. Pomaganje ljudima u vracanju duga. Allahov Resul je kazao: 'Ko pomogne onom koji je bankrotirao, Allah ce pomoci (olakšati) njemu na dunjaluku i na ahiretu.' (Muslim, br.2699)

13. Sakrivanje mahana drugih ljudi. Muhammed, a.s, kaže: 'Ko sakrije mahanu Allahovog roba na dunjaluku, Allah ce sakriti njegovu na ahiretu.' (Muslim, br. 2590)

14. Održavanje rodbinskih veza. Allahov Resul je rekao: 'Krvno srodstvo je okaceno o Allahov Arš i govori: 'Ko me održava, Allah njega podržao, a ko me kida, Allah njega prekinuo.' (Buhari 10/350 i Muslim, br.2555)

15. Lijep moral. Upitan je Allahov poslanik o onome što ce najviše ljudi odvesti u Džennet, pa je odgovorio: 'Bogobojaznost i lijep moral.' (Tirmizi, br. 2003)

16. Istinoljubivost. Muhammed, a.s, je rekao: 'Držite se iskrenosti, jer doista iskrenost vodi u dobrocinstvo, a dobrocinstvo vodi u Džennet.' (Buhari 10/423 i Muslim, br.2607)

17. Savladavanje srdžbe. Allahov Resul je kazao: 'Ko bude savladao svoju srdžbu, a bude u stanju da je sprovede, Allah ce ga prozvati na celu svih stvorenja kako bi sebi izabrao džennetske hurije, koje bude htio, na Sudnjem danu.' (Tirmizi, br. 2022)

18. Keffaret sijela. Muhammed, a.s, je rekao: 'Ko bude sjedio u sijelu i puno pricao, pa zatim, prije nego što ustane izgovori: 'Subhanekellahume ve bi hamdike ešhedu en la illahe illa ente estagfiruke ve etubu ilejke! Bit ce mu oprošteni grijesi koje je ucinio na tom sijelu.' (Tirmizi, 3/153)

19. Strpljivost. Muhammed, a.s, je rekao: 'Nece muslimana zadesiti nevolja, tegoba, briga, tuga, neugodnost, pa cak ni trn da ga ubode a da mu Allah zbog toga nece izbrisati neke grijehe.' (Buhari, 91/10)

20. Dobrocinstvo roditeljima. Allahov poslanik je rekao: 'Propao neka je, propao neka je!' Ashabi su upitali: 'Ko Allahov poslanice?' Allahov poslanik odgovara: 'Onaj kod koga jedan ili dva roditelja budu docekali starost, i ne ude (zbog svoje pokornosti njima) u Džennet.' (Muslim, br. 2551)

21. Angažman na pomoci hudovicama i siromasima. Allahov poslanik kaže: 'Onaj koji žuri da pomogne hudovicama i siromasima, je kao mudžahid na Allahovom putu'. Mislim da je još rekao: 'Kao onaj koji klanja ne posustajuci, kao postac koji stalno posti.' (Buhari, 10/366)

22. Briga o jetimu. Muhammed, a.s, kaže: 'Ja i onaj koji se brine o jetimu cemo biti u Džennetu zajedno' - pa je podigao i pokazao kažiprst i srednji prst.' (Buhari, 10/ 365)

23. Abdest. Allahov poslanik je rekao: 'Ko bude uzeo abdest i to ucinio na najljepši nacin, izlazice (spadace) grijesi iz njegovog tijela, tako da ce izici ispod njegovih nokata.' (Muslim, br. 245)

24. Ucenje šehadeta poslije abdesta. Muhammed, a.s, je rekao: 'Ko bude uzeo abdest i to ucinio na najljepši nacin, zatim kaže: 'Svjedocim da nema drugog boga osim Allaha, koji nema sudruga. Svjedocim da je Muhammed Allahov rob i poslanik', zatim prouci: 'Gospodaru, ucini me od onih koji se kaju i od onih koji se ciste' - otvorice mu se vrata Dženneta da ude na koja bude želio.' (Muslim, br. 234)

25. Ponavljanje za muezzinom dok uci ezan. Muhammed, a.s, kaže: 'Ko kaže po završetku ezana: 'Milostivi Allahu, Gospodaru ovog savršenog poziva i nastupajuceg namaza, dozvoli Muhammedu posredovanje za nas kod Tebe, podijeli dostojanstvo i visoku cast i nakon proživljenja postavi ga na casno mjesto (el vesile) koje si mu obecao.' - zaslužio je moj šefaat.

26. Gradnja mesdžida. Allahov resul kaže: 'Ko bude sagradio mesdžid želeci Allahovo zadovoljstvo, bice mu sagradene slicna kuca u Džennetu.' (Buhari, br. 450)

27. Upotreba misvaka. Muhammed, a.s, kaže: 'Da znam da necu teretiti svoj ummet naredio bih im upotrebu misvaka prije svakog namaza.' (Buhari, 2/331 i Muslim, br. 252)

28. Odlazak u mesdžid. Allahov resul kaže: 'Ko porani i ode u mesdžid, Allah ce mu pripremiti posebne stepene u Džennetu kad god porani i ode.' (Buhari 2/124, Muslim, br.669)

29. Pet dnevnih namaza. 'Koji god musliman klanja obavezne namaze lijepo uzimajuci abdest i izvršavajuci skrušenost i ruku'e, bit ce mu iskup za prethodne grijehe, izuzimajuci veliki grijeh i to za citav život.' (Muslim, br.228)

30. Klanjanje sabah i ikindije namaza. 'Ko bude klanjao sabah i ikindiju, uci ce u Džennet.' (Buhari, 2/43)

31. Klanjanje džume namaza. Muhammed, a.s, kaže: 'Ko uzme abdest na najljepši moguci nacin, zatim ode na džuma-namaz, sluša i pažljivo prati hutbu, oproste mu se grijesi koje je pocinio izmedu dvije džume i grijesi još tri dana.' (Muslim, br. 857)

32. Trenutak kada se petkom primaju dove. Muhammed, a.s, kaže: 'Ima jedno vrijeme petkom u kom rob musliman, ako potrefi cineci dovu Allahu dok je u namazu, a da mu to On nece dati.' (Buhari, 2/344 i Muslim, br.852)

33. Klanjanje pritvrdenih sunneta pet farz namaza. Muhammed, a.s, kaže: 'Nema ni jednog roba muslimana koji klanja svaki dan 12 dobrovoljnih rekata mimo farza, a da mu Allah nece sagraditi kucu u Džennetu.' (Muslim, br. 728)

34. Klanjanje dva rekata nakon pocinjenog grijeha. Muhammed, a.s, je rekao: 'Nema roba koji ucini grijeh, lijepo se ocisti, zatim ustane i klanja dva rekata, zatim zamoli Allaha za oprost a da mu nece biti oprošteno.' (Ebu Davud, br. 1521)

35. Nocni namaz. Muhammed, a.s, je rekao: 'Najbolji namaz poslije farz namaza je nocni namaz.' (Muslim, br. 1163)

36. Jutarnji namaz - duha-namaz. Muhammed, a.s, je rekao: 'Vi ste dužni da svaki dan za svaki svoj zglob date sadaku. Svako slavljenje (tesbih) je sadaka, svaka zahvala (tahmid) je sadaka, svako vlicanje (izgovaran tekbira) je sadaka, naredivanje dobra a zabranjivanje zla je sadaka. Sve to nadomiještaju dva rekata duha namaza.' (Muslim, br. 720)

37. Salavat na Allahovog poslanika. Muhammed, a.s, kaže: 'Ko donese na mene salavat, Allah na njega donese deset.' (Muslim, br. 384)

38. Post. Allahov Resul kaže: 'Nema roba koji posti jedan dan na Allahovom putu, a da Allah za taj dan njegovo lice ne udalji 70 harifa od vatre.' (Buhari, 6/35 i Muslim, br. 1153)

39. Post tri dana svakog mjeseca. Muhammed, a.s, kaže: 'Post tri dana svakog mjeseca vrijedi kao da stalni post.' (Buhari, 4/192 i Muslim, br.1159)

40. Post mjeseca ramazana. Allahov poslanik kaže: 'Ko bude postio vjerujuci i nadajuci se Allahovoj nagradi u mjesecu ramazanu, bice mu oprošteni njegovi grijesi.' (Buhari, 4/331 i Muslim, br. 760)

41. Post šest dana ševala. Muhammed, a.s, kaže: 'Ko bude postio mjesec ramazan, a potom šest dana ševala, kao da je postio cijelu godinu.' (Muslim, br. 1164)

42. Post na Dan Arefata. Muhammed, a.s, kaže: 'Post na Dan Arefata briše male grijehe koji su pocinjeni prošle i koji ce biti pocinjeni naredne godine.' (Muslim, br. 1162)

43. Post Jevmu ašura. Muhammed, a.s, kaže: 'Post na Dan ašure, racunam da je kod Allaha vrijedan da briše grijehe koji su pocinjeni u toj godini.' Muslim 1162)

44. Priredivanje iftara postacu. Muhammed, a.s, kaže: 'Ko iftari postaca ima nagradu kao postac, s tim što se njemu ne umanji ništa od nagrade.' (Tirmizi, br. 807)

45. Kijam u Lejletul kadru. Muhammed, a.s, kaže: 'Ko bude klanjao nocni namaz u Noci kadr, vjerujuci i nadajuci se Allahovoj nagradi, bice mu oprošteni grijesi koje je pocinio.' (Buhari, 4/221 i Muslim, br.1165)

46. Davanje sadake. Muhammed, a.s, kaže: 'Sadaka gasi grijehe kao što voda gasi vatru.' (Tirmizi, br. 2616)

47. Obavljanje hadždža i umre. Resulullah kaže: 'Umra do umre briše grijehe koji se u meduvremenu pocine, a za ispravan hadždž nema druge nagrade osim Dženneta.' (Muslim, br. 1349)

48. Rad u prvih deset dana zul-hidžeta. Muhammed, a.s, je rekao: 'Nema dana u kojima je Allahu draže covjekovo dobro djelo od onog u prvih deset dana zul-hidžeta.' Ashabi su upitali: 'Je li ni džihad na Allahovom putu?' Reulullah je odgovorio: 'Ni džihad na Allahovom putu, osim covjek koji je izišao sa svojim životom i imetkom, zatim ništa od toga ne vrati kuci.' (Buhari, 2/381)

49. Borba na Allahovom putu. Muhammed, a.s, kaže: 'Probdjeti jedan dan na Allahovom putu bolje je od dunjaluka i onog što je na njemu, a imati prostora u Džennetu koliko jedan bic, bolje je od Dunjaluka i svega na njemu.' (Buhari, 6/11)

50. Dijeljenje na Allahovom putu. Resulullah kaže: 'Ko opremi gaziju (borca) on se vec bori na Allahovom putu, ko se bude brinuo o njegovoj porodici, on se vec bori.' (Buhari, 6/37 i Muslim, br. 1895)

51. Namaz umrlom muslimanu i slijedenje džennaze. Muhammed, a.s, je rekao: 'Ko bude prisutan na dženazi dok se ne klanja, ima jedan kirat, a ko bude prisutan dok se umrli ne zagrne (ukopa) ima dva kirata.' Upitan je: 'A šta su to dva kirata?' Resulullah je odgovorio: 'Poput dva ogromna brda.' (Buhari, 3/158 i Muslim, br. 945)

52. Cuvanje jezika i stidnog dijela tijela. Muhammd, a.s, kaže: 'Ko mi bude garantovao (da nece griješiti) sa onim što je medu njegovim vilicama i nogama ja mu garantujem Džennet.' (Buhari, 11/264 i Muslim, br.265)

53. Vrijednost la ilahe illellah i vrijednost subhanellahi ve bihamdihi. Muhammed, a.s, kaže: 'Ko izgovori sto puta u toku dana: 'Nema drugog boga osim Allaha, Jedini, koji nema sudruga. Njemu pripada sva vlast i hvala i On je svemocan', to mu je vrijedno kao da je oslobodio 10 robova, piše mu se stotinu dobrih djela a briše mu se stotinu grijeha, to mu je zaštita od šejtana toga dana sve dok ne omrkne. Niko nece uraditi ništa vrednije osim covjeka koji ucini isto više od njega.' Takode je Allahov Resul kazao: 'Ko kaže u jednom danu subhanallahi ve bihamdihi stotinu puta, bice mu oprošteni mali grijesi da ih ima kao na moru pjene.' (Buhari, 11/168 i Muslim, br. 2691)

54. Sklanjanje sa puta onog što uznemirava prolaznike. Resulullah je rekao: 'Vidio sam covjeka kako uživa u Džennetu zbog grane koju je sklonio sa puta, a uznemiravala je ljude.' (Muslim)

55. Odgoj i izdržavanje ženske djece. 'Ko imadne tri kceri kojima obezbjeduje stan i hranu i prema kojima je samilostan i brine se o njima, zaslužit ce sigurno Džennet.' (Ahmed sa dobrim senedom.)

56. Dobrocinstvo prema životinjama: Covjek je vidio psa kako liže lozu od žedi pa je skinuo obucu i napojio ga, pa mu se Allah na tome zahvalio i uveo ga u Džennet.' (Buhari)

57. Ostavljanje prepirke. Muhammed, a.s, kaže: 'Ja cu biti voda kuce u podnožju Dženneta za onog ko ostavi prepirku, cak ako bude i u pravu.' (Ebu Davud)

58. Posjecivanje brace u ime Allaha. Allahov poslanik je rekao: 'Hocete li da vas izvijestim o stanovnicima Dženneta?' Odgovorili su: 'Dakako, Allahov poslanice.' On je kazao: 'Allahov poslanik ce biti u Džennetu, a i istinoljubiv i covjek koji posjeti svog brata u jednom mjestu samo radi Allaha.' (Taberani, hasen)

59. Pokornost supruge svom mužu. Rekao je Muhammed, a.s.: 'Kad žena bude klanjala svojih pet farz namaza, postila ramazan, cuvala svoje stidne dijelove tijela, bude pokorna svome mužu, uci ce na koja vrata Dženneta želi.' (Ibnu Hiban, sahih)

60. Netraženje od ljudi. Muhammed, a.s, kaže: 'Ko mi garantuje da nece ništa tražiti od ljudi ja mu garantujem Džennet.' (Ehlus-sunen sahih)

 Molim Allaha Uzvisenog da nas ocisti nasih grijeha i smiluje nam se i da nas uvede Milosti Svojom u Dzennet Firdevs bez polaganja racuna i bez predhodne kazne u Kaburu i Dzehennemu. Allahumme Amina





11.06.2017.

Kori sam sebe jer melek smrti je blizu!

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

Kori sam sebe jer melek smrti je blizu!


Uzviseni Allah kaze u Kur’anu:’’Tako mi vremena,covijek,doista,gubi,samo ne oni koji vijeruju i dobra dijela cine,i koji jedni drugima istinu preporucuju i koji jedni drugima preporucuju strpljenje.’’(Al-‚Asr)

Kaže Uzvišeni: Kunem se Danom kada Smak svijeta nastupi, i kunem se dušom koja sebe kori. (El–Kijama, 1-2.)

Svijedoci smo vremena koje tako brzo prolazi,dan za danom,mjesec za mijesecom,godina za godinom.Kada pogledamo kalendar vidimo koliko je vremena proteklo i koliko je vremena ostalo nam iz ledja samo Allah svt zna.Mezarluci,posljeratni se prosirili desetine ili stotine puta vise,komsije ili rodbina umire-seli je svakodnevnica, odose sa ovih prostora ili svijeta sa kojeg cemo i mi otici,prolaznog i kratkog!Nestacemo i stacemo pred Allaha koji nas je stvorio,udahnuo nam dusu i koji nam je naredio da se samo Njemu pokoravamo i obozavamo!Odgovaracemo pred Njim o onome sto smo radili,kako smo provodili svoje vrijeme na prolaznom dunjaluku i da li smo svoje dane iskoristili radeci u hajru!Iskoristimo mladost prije starosti i zdravlje prije bolesti!Ipak,mnogi to olahko svataju i ne razmisljau o odlasku sa ovog prolaznog svijeta.Njima je sejtan uljepsao ove prolazne ljepote,ovaj dunjaluk i odvodi ih u stranputicu,odvracajuci ich od istine.Tako vise puta u razgovorima sa onima kojima zelimo da ukazemo na istinu i ispravan put,cujemo rijeci nama dobro poznate:’’Neka,ima jos vremena,ja sam jos mlad,ili neka pocecu klanjati ili oticu na hadz dok ostarim nemam sad za to vremena ili pokricu se kada odem u penziju nesmijem sad od firme…’’Ocito im je sejtan uljepsao ovaj prolazni dunjaluk i odvraca ih od toga da krenu putem istine i spasa!Takodje i mladima tako misli lutaju po glavi a sejtan im dosaptava:’’Neka te,malad si ti za to,stari samo klanjaju i ti ces kad ostaris,vidi dobar kafic se otvorio,nocni bar i lijepe mlade dijevojke,netrebas se ni zenit i u belaj ulaziti sto ce ti zena kad ih ima na svakom koraku…!’’Te tako mlade duse koje su i rasle u vremenu dzehla,grijesenja padaju u ponor te lutaju,tumaraju po ovom dunjaluku bez ikakvog cilja i bijeze od istine koju im je sejtan prikazao ruznom,ocrnio im moralan i zdrav zivot za nemoralan,grijesan i prljav!
Vecina danas ljudi,zena,omaldine i jos govorim muslimana lutaju ovim sekundama,minutama i sahatima zivota prolazna!Zasto to ???Neznanje je veliki neprijatelj sa sejtanom covijeku,ali neces da znas!Kada ti se govori ili ako ti se zeli ukazat na istini-neces taj dan biti kod kuce da ti dodjem imas nekih obaveza,ako sam te na telefon pozvao-nemas vremena dijete place itd…Al mnogi imaju vremena od sabaha za koji i neznaju kada je nastupio i kojega nisu ni klanjali da ispijaju kahve zu dobre traceve ili prenosenje tudjeg govora,imaju vremena za neke anamo spanske serije-kafirske pune nemorala pa koplet porodica pozuri sa ruckom da bi mirno zasijeli da pogledaju,imaju vremena umijesto da klanjaju jacuju i nakon da sijelo prekinu i legnu uz zikr-velicanje Allaha svt ,da tad tek izlaze iz svojih kuca u kasne sate al ne u dzamije,nego u nocne barove pune grijeha sa svih strana,imaju vremena uciti dijete kad tek progovara da ga tepajuci uce, da prve psovke estagfirullahi umijesto bismillahi,elhamdulillahi,Allahu Ekber…imaju vremena za sve vecina danasnjih muslimana!A kada im spomenes vijeru,isitnu za sve se nadje izgovor i nepotpun odgovor neka ono ili ovo ali kome nama koji ih pozivamo netreba to,nego sami sebi nepravdu cine!Sejtan je taj koji ih svakog casa poziva u svoju stranku neovisnosti od Allaha svt,a na Sudnjem danu ce ih ostaviti,nece im pomoci,niti ce im moci pomoci onda kada im pomoc bude najpotrebnija!Zato,dragi brate i sestro,jos jedno vas pozivamo,prihvatite istinu,priznaj Allaha svt za Gospodara i Muhammeda saws za Poslanika,a sejtan za svakoga je najveci neprijatelj i kreni putem isitne!Iskorisit mladost prije starosti,jer upravo je ta mladost dar od Allah svt i to je tvoje naljepse doba zivota koje moras korisno da iskoristis.To ti je kao kuca jedna koja je poceta sa dobrim temeljima jakim i sve do krova je kao treba jaka i neporusljiva a ako kucu pocnes sa slabim temeljima znaj da ce uvijek nesto skripati,pucati,nedostataka biti a krov ces popravljati redovno jer ce prokisnjavati!Iskoristi mladost postovani brate i sestro kako jednom insanu ,muslimanu dolikuje i nedozvoli da ti prodje uzalud!Smrt,svaki dan ocekuj,ocekuj da ti melek smrti dodje i pokuca na vrata i budi spremanda ga docekas!Allah svt nam je podario elhamdulillah sve kako covijek nebi to nikada moga izmisliti,uskladiti i iskombinovati.Dan i noc za rad i ibadet,24.sahata u jenom danu Allahu Ekber!Pa zar covijece mozes reci nema se eto vremena,kada nam je sve ostalo u praksi Poslanika saws koliko spavamo i koliko je dovoljno a medicina je to odkrila tek danas ,kad odmaramo i koliko,koliko radimo,ucimo,jedemo i opet mozemo reci nema se vremena za namaz subhanllah,nema se vremena za ucenje Kur’ana,nema se vremena za nafile…Ovo sad licno govorim takodje i sljedbenicima ove nase vijere,muminima koji imaju svojih ispusta ili propusta u necemu od ove vijere!Nemoj brate i sestro da te zavara dunjaluk,pa da ti dunjalucka kuca postane draza i bolja od Allahove kuce,nemoj da ti fudbal ili hekanje bude prece od ucenja Kur’an svakodnevnog ,nemoj da to bauschtela bude i posao preci od na vrijeme namaza jer Allah svt oskrbu i bericet daje i bez posla a taj namaz nikada nije namaz naklanjan isti,nemoj brate da ti uzivanje i igra po citavu noc sa hanumom ili na internetu bude prece od nafile namaza i dova koje Allah u zadnjoj trecini noci uslisava i pita:’’Gdje su moji iskreni robovi,sta traze od Meine…’’jer ce to biti i tebi i tvojoj hanumi i dijeci od korisiti na oba svijeta,nemoj da vam bude prece gledanje drugih kako grijese svijesno ili nesvijesno a vi ste muslimani i neintersuje vas jer vam se dobro pise-Mislite!!!Nareduj dobro i odvracaj od zla,jezikom,rukom ,dovom sa cim stignes da drugom zulum ne ucunisi i nanajljepsi nacin-ahlakom da bi Allah svt bio zadovoljan sa nama!Sve je ovo vrijeme i onima koji lutaju stazama dzehla-neznanja i nama koji smo elhamdulillah na pravom putu ili mislimo a nekorisitmo dovoljno jer smo u nekim ovodunjaluckim obavezama itd.Odgovorni smo za vrijeme koje nam je proslo i kako?Odgovaracemo za vrijeme u kojem zivimo i vrijeme koje ce nam doci ako ga docekamo jer smrt nam nepravi termine kao ovi ,kad ce nam doci!Melek smrti nas nece pitati jesmo li spremni da krenemo sa ovog svijet,nece,nego dolazi i uzima nam dusu!Hocemo li biti do tad spremni,hocemo li uciniti tevbu Allahu svt za sve ono sto smo radili,i jesmo li toliko dobra ucinili da smo tako spremni i da znamo da nas Dzennet ceka!Ono sto je realno i sto znamo je da smo svaki dan sve stariji i blizi smrti od koje necemo pobijeci ni oni koji grijese,ni oni koji lutaju ni oni koji robuju Allahu svt,svi ce smrt okusiti!
Brate i sestro,pomisli dali zaista imas jos dosta vremena?Da li ces uopste docekati sljedeci dan?Da li ces docekat tu starost u kojoj si odgodio i namaz,hadz,pokrivanje svog tijela?Da ti sutra vec nebude prekasno za te planove i za ucinjenu tevbu.pa da to sutra bude tvoj put do varte cije ce gorivo ljudi i kamenje biti?Zar je ljepsa vatra,zar je ona udobnija od zelenih basci,edenskih vrtova i izvora u koje te poziva tvoj Gospodar?Zar ces se pokoriti sejtanu,slijediti ga,pa da te odvede u vatru,ili ces se pokoriti…?Dobor razmislite vi i ja isto i kazemo opet imajos vremena,a ja samo znam da na nas vrijeme nece cekat!Zato,nemoj da te iznenadi smrt nespremnog.
Allah svt kaze:’’I pokoravajte se Allahu i Poslaniku!A ako oni glave okrenu,pa,Allah zaista ne voli nevijernike’’(Ali’Imran,32.)
Nezaboravi da se blizi dan polaganja racuna u kojem nema sumnje i dobro rasmilite!
Uzviseni kaze:’’Ljudima se blizi cas polaganja racuna njihova,a oni,bezbrizni,ne mare za to.’’(Al-Anbiya,1.)

Prošla je još jedna godina. Zatvorena je knjiga u kojoj je zapisano svako ljudsko djelo, dobro i loše, veliko i malo, vidljivo i nevidljivo za čovjekove oči, sve baš sve je zapisano. Šta sada? Otvara se nova stranica tvoga života. Prije nego što kalem (olovka) počne ponovo pisati, izvrši obračun! Osami se od čitavog svijeta i dobro razmisli. Dobro se prisjeti svojih propusta, greški i grijeha. Budi strog prema sebi! Ukori sebe! Nađi sebi mahane! Ostavi druge ljude, njihove greške i njihove mahane! Zabavi se sada samo sa samim sobom! Znaj da ćeš se jedino tako popraviti i da ćeš tako jedino postići uspjeh!

Šta misliš zbog čega se Uzvišeni, tvoj i moj Gospodar, kune baš dušom koja sebe kori? Kaže Uzvišeni: Kunem se Danom kada Smak svijeta nastupi, i kunem se dušom koja sebe kori. (El–Kijama, 1-2.) Znači li to da takvu dušu voli tvoj Gospodar?! Sjeti se prošle godine, prošlih mjeseci i dana! Imaš li više grijeha ili dobrih djela?! Budi sudija samom sebi! Šta misliš kada bi vagao svoja djela, koja li bi pretekla?! Da li ti je godina uspješno prošla gledajući na urađena dobra djela?!

Mnogi zaboravljaju ovaj obračun, a on je itekako bitan. Kad uvidimo svoje grijehe i propuste, trudit ćemo se da ih izbjegavamo u novoj godini. Zbog toga znaj da je obračun sa samim sobom put uspjeha i sreće! Tvoj i moj Gospodar, i Gospodar svih svjetova kaže: O vjernici, Allaha se bojte, i neka svaki čovjek gleda šta je za sutra pripremio i Allaha se bojte jer On dobro zna šta radite. (El-Hašr, 18.)

U tefsiru ovog ajeta Ibnu Kesir rhm. kaže: Obračunaj se sa samim sobom, prije nego što ti se obračuna. Pogledaj šta si sve pripremio od dobrih djela za dan kada će to sve biti iznešeno na vidjelo pred Gospodarom svih svjetova.

Poslušaj šta je rekao Hasan el-Basri: O ljudi, osvanuli ste, pa vam se vrijeme do određenog roka skratilo, a mogućnost za djela vaša smanjila. Smrt je iznad vas, a Džehenem vam se još više približio.

Pa, blago tebi ako svoju dušu odgojiš i navikneš je na pokornost Allahu, Gospodaru svjetova, a teško tebi ako svoju dušu i svoje prohtjeve za gospodara svoga uzmeš.

Govoreći o obračunu sa samim sobom Ibnu Kajjim, rhm., kaže sljedeće: Prvo sa čim čovjek mora otpočeti svoj obračun su farzovi (obaveze). Ukoliko je propuštao farzove, mora ih nadoknaditi, a ukoliko je izvršavao farzove, ali krnjavo, onda ih mora popraviti i uljepšati. Druga stvar su harami (zabrane). Ukoliko ih je činio, mora se pokajati i tražiti oprosta od Allaha, dž.š.. Zatim dolazi gaflet (nemar). Zbog nemarnosti se propuštaju sunneti, a samim tim i nagrade koje se dobijaju za činjenje istih. To se može nadoknaditi zikrom i čestim spominjanjem Allaha, dž.š., i čvrstim prihvatanjem sunneta Allahova Poslanika, sallallahu alejhi we selem.

Prve generacije muslimana shvatile su vrijednost obračuna sa samim sobom. Zbog toga su za svaki svoj propust u ibadetu kažnjavali sebe. Navodi se da je Abdullahu b. Omeru, r.a., kada bi mu prošla jacija u džematu, tu noć ne bi spavao, već bi je proveo u ibadetu. Znači, trudio bi se da propušteni ibadet nadoknadi dobrovoljnim nafilama, ne bi li mu se Uzvišeni smilovao.

Šta je sa nama? Da li nešto poduzimamo kada propustimo neki namaz u džematu, ili nam je svejedno?! Uporedimo nas sa Ibnu Omerom. Da li mi probdijemo noć kada propustimo namaz u potpunosti, a da ne spominjemo propušteni namaz u džematu?!

Prošla godina je završena, knjiga zapečaćena. Ono što je prošlo ne može se povratiti. Otpočeli smo novu hidžretsku godinu mjesecom Muharemom. Zato gledajmo da svoj život provedemo u pokornosti našem Stvoritelju i u približavanju Njemu.

Spremi se i docekaj taj cas kako treba da doceka pravi i iskren Allahov rob-mu’min.Pobijedi sejtana koji te odvraca od istine,ucini tevbu,pokaj se iskreno i spasi se uz Allahovu milost i pomoc od vatre u koju te uvode sejtan i njegova stranka!

Obračunavajte se sami sa sobom prije nego što vam bude obračunato i izvagajte svoja djela prije nego što vam budu vagana:

01.Da li si se sjetio Allaha dželle šenuhu i zahvalio mu se kada si se probudio?

02.Da li si jutros klanjao namaz džematile,u džamiji (mesdžidu)?

03.Da li si jutros proučio zikr poslije sabaha?

04.Da li si otpoćeo današnji dan sa molbom Allahu dželle šenuhu,da ti da halal nafaku i da samo takvu zarađuješ?

05.Da li si zahvalio Allahu dželle šenuhu,na blagodatima islama?

06.Da li si zahvalio Allahu dželle šenuhu,na tome što ti je podario sluh,vid, srce i ostale blagodati?

07.Da li si se Allahu dželle šenuhu obratio dovom u momentima kada On prima dove.

08.Da li si danas proučio,saznao i naučio napamet nešto iz Kur'ana i da li si uradio nešto u skladu s njim?

09.Da li si danas pročitao,saznao i naučio napamet neke hadise i da li si uradio nešto u skladu s njim?

10.Da li si naučio nešto novo od vjerskih propisa i da li si danas prisustvovao vjerskom predavanju?

11.Da li si danas čuvao oči,uši i ostale organe od harama?

12.Da li si danas donio salavat na Poslanika sallallahu alejhi we selleme?

13.Da li si danas obišao bolesnika?

14.Da li si uzeo učešće u ispračaju dženaze (kupanja mrtvaca,ukop)?

15.Da li si danas naredio dobro ili odvratio od zla?

16.Da li si nekoga psavjetovao u ime Allaha džell šenuhu?

17.Da li si pomogao muslimanu?

18.Da li si tri puta zamolio Allaha džell šenuhu,da te uvede u džennet? Jer,ako to neko uradi, Džennet kaže: Allahu moj,uvedi ga u Džennet!

19.Da li si tri puta zamolio Allaha džell šenuhu,da te spasi od džehenemske kazne? Jer,ako to neko uradi, Džehenem kaže Allahu moj,spasi ga od Džehennema.

20.Da li si sve namaze klanjao džema’atile, u džamiji?

21.Da li si danas klanjao propisane sunnete i nafila-namaze?

22.Da li si bio uporan u učenju zikrova nakon svakog namaza i ezana?

23.Da li si u današnjim namazima bio skrušen i razmišljao o onome što si učio?

24.Da li si bio bogobojazan u zaradi,hrani,piću i odijevanju?

25.Da li si Danas šutio radi razmišljanja,govorio radi Allaha džell šenuhu,i posmatrao radi pouke?

26.Da li si zavolio radi Allaha i naljutio se radi Allaha džell šenuhu?

27.Da li si dao hediju radi zbližavanja srca i povećanja ljubavi?

28.Da li si razmišljao o udaljavanju iz lošeg društva i da li si probrao svoje prijatelje?

29.Da li si težio da,Allaha radi,upoznaš novog prijatelja?

30.Da li si pokušao kloniti se mnogog smijeha?

31.Da li si danas zaplakao iz straha od Allaha džell šenuhu?

32.Da li si danas molio Allaha džell šenuhu, da ti oprosti grijehe?

33.Da li si molio Allaha dželle šenuhu da ti učvrsti srce u islamu?

34.Da li si uputio dovu Allahu dželle šenuhu, tražeći oprosta za sve muslimane i muslimanke?

35.Da li si danas dao sadaku siromasima i onima kojima je potrebna?

36.Da li si se danas osmjehnuo bratu muslimanu?

37.Da li si izvršio zavjet i ispunio obećanje?

38.Da li si imao iskren nijet u svim poslovima, tajnim i javnim?

39.Da li si bio umjeren i u neimaštini i u blagostanju?

40.Jesi li obišao onog ko tebe nije?

41.Da li si postupio pravedno i u ljutnji i u veselju?

42.Da li si halalio onome ko ti je učinio nepravdu i da li si dao onom ko tebi ne da?

43.Da li si napustio ljutnju radi sebe i pokušaš da se ljutiš samo radi Uzvišenog Allaha dželle sanuhu?

44.Da li si čistio srce od njegovih bolest (mržnje, zavidnost, zloba)?

45Da li si čistio jezik od laži, ogovaranja, raspravljanja i prazne priče?

46.Da li si navikao na lijepe osobine (blagost, sabur, pobožnost, bogobojaznost, samilost, oslanjanje na Allaha dželle šenuhu, iskrenost,…itd.)?

47.Ako te zadesila nevolja,da li si rekao INNA LILLAHI VE INNA ILEJHI RADŽI'UN (Svi smo Allahovi i Njemu ćemo se vratiti)?

48.Da li si proučio ovu dovu: ALLAHUME INNIE'UZU BIKE EN USRIKE BIKE VE ENE A'LEM, VE ESTAGFIRUKE LIMA LA A'LEM (Allahu moj,utjećem Ti se od toga da učinim širk svjesno i molim Te da mi oprostiš ono što uradim nesvjesno!)? Jer, ko je proučio, Allah će odstraniti i javni i tajni sirk.

49.Da li si bio iskren u svim danasnjim poslovima?

50.Da li si pazio na Poslanikov sallallahu slejhi we selleme sunnet u govoru i u ostalim poslovima?

51.Da li si se sjetio smrti, kabura, Poslednjeg dana i njegovih strahota?

52.Da li si zavrsio dan sa iskrenom tevbom,trazenjem oprosta i skrusenoscu?


Jos za kraj upitaj se sta si pripremio brate ili sestro?

Sta  smo pripremili ???

 Za rucak ili uzinu , za pismeni rad ,  ili za vozacki ispit  mozda ?? Zaista smo ponekad preokupirani i razmisljamo  360 na sat  .  Da li smo pripremili zaista ono , od cega  cu , ces , ce ,....  cemo , cete , ce ..   imati FAJDE ? Dali ce  profesor "  ubosti " bas ono sto smo spremili ? Sjecam se kako me je u skoli ponekad znalo zavrnuti u stomaku pred sam kontrolni ili sl. Znate kada idete kod zubara pa onaj pomalo cudnovat osjecaj u stomaku. Eh to je to....

Sjecam se 9.11.1990 kada me zavrnulo ko nikad do sad...u hladni kabur sam spustila jednog malog insana . Pomijesali su se osjecaji tuge u mom srcu,dok vam ostale osjecaje rijecima nemogu opisati....da moje djete je preselilo tad na bolji Svijet od dva i pol mijeseca zivota....ali svi smo Allahovi i svi SE NJEMU VRACAMO -sviiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii

Zamislite nije isao ni u skolu , niti  se morao pripremati za bilo kakav ispit. Ali ce insaAllah poloziti , i to  na benli najtezem ispitu  , kako za njega tako i za nas . ISPIT , KADA CEMO SVI PO NA OSOB STOJATI PRED UZVISENIM GOSPODAROM KOJEM ,  NI MALO NI VELIKO , NI JAVNO NI TAJNO  SKRIVENO NIJE..Cak ce i nasi dijelovi tijela svjedociti za ili protiv nas....Nece biti "stele ", niti  " koverti " , niti cemo moci lagati ..

Diplome ,djeca i sva blaga ovog svijeta nece nam biti od koristi.Od koristi (ili stete )ce nam biti samo ono sto smo strpali u ahiretski ruksak , tj. dobro ili lose koje smo uradili u ime Allaha .

Mali insan koji tad nastanio njegovu  " novu kucu "je ako Bog da spreman i nesto je poput dzennetske ptice. On nije imo'  vremena da se nakupi hrdjavih djela ...i danas je na 1000 de takvim mali bezgrijesni insana!

Ali je kljucno pitanje sta je sa nama ? Kako nam prolaze godine,dani ...zivot  ? STA PRIPREMAMO ZA NAS POSLJEDNJI IZLET ? ( SA KOJEG POVRATKA NEMA )  .  STA SMO STRPALI U NASE AHIRETSKE RUKSAKOVE .

Ama trpajmo i sakom i kapom , i lopatom  ,ma svim raspolozivim sredstvima ali se potrudimo da trpamo " djela " koja ce ce stavljati na tas dobrih djela. I to kazem sebi, pa sebi , pa onda vama .

DA NAS UZVISENI POMOGNE  U NASIM NASTOJANJIMA ,PODARI USTRAJNOSTI TE DA   " PRESELIMO " ,SAMO KAO ISKRENI MU'MINI  .....AMIN YA RABB !

Kada melek smrti dodje trazices minutu jednu da te ostave na dunjaluku da se iskreno okajes,ali tad nema vise nazad jer si hiljade minuta propustio kako ne treba,zato SAD ROBE koristi te minute i sahate u hajr jer smrt je bliza nego kragna za vratom!!!

Molim Allah svt da nas ucvrsti na putu istine i slijedenja istine,zastiti nas od sejtana i onih koji se njemu pokoravaju i slijede ga,uputi one koji lutaju stazama dzhela,spasi nas Dzehennemske vatre i sa Svojom milosti nas uvede u Dzennet!-AMIN



11.06.2017.

Internet ispit imana !

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

 Internet ispit imana !


Tako Mi vremena, čovjek je sigurno na gubitku, samo ne oni koji vjeruju i dobra djela čine i koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni drugima preporučuju strpljenje." ( ’Asr, ajeti 1.-3.)

Internet je velika informacijska revolucija. Predstavlja široko polje za ispit imana, morala i razuma. Na internetu su otvorena vrata dobru, ali i zlu izloženom na razne načine. Korisnici interneta u mogućnosti su da govore, gledaju i pišu šta hoće. Nikome ne polažu račun, niti ih ko sprečava. Oni koji se uzdignu iznad toga i imaju na umu da ih njihov Gospodar prati i sve vidi uspjet će, spasit će se i preći preko te prepreke. Međutim, oni koji sebi previše dozvole i povedu se za prohtjevima, u odsustvu imanske svijesti i bogobojaznosti, za kratko vrijeme past će u blato nemorala i posrnuti, nakon toga će, sve više i više, ponižavati se, gubiti čast, identitet, i dublje tonuti. Zbog toga, svako razuman trebao bi voditi računa o korištenju interneta, ne vjerovati pretjerano samom sebi, ne dovoditi samog sebe u iskušenja iz kojih se teško izvući.

Prije bilo kakvog učešća ili sudjelovanja u bilo kojem programu na internetu treba procijeniti korist od toga, čuvati se uznemiravanja vjernika, širenja nemorala, udaljiti se od rekla-kazala, dizanja tenzija, vaganja optužbi i zavađanja ljudi. Ukoliko želi da replicira ili kritikuje neka to učini utemeljeno na znanju, pravdi i samilosti, u okviru lijepog ponašanja, na najljepši način.

Prilikom sudjelovanja treba koristiti pravo ime. Ako se boji koristiti pravo ime, ili ga ne želi napisati, zbog iskrenosti, neka ne piše ništa nedozvoljeno i nedolično. Neka se sjeti stajanja pred Allahom kada će sve tajne biti otkrivene. Razumom obdareni trebaju se čuvati šejtanovih koraka. On uvijek čeka u zasjedi i otvoreni je neprijatelj koji se na sve načine uporno trudi da zavede ljude. Rekao je Allah, azze ve dželle, na nekoliko mjesta u Kur'anu (prevod): ...Ne slijedite šejtanove stope, jer vam je on neprijatelj očevidni. (El-Bekare, 168) Niko razuman ne vjeruje svom neprujatelju, ne dovodi sam sebe u iskušenje i nema pretjerano povjerenje u sebe, ma koliko bio razuman, pobožan i učen. Zbog toga razumni izbjegaju iskušenja i ne priželjkuju ih, a kada se dogode bivaju pomognuti i sačuvani Allahovom dobrotom. Medjutim, ako bude siguran u sebe i srljao u propast svim snagama bit će prepušten sam sebi i bit će mu uskraćena Allahova pomoć. Na primjer Jusuf, alejhi selam, nije se izlagao iskušenju, iskušenje je njega snašlo. I pored toga, nije se oslonio na svoj iman, znanje i čast koji su neupitni! Pobjegao je i zamolio zaštitu kod Allaha od zla te žene.

Priznao je da ako ga Allah ne sačuva od njihove spletke mogao bi osjetiti naklonost prema njima i postupiti kao neznalica. Zbog takvog stanja Allah mu je pomogao i spasio ga od te velike nevolje. Za prevazilaženje nevolja sa internetom korisno je odrediti vrijeme, potrebu, jasan cilj i na tom principu pristupiti internetu. Ako se upusti u surfanje i besciljno prelistavanje internet stranica izgubit će mnogo vremena, bez ikakve koristi za sebe ni za druge.

Korisno je, u vezi s tim sagledati posljedice, savladati se i obuzdati bogobojaznošću. Rekao je Ibn el-Dževzi, Allah mu se smilovao: Allahom te kunem, tebe počašćenog ponosom bogobojaznosti ne mijenjaj taj ponos za poniženje grijeha! Strpi se pred naletima prohtijeva makar te zaboljelo i opeklo! U snazi da se nadjačaju prohtijevi je slast s kojom se nikakve druge slasti ne mogu porediti. Zar ne vidiš one koje su prohtjevi savladali kako su poniženi jer su pobijeđeni. Za razliku od njih oni koji savladaju svoje strasti i prohtijeve su ponosni jer su pobjednici.

Od velike je pomoći udaljavanje od svega što budi strasti: stranica koje sadrže nemoral, konferencija na kojima se priča o razvratu i razvratnih tekstova. Treba se udaljiti od razvratnih fotografija i prizora koji bude strasti. Duša je, u podložnosti strastima i povodjenju za prohtjevima, poput baruta, goriva, i drugih zapaljivih materija. Dok su te materije odložene na sigurnom mjestu, daleko od vatre ne predstavljaju opasnost. I obrnuto. I duše su takve, mirne i spokojne dok se ne približe nečemu što ih probudi i povede ka zlu. To može biti miris, zvuk, tekst ili vizuelni efekat. Tada se u njima probude skrivene strasti, bolesti i zlo.Ne ulazi u neke programe ( Facebook,Msn ili Pal Talk itd ! ); naravno gdje ces satima providiti citajuci ili chetajuci a znas da te Uzviseni posmatra i da se sakrijes u misiju rupu Allah sve vidi i cuje a meleci pisu! Zamisli koliko si hajra mogao za te sahate uciniti dok pises,udvaras se drugima,chetas sa mnogima ...Sta se kaze kada melek smrti po nas dodje :''Ehh da mi je jos jedan dan na dunjaluku biti da se pokajem ! Ili da ti jedna minuta kada vidis svoje mijesto u kaburu sta bi dao! Naravno da nebi sjeo vise satima na internet,nego bi ucio Kur'an ili namaze obavljao one koje si radi  interneta propustao ili bi cak Allaha velicao-zikrio,ili posijecivao roditelje,rodbinu,isao nekom u posijetu u bolnicu itd!!! Toliko stvari si robe propustio radi tog izgubljenog vremena a pitaces se vjeruj i za to kako si ga trosio! Nekazem da netreba internet ali ima toliko hajrata i korisnih stvari da radis na njemu vjeruj! Recimo da napises na nekom forumu koji ajet,hadis,manji teks poucan,da nesto prepises iz knjiga Sunneta,da otvoris sebi blogger i radis za Allahovu vjeru-dawu,da napravis koji Cd predavanja poucnih i da poklonis nekom itd itd...A tek kada budes odgovrao mimo grijeha koje cinis za izgubljeno vrijeme gdje Uzviseni kaze:'' Tako Mi vremena, čovjek je sigurno na gubitku, samo ne oni koji vjeruju i dobra djela čine i koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni drugima preporučuju strpljenje." ( ’Asr, ajeti 1.-3.)

Ko želi sačuvati se opasnosti interneta mora obarati pogled. Loš prizor pojavi se iznenada, pa ako spusti pogled zadovoljit će Gospodara i poštediti srce. Oči su ogledalo srca. Nekontrolisani pogled vodi ka propasti, a obaranje pogleda vodi ka smiraju, pa kada rob spušta svoj pogled i srce obuzda nagone strasti, a kada pusti pogledu na volju i srce oslobodi strasti. Rekao je Allah, azze ve dželle: A reci vjernicima neka obaraju neke poglede svoje i neka vode brigu o spolnim organima svojim! To je za njih čišće. (En-Nur, 31)

Rekao je Ibn Tejmijje u komentaru ovog ajeta: Allah, azze ve dželle, pojasnio je, ovim ajetom, da su najdjelotvornija sredstva za čišćenje duše obaranje pogleda i čuvanje spolnih organa. A čistoća duše podrazumijeva uklanjanje svakog zla i udaljavanje od razvrata, nasilja, višeboštva, laži i sl.

Korisnik interneta obavezan je voditi računa o tome šta govori, sluša, čita i prenosi. Po tome se vide njegov razum, vjera i staloženost. Kako i ne bi! Na internetu piše svako, sve i svašta, bez potpisa, pod pseudonimom. Svako razuman trebao bi voditi računa o tome. Kada pročita neku vijest treba je provjeriti, pa ako vidi da ima koristi od toga da je prenese i da je to dobro neka je prenese, u suprotnom, treba je sakriti i ne prenositi je. Pretjerivanje u vezi s tim je uzrokovalo mnoga zla i propuste. Mnogi ljudi zanemare razum i prihvataju sve što se objavi na internetu kao da je objava. Razumni ljudi provjeravaju i ne prihvataju s lahkoćom govor poznatih ličnosti, a kamoli govor nepoznatih ili nepouzdanih osoba. Od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenesena je jasna zabrana prenošenja svega što se čuje. Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Dovoljno je čovjeku laži da govori sve što čuje. (Muslim)

Obaveza pridržavanja za taj propis postaje veća u vrijeme smutnji i dogadjaja bitnih za zajednicu. Ko želi sebi dobro trudit će se da tako postupa i tako se približi spasu i udalji od propasti. Rekao je Allah, azze ve dželle: Kada saznaju za nešto važno, a tiče se bezbijednosti ili opasnosti, oni to razglase. A da se oni s tim obrate Poslaniku ili predstavnicima svojim, to bi sigurno od njih saznali oni koji to ispituju. A da nije Allahove dobrote prema vama i milosti Njegove, i vi biste, osim malo vas, sigurni šejtana slijedili. (En-Nisa, 83)

Rekao je šejh Abdurrahman es-Sa'di u komentaru ovog ajeta: To je odgojna mjera za Allahove robove da ne čine to nedolično djelo. I kada se dogodi nešto važno u vezi s općim dobrom, poput sigurnosti, straha i radosti vjernika treba sve da dobro provjere i ne žure sa širenjem tih vijesti. Trebaju se obratiti Poslaniku ili predstavnicima svojim, tj. učenim, dobronamjernim, razumnim, iskusnim i staloženim ljudima koji znaju u čemu je dobrobit, a u čemu šteta.Ukoliko oni zaključe da vijest teba razglasiti, da je dobra, radosna, pozitivnog dejstva na vjernike i da će ih zaštiti od neprijatelja, razglasit će je. Ukoliko zaključe da u tome nema koristi, ili da ima koristi ali da je šteta veća neće je objaviti. Zbog toga u ajetu i stoji: ...to bi sigurno od njih saznali oni koji to ispituju... tj. na temelju svog razuma, ispravnog razmišljanja i znanja donijet će sud o tome. To je dokaz za pravilo u bontonu: Istrživanje treba prepustiti stručnjacima u oblasti u kojoj se nešto istražuje i ne treba donositi zaključke prije njih. Takav pristup je bliži istini i sigurniji da ne dođe do greške. U ajetu je zabranjeno brzopleto širiti vijesti, naredjeno da se dobro razmisli prije govora i odvaga da li je koristan ili ne! Na drugom mjestu, govoreći o provjeri, razmišljanju i promatranju, rekao je: U ajetu: ...I ne žuri s čitanjem Kur'ana prije nego što ti se objavljivanje njegovo ne završi, i reci: Gospodaru moj, Ti znanje moje proširi! (Taha, 114)

To je odgojna mjera za učenika da dobro razmisli o znanju, ne žuri sa donošenjem propisa i da se ne zavara sobom, nego da traži od svog Gospodara korisno znanje i olakšanje. Također je rekao: Ajet: Zašto, čim ste to čuli, nisu vjernici i vjernice jedni o drugima dobro pomislili i rekli: Ovo je očita potvora! (En-Nur, 12) U tome je uputa od Allaha za Njegove robove kada čuju pogrdne riječi o vjernicima da se vrate na ono što znaju o njima kao vjernicima i spoljašnjosti, da se ne obaziru na ružne riječi i vrate se principu i odbiju sve što se tome suprotstavlja.

U vezi s ovim posebno bih potcrtao sljedeće. Ne treba iznositi svoje mišljenje o svemu što se dogodi i govoriti o svemu što se zna. Mora se voditi računa o dobrobiti. Ne priliči razumnoj osobi da o svemu donosi sud, malom i velikom. Nije ni obavezan o svemu što se dogodi govoriti, jer postoji mogućnost da ne shvati dogaðaj kako bi trebalo, da pogriješi i slabo procijeni okolnosti.

Arapska poslovica kaže: Opskrba brzopletog je greška. Za razliku od onoga koji ne žuri i dobro razmisli. Takvi su mnogo bliže ispravnom poimanju, bitrini misli i istini. Arapi u svojim izrekama hvale smirene koji stvari sagledaju sa svih strana. Štaviše, nije poželjno da osoba iznosi svoj stav o svemu što zna makar ne bio brzoplet, i makar njegov stav bio ispravan. Ne iznosi se svaki stav u javnost niti se govori sve što se zna. Mudrost nalaže da se vlastita mišljenja zadrže osim u slučaju da okolnosti, mudrost i dobrobit zahtijevaju da se iznesu, i tada se treba posavjetovati naročito u vezi s velikm pitanjima. Neki mudrac je rekao: Otpočinjanje govora je smutnja i samodopadljivost. Kada se smiri, razmotri i kada se duša pribere neka ponovo razmisli i neka se raduje dobrom djelu onoliko koliko se žalosti zbog lošeg djela. Rekao je Ibn Hibban: Ko ide lagano skoro da ga niko ne može stići, kao što onaj ko žuri nikoga ne može stići.

Ko šuti gotovo da ne griješi, dok onaj ko priča uvijek griješi. Brzopleti govore prije znanja, odgovaraju prije razumijevanja, hvale prije nego što probaju, kude nakon hvale, odluče prije nego razmisle i urade prije nego što odluče. Pratilja im je kajanje, a spas sve dalje i dalje. Arapi su brzopletost prozvali ''Ummu en-nedame'' ''Majka kajanja''. Prenio je svojim lancem prenosilaca od Omera ibn Habiba da je rekao: Stara izreka kaže: Ne može biti brzoplet pohvaljen, ljut sretan, slobodan pohlepan, plemenit zavidan, rasipnik bogat i dosadan a da ima prijatelja. Zbog toga su mnogi mudraci savjetovali da se ne žuri s donošenjem odluka, pogotovo u opasnostima. Razumna osoba mora pri izlaganju biti umjerena. Treba izbjegavati preuveličavanje. Istina se gubi izmeðu uveličavanja i nepridavanja pažnje. Arapska poslovica kaže: Najbolji su umjereni ljudi.

Najvažniji podstrekač i podsjetnik, najvažniji pomagač pri korištenju interneta koji neutralizira njegove opasnosti i zlo je stalna svijest da nas Allah vidi i da prati sve što radimo. Razumom obdareni trebaju to stalno imati na umu! Trebaju se uvijek prisjećati da je za ljude nevidljivo Allahu vidljivo. Ne priliči da najmanje bude važno to što nas Allah vidi. Mora se znati da sve što čovjek skrije Allah to na ovaj ili onaj način otkrije. Allah to pokaže na njemu bilo dobro ili zlo. Nagrada je iste vrste kao i djelo. Ko bude radio loša djela kažnjen će biti! Cijenjeni čitaoče, prenosim ti neke mudre izreke naših prethodnika (selefa) u vezi s tim. Rekao je Ebu Hazim Seleme ibn Dinar: Kada rob lijepo održava vezu izmedju sebe i Allaha, Allah učini njegovu vezu sa stvorenjima dobrom. Kada uništi vezu izmedju sebe i Allaha, Allah učini njegovu vezu sa stvorenjima lošom. Dodvoravati se Jednom lakše je nego dodvoravati se svima. Ako se dodvoriš Allahu svi se okrenu tebi, a ako upropastiš vezu izmeðu sebe i Njega zamrze te svi. El-Mu'temir ibn Sulejman je rekao: čovjek tajno počini grijeh, ali kada osvane tragovi poniženja vide se na njemu. Rekao je Ibn el-Dževzi: Razmišljao sam o dokazima koji ukazuju na Allaha i shvatio da su brojniji od prašine. Najčudniji dokaz, za mene, je taj da čovjek sakrije od ljudi nešto s čim Allah nije zadovoljan, ali Allah to otkrije, makar i nakon nekog vremena. Ljudi o tome govore iako to ne vide. Ponekad se dogodi nevolja koja razotkrije sve što je skrivao.

Time Allah pokazuje ljudima da ima neko ko kažnjava zbog grijeha i od čije moći i odredbe ne može pomoći skrivanje i ko ne zaboravlja ničija djela. Isto tako, čovjek ako sakrije dobro djelo tragovi toga primjete se na njemu. Ljudi govore o tome i uveličaju sve u vezi s njim do te mjere da i ne spominju njegove grijehe i o njemu govore samo najljepše. Sve to da bi ljudi shvatili da postoji Gospodar koji ne zanemaruje nijedno djelo. Ljudska srca predosjete čovjekovo stanje, vole ga ili odbacuju, kude ili hvale, u skladu s vezom izmeðu njega i Allaha, azze ve dželle. On otklanja svaku brigu i zlo od njega. Ko god pokuša poboljšati vezu između sebe i ljudi zanemarujući Allaha dogodit će se suprotno, i oni koji su ga hvalili kudit će ga.

Osamljivanje ima primjetan uticaj na čovjeka kada se pomiješa s ljudima. Mnogo je vjernika koji Allaha veličaju kad se osame, ostave svoje prohtjeve bojeći se Njegove kazne, nadajući se Njegovoj nagradi, ili veličajući Ga. Time kao da stave indijsku konoplju u posudu za miris, pa ljudi udišu lijep miris a ne znaju odakle dolazi. Koliko se bori sa sobom da napusti zabranjeno djelo tolika će i ljubav biti, ili koliko se udalji od onoga što voli, što je ostavio, toliko će miris biti jaki. Ljudi ga veličaju i hvale ni sami ne znajući zašto, niti ga mogu opisati jer su daleko od suštinske spoznaje njegove ličnosti. Ti mirisi osjete se, ponekad, i nakon smrti u onoj mjeri u kojoj su bili jaki za života. Ima ljudi koji budu spominjani po dobru neko vrijeme, potom budu zaboravljeni. Neki budu spominjani stotinu godina, pa budu zaboravljani, ni za kabur im se ne zna. A ima i velikana koji se nikada ne zaborave. Oni koji se boje stvorenja i ne pridaju pažnju osamljivanju s Allahom sušta su suprotnost navedenom. U skladu s grijesima zaudaraju na neugodan miris i srca ljudi ih preziru. Ako djela koja je učinio ne budu velika ljudi će ga malo spominjati po dobru. Ako ih bude učinio mnogo, u najboljem slučaju, niti će ga kuditi niti hvaliti.

Može se dogoditi da zbog počinjenog grijeha u samoći čovjek upropasti sebi život na dunjaluku i na ahiretu, kao da mu bude rečeno:Budi u tome u čemu si izabrao da budeš! Pogledajte, braćo mojai sestre, koji uticaj imaju grijesi i koliki su kamen spoticanja. Rekao je Ebu ed-Derda: Rob se osami i počini grijeh! Međutim, Allah ubaci mržnju prema njemu u srca ljudi a da nije ni svjestan. S pažnjom čitajte što sam napisao, pamtite što sam rekao, ne zanemarujte trenutke kad ste sami i ne zanemarujte svoja srca, jer djela se vrednuju prema nijetu i nagrada je uslovljena iskrenošću. Koliko budete Allaha veličali toliko će vas učiniti velikim, koliko budete Allaha cijenili i poštivali toliko će vas učiniti cijenjenim i poštovanim.

Vidjeli smo i gledamo jos ljude koji su život posvetili znanju, do starosti. Radili su grijehe i izgubili ugled kod ljudi. Nisu obraćali pažnju na njih uprkos obilnom znanju i njihovoj borbi sa sobom. Nasuprot takvim, vidimo  ljude koji su se pridržavali Allahovih propisa u mladosti, bili su manjeg znanja u odnosu na te alime, ali je Allah učinio da ih ljudi veličaju i hvale više nego što su učinili dobra. Vidimo  i one koji su osjećali Allahovu dobrotu dok postupaju ispravno, a kada skrenu biva im oduzeta. Da nije Allahovog prikrivanja i milosti bili bi razotkriveni. Medjutim, u većini slučajeva Allah ih time odgaja, ili blago kažnjava,stavlja na kusnju.

Musliman je obavezan čuvati se zla internetai cuvati svoju i tudju cast, ali, isto tako treba ili obavezan je koristiti se dobrom koje je na njemu. Naročito ako je specijalizovan za tu oblast, ili je dobro poznaje. Ne smije sebi dozvoliti da mu jedini cilj bude čuvanje od harama. Mora ponuditi što može korisno: posijecivanje stranica Kur'ana i sunneta,ciljana učešća u programima, konstruktivne prijedloge, ukazivati na provjerene i pouzdane islamske stranice. Obavezan je i ne ponižavati sebe tako što neće upozoriti na loše koje vidi, u skladu sa svojim mogućnostima.Takodje imaju stranice nauke,zdravlja,kuhanje itd...Dozvoljeno je ono sa cim je nas Gopodar zadovljan i mi trebamo sa cim nije ,utociste trazi od prokleta sejtana koji te navraca ili osaburi i nadji hajr neki sebi gdje ces nesto nauciti od koristi ili sa bismillahi ugasi kompjuter!

Na kraju, prepuštam ti, dragi brate i sestro, da sebi odgovoriš na sljedeća pitanja: Osjećaš li, dok prevrćeš stranice razvrata, tamu u srcu, slabost u tijelu, slabu želju da činiš dobra i jaku da činiš loša djela? Osjećaš li, dok čitaš i uši ti para rekla-kazala o ovom i onom, krutost u srcu, negativnu energiju i pesimizam? Osjećaš li, nakon dugih beskorisnih sati provedenih na internetu, tjeskobu u grudima? Do te mjere da ne podnosiš onog ko je pored tebe, i ne želiš odgovoriti na telefon!
S druge strane, osjećaš li zadovoljstvo, radost, raspoloženje i snagu kadauradiš dobro djelo, oboriš pogled i kloniš se grijeha kad te niko ne vidi?

Molim Allaha, svim Njegovim imenima i svojstvima, da otkloni od nas tajne i javne smutnje!
Molim Ga da nas učini ključevima za dobro, zatvaračima za zlo i da nas blagoslovi ma gdje bili.

Neka je hvala Allahu Gospodaru svjetova!

 

 

 


01.06.2017.

Dnevni program jednog postaca u toku Ramazana

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!


Rekao je Allah, subhanehu ve te'ala:

وَفِي ذٰلِكَ فَلْيَتَنَافَسِ الْمُتَنَافِسُونَ
" I neka se za to natječu oni koji hoće da se natječu! " (Prijevod značenja, Al- Mutaffifun, 26.)

 

Dnevni program jednog postaca u toku Ramazana

 

PRIJE ZORE

1. Noćni namaz

Rekao je Allah, subhanehu ve te'ala:
أَمَّنْ هُوَ قَانِتٌ آنَاءَ اللَّيْلِ سَاجِدًا وَقَائِمًا يَحْذَرُ الْآخِرَةَ وَيَرْجُو رَحْمَةَ رَبِّهِ
"Da li je onaj koji u noćnim časovima u molitvi vrijeme provodi, padajući licem na tle i stojeći, strahujući od onoga svijeta i nadajući se milosti Gospodara svoga...?" (Prijevod značenja, Az-Zumer, 9.)

2. Sehur

Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Ustajte na sehur, jer je, doista, u njemu berićet." (Buharija, Muslim)

3. Istigfar , traženje oprosta sve do sabahskog ezana. Rekao je Allah, 'azze ve džel:
وَبِالْأَسْحَارِ هُمْ يَسْتَغْفِرُونَ
"I u praskazorje oprost od grijeha molili. " (Prijevod značenja, Ad-Darijat, 18.)

4. Dva rekata sabahskih suneta.

Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Dva rekata sabah namaza su bolja od dunjaluka i onoga što je na njemu." ( Muslim)

 

POSLIJE ZORE

1. Rani odlazak na sabah namaz

Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "... Da znaju kakva je vrijednost u ova dva namaza ( sabah i jacija) odlazili bi puzeći." (Buharija i Muslim)

2. Učenje zikra, dove sve do ikameta

Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Dova između ezana i ikameta se ne odbija." (Ahmed, Tirmizi, Ebu Davud)

3. Boravak i sjedenje u mesdžidu uz učenje Kur'ana i zikra sve do izlaska Sunca (jutarnji zikr).

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je ostajao poslije sabah namaza u džamiji sve do izlaska sunca. (Muslim) Rekao je Allah tebareke ve te'ala:"
وَقُرْآنَ الْفَجْرِ إِنَّ قُرْآنَ الْفَجْرِ كَانَ مَشْهُودًا
"…i molitvu u zoru, jer molitvi u zoru mnogi prisustvuju. " (Prijevod značenja , Al-Isra, 78.)

Ko želi da prouči jednu hatmu u ramazanu, on će učiti pola hizba u ovo vrijeme. Ko bude želio dvije hatme da prouči u ramazanu taj će učiti jedan hizb u ovo vrijeme. Ko bude želio tri hatme da prouči u ramazanu, taj će učiti isto jedan hizb u ovo vrijeme.
Ko želi više od ovoga sam će sebi povećati onoliko koliko je u mogućnosti.

4. Klanjanje dva rekata

Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Ko klanja sabah namaz u džematu, potom sjedne slaveći i spominjući Allaha do izlaska sunca, zatim klanja dva rekata, bit će nagrađen nagradom hadža i umre, potpuno, potpuno, potpuno." ( Hadis bilježi Tirmizi)

5. Dova Allahu da ti učini dan berićetnim

Kao što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učio: "Allahu moj, molim te za dobro u ovom danu, pobjedu, pomoć, svjetlo, berićet i uputu, a utječem se Tebi od od svakog zla koje je u njemu i poslije njega. " (Hadis bilježi Ebu Davud).

6. Spavanje (odmor), s nijetom nagrade

Rekao je Mu'az, radijallahu anhu: " Zaista se nadam nagradi za svoje spavanje, kao što se nadam nagradi za svoju budnost."

7. Odlazak na posao ili u školu

Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Niko nije pojeo bolju hranu od one koju je stekao svojom rukom. Zaista se Allahov poslanik Davud, alejhi selam, hranio imetkom stečnim svojom rukom." (Hadis bilježi Buharija)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: "Ko krene putem traženja znanja, Allah će mu olakšati put do Dženneta." (Buharija)

8. Veličanje i slavljenje Allaha, tebareke ve te'ala, tokom dana
أَلَا بِذِكْرِ اللَّهِ تَطْمَئِنُّ الْقُلُوبُ
"A srca se doista, kad se Allah pomene smiruju!" (Prijevod značenja, Ar-R'ad, 28.)

Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem :"…Neka ti je jezik neprestano vlažan od spominjanja Allaha Uzvišenog". (Tirmizi, Ibnu Madždže) Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Stanovnici Dženneta neće ni za čim žaliti, osim za trenutkom koji je prošao, a u njemu nisu slavili Allaha Uzvišenog. " (Hadis bilježi Taberani)

9. Svakodnevna sadaka

Neka ti bude na umu da melek uči svako jutro dovu za onoga ko udjeljuje sadaku, kako se spominje u hadisu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: " Allahu, podari svakom onom ko udjeljuje bolje i više od onoga što udijeli…"( Hadis bilježi Buharija)


POSLIJE PODNE

1. Podne namaz obaviti na vrijeme i u dzematu

Rekao je Ibn Mes'ud, radijallahu anhu: " Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nas je podučio stvarima koje su od upute, a jedna od stvari upute je namaz obavljen u džamiji u kojoj se uči ezan. " (Hadis bilježi Muslim)

2. Klanjati podnevske sunete, koji spadaju u dvanaest potvrđenih dnevnih suneta, četiri prije farza i dva poslije farza.

Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ''Ko u noći i danu klanja dvanaest rekata (sunneta), bit će mu sagrađena kuća u Džennetu: četiri rekata prije podne-namaza i dva poslije, dva rekata poslije akšama, dva poslije jacije i dva prije sabaha.'' (Muslim)

3. Kraći odmor

Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "…I tvoje tijelo ima pravo kod tebe..."


IKINDIJA

1. Ikindiju namaz obaviti u džematu

Potrudi se da klanjaš četiri rekata prije farza, jer je rekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Smilovao se Allah čovjeku koji klanja četiri rekata prije ikindijskog farza." (Hadis bilježi Ebu Davud i Tirmizi)

2. Ako ima neko predavanje ili vaz u džamiji, ostati i poslušati

Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: " Ko ode u mesdžid da bi nešto naučio, ili druge podučio, ima nagradu potpuno obavljenog hadža. " (Hadis bilježi Taberani)

3. Boravak u mesdžidu

Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Ko uzme abdest u svojoj kući, onako kako treba, zatim ode u mesdžid, on je Allahov posjetilac, a pravo onog koji se posjećuje je da ugosti svog posjetioca." (Hadis bilježi Taberani)

Učenje Kur'ana koliko smo u mogućnosti, pa ko želi da prouči jednu hatmu u ramazanu, on će učiti pola hizba u ovo vrijeme. Ko bude želio dvije hatme da prouči u ramazanu taj će učiti jedan hizb u ovo vrijeme. Ko bude želio tri hatme da prouči u ramazanu, taj će učiti isto jedan hizb u ovo vrijeme.
Ko želi više od ovoga sam će sebi povećati onoliko koliko je u mogućnosti.

4. Proučiti večernji zikr


AKŠAM

1. Učenje dove prije početka iftara

Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Trojici se dova ne odbija, postaču dok ne iftari…" ( Hadis bilježi Tirmizi)

2. Otpočeti iftar uz dovu:

ذهب الظمأ وابتلت العروق، وثبت الأجر إن شاء الله
" Nestala je žeđ, natopile se žile, a nagrada je osigurana, ako Allah htjedne." (Ebu Davud)

3. Obaviti akšam namaz u džematu

4. Druženje sa porodicom

Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: " I tvoja žena ima pravo kod tebe..."

5. Priprema za jaciju i teraviju namaz


JACIJA

1. Jaciju namaz u džematu obaviti

2. Teraviju namaz obaviti do kraja sa imamom

Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Ko provede Ramazan klanjajući, vjerujući, nadajući se nagradi od Allaha, dželle šanuhu, biće mu oprošteni prijašnji grijesi! " (Buharija)

Od Ebu Zerra, radijallahu anhu, se prenosi da je rekao: "…ko bude klanjao za imamom, sve dok imam ne završi sa svojim namazom, imaće nagradu kao da je cijelu noć klanjao! " (Hadis prenose petorica, a imam Tirmizi ga smatra sahihom.)

3. Učenje Kur'ana

Ko želi da prouči jednu hatmu u ramazanu, on će učiti pola hizba u ovo vrijeme. Ko bude želio dvije hatme da prouči u ramazanu, taj će učiti jedan hizb u ovo vrijeme. Ko bude želio tri hatme da prouči u ramazanu, taj će učiti jedan džuz u ovo vrijeme.
Ko želi više od ovoga sam će sebi povećati onoliko koliko je u mogućnosti.


ZADNJA TREĆINA NOĆI

1. Noćni namaz, sa dužim rukuom i sedždom.

2. Klanjanje vitr namaza, za one koji nisu klanjali u džematu sa imamom.

Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Učinite da zadnji vaš namaz bude vitr." (Buharija i Muslim)

3. Učenje Kur'ana

Ko želi da prouči jednu hatmu u ramazanu, on će učiti pola hizba u ovo vrijeme. Ko bude želio dvije hatme da prouči u ramazanu taj će učiti jedan hizb u ovo vrijeme. Ko bude želio tri hatme da prouči u ramazanu, taj će učiti jedan džuz u ovo vrijeme.
Ko želi više od ovoga sam će sebi povećati onoliko koliko je u mogućnosti.


U SLOBODNOM VREMENU

-Zijareti bližnjih, komšija, prijatelja;
-Pokušati biti što aktivniji na polju da've u toku ramazana;
- Čitanje korisnih knjiga, koje pojašnjavaju propise, ali i stvari vezane za lijep ahlak;
-Iskoristiti svaku priliku da povećaš iman, i da radiš što više hajrata i dobrih djela u ovom plemenitom mjesecu.

Napomena:

1. Poznato je da se u našim džamijama, u Bosni,Sandzaku klanja teravija sa vitrom, zbog toga je obaviti takav namaz u džematu, skupa sa imamom, od početka do kraja, bolje nego ostaviti vitr i sam klanjati u zadnjoj trećini noći, zbog hadisa Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "…ko bude klanjao za imamom, sve dok imam ne završi sa svojim namazom, imaće nagradu kao da je cijelu noć klanjao!" A oni koji nisu uspjeli klanjati teraviju sa imamom, takvima je bolje da ostave vitr za zadnju trećinu noći.

2. Vrijeme za jutarnji zikr počinje poslije klanjanja sabah namaza i traje sve do izlazka Sunca, a vrijeme za večernji zikr počinje od ikindije i traje do zalaska Sunca. Ovog je mišljenja i Ibn-Kajjim, rahimehullah, a dokaz je Allahov, te'ala, govor: " Hvaleći Gospodara svoga, prije izlaska Sunca i prije zalaska njegova." (Prijevod značenja, Ta-ha, 130. )

Dok šejh Abdul'Aziz bin Baz, rahimehullah, kaže za jutarnji zikr, da onaj koji nije to učinio prije izlaska Sunca, može sve do podne namaza, a ko nije proučio večernji zikr do zalaska Sunca, to može i poslije akšam namaza, ili poslije jacije namaza.

I na kraju, nek je selam i salavat na Muhameda, sallallahu alejhi ve sellem!

Pripremio: Sanel Ramić, prof.
Na osnovu teksta " Bernamidžu sa'im", Šejha Halid ibn Abdurrahman Ed-Durvejš





01.06.2017.

Vrijednost udjeljivanja na Allahovom putu -Sadaka!

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!



Vrijednost udjeljivanja na Allahovom putu -Sadaka!


Draga i cijenjena braćo i sestre, podsjećam sebe i vas na bogobojaznost prema Allahu, subhanehu ve te’ala, na istinsku bogobojaznost koja se ogleda u Allahovim naredbama i Allahovim zabranama. U ispunjavanju onoga što je Allah, subhanehu ve te’ala, naredio i ostavljanju onoga što je Allah, subhanehu ve te’ala, zabranio.

Trošiti na Allahovom putu znači rastati se sa onim što posjedujemo i što nazivamo svojim vlasništvom. To znači davati drage volje za svaku svrhu, koja je za dobrobit Allahovih stvorenja, a za Allahovo zadovoljstvo. To je velika vrlina, pa ćemo pokušati objasniti njen smisao i karakteristike.

Značaj trošenja je objašnjen u suri Al-Baqara, ajet 261:
"Oni koji svoja imanja troše na Allahovom putu liče na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. – A Allah će onome kome hoće dati i više; Allah je neizmjerno dobar i sve zna."
مَثَلُ الَّذِينَ يُنْفِقُونَ أَمْوَالَهُمْ فِي سَبِيلِ اللَّهِ كَمَثَلِ حَبَّةٍ أَنْبَتَتْ سَبْعَ سَنَابِلَ فِي كُلِّ سُنْبُلَةٍ مِائَةُ حَبَّةٍ ۗ وَاللَّهُ يُضَاعِفُ لِمَنْ يَشَاءُ ۗ وَاللَّهُ وَاسِعٌ عَلِيمٌ [٢:٢٦١

Kad god trošiš na Allahovom putu, treba da budeš darežljiv, a ako to ne činiš, ti sam sebe lišavaš blagodati.

U vezi s tim, Allah subhanehu ve te'ala kaže:

"Vi se, eto, pozivate da trošite na Allahovom putu, ali, neki od vas su škrti, - a ko škrtari, na svoju štetu škrtari, jer Allah je bogat, a vi ste siromašni. – A ako glave okrenete, On će vas drugim narodom zamijeniti, koji onda kao što ste vi neće biti." (Muhammed,38)
هَا أَنْتُمْ هَٰؤُلَاءِ تُدْعَوْنَ لِتُنْفِقُوا فِي سَبِيلِ اللَّهِ فَمِنْكُمْ مَنْ يَبْخَلُ ۖ وَمَنْ يَبْخَلْ فَإِنَّمَا يَبْخَلُ عَنْ نَفْسِهِ ۚ وَاللَّهُ الْغَنِيُّ وَأَنْتُمُ الْفُقَرَاءُ ۚ وَإِنْ تَتَوَلَّوْا يَسْتَبْدِلْ قَوْمًا غَيْرَكُمْ ثُمَّ لَا يَكُونُوا أَمْثَالَكُمْ [٤٧:٣٨

Treba da trošimo na Allahovom putu naš novac, vrijeme, trud, energiju i naše znanje, da bismo postigli sreću i bili nagrađeni. Divan je osjećaj radosti i zadovoljstva kada sami učinimo nešto u cilju pomaganja drugih fizički, mentalno, moralno i novčano.

Trošenje na Allahovom putu je trgovina, pogodba i posao s Allahom. Zvuči čudno, zar ne? Možda se zapitate kako neko može trgovati s Allahom?

إِنَّ الَّذِينَ يَتْلُونَ كِتَابَ اللَّهِ وَأَقَامُوا الصَّلَاةَ وَأَنْفَقُوا مِمَّا رَزَقْنَاهُمْ سِرًّا وَعَلَانِيَةً يَرْجُونَ تِجَارَةً لَنْ تَبُورَ [٣٥:٢٩

"Oni koji Allahovu knjigu čitaju i molitvu obavljaju i od onoga čime ih Mi opskrbljujemo udjeljuju, i tajno i javno, mogu da se nadaju nagradi koja neće nestati."( Fatir, 29)

Ako želimo biti nazvani: ”Ja ejjuhellezine amenu” (O, vi koji vjerujete), onda se moramo vladati i raditi poput onih koji vjeruju. Iman ne predstavlja samo izgovaranje riječi, niti može uopće biti samo to. Iman je duboko vjerovanje, čvrsta predanost i obećanje poslušnosti Allahu dž.š.u svakom aspektu naših života.

Svugdje u Kur’anu nalazimo da Allah poziva, potiče i zahtijeva od ljudi na prijatan način da Mu daju zajam. Kada se traži od nas da trošimo na Allahovom putu, On traži da Njemu damo zajam. Ova riječ "zajam" Allahu, spominje se u Kur'anu šest puta u različitim oblicima.

Sura Al-Hadid, ajet 18, objavljuje:

إِنَّ الْمُصَّدِّقِينَ وَالْمُصَّدِّقَاتِ وَأَقْرَضُوا اللَّهَ قَرْضًا حَسَنًا يُضَاعَفُ لَهُمْ وَلَهُمْ أَجْرٌ كَرِيمٌ [٥٧:١٨

"Onima koji milostinju budu udjeljivali i onima koje je budu udjeljivale, i koji drage volje Allahu zajam budu davali - mnogostruko će se vratiti i njih čeka nagrada plemenita."( Al-Hadid, 18)

Ovaj dobrovoljni zajam treba biti dat za ljubav Allahu, a ne kao milost, darežljivost ili dobrohotnost. Ako trošiš na Allahovom putu, čini to u ime ljubavi prema Allahu. Ako činiš tako, tada, i samo tada će te Allah nagraditi. Nagrada je mnogostruka. Neke od obećanih Allahovih nagrada vezane su za ovaj svijet (dun'ja), a druge za budući (ahiret).


Neke od ovozemaljskih i nebeskih nagrada su:

1.Iznos dobrovoljno datog zajma biva udvostručen ili umnogostručen.
2. Allah će takvima dodijeliti oprost grijeha.
3. Bogata i darežljiva Allahova nagrada.
4. Ulazak u Džennet (kao dar od Allaha).
5. U Džennetu teku rijeke ispred onih koji su davali zajam (Allahu).
6. Allah je blagodaran prema osobi koja Mu daje zajam.


Prema Kur'anu, to je krajnji uspjeh kojem se neko može nadati na ovom i na budućem svijetu. Allahu ne treba tvoja pomoć, podrška i materijalno pomaganje. Allah ne treba ove zajmove za Sebe, nego za Svoja stvorenja na svijetu.

„Oni koji udjeljuju imanja svoja i noću i danju, tajno i javno ..." (Prijevod značenja El-Bekara, 274)

Od osobina iskrenih vjernika jeste i udjeljivanje u izobilju i u oskudici. Allah, subhanehu ve te'ala, uz druge osobine spominje i ovu osobinu bogobojaznih, onih kojima je On Uzvišeni obećao Svoj oprost i Džennet, pa kaže: „i nastojte da zaslu*žite oprost Gospodara svoga i d*žennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje, za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdž*bu savlađuju i ljudima praštaju - a Allah voli one koji dobra djela čine: i za one koji se, kada grijeh počine ili kad se prema sebi ogriješe, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole - a ko će oprostiti grijehe ako ne Allah? - i koji svjesno u grijehu ne ustraju. Njih čeka nagrada - oprost od Gospodara njihova i d*žennetske bašče kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno ostati, a divne li nagrade za one koji budu tako postupili!" (Prijevod značenja Alu-Imran, 133-136)

Značenje udjeljivanja u obilju i oskudici jeste udjeljivanje u bogatstvu i siromaštvu, u blagostanju i potčinjenosti, u zdravlju i bolesti, dakle, u svim stanjima, kao što Svevišnji kaže u drugom ajetu: „Oni koji udjeljuju imanja svoja i noću i danju, tajno i javno ..." (Prijevod značenja El-Bekara, 274) Zatim, nakon toga Allah spominje njihovu nagradu: „dobit će nagradu od Gospodara svoga; i ničega se oni neće bojati i ni za čim oni neće tugovati." (Prijevod značenja El-Bekara, 274)

Takođe, Allah, subhanehu ve te'ala, kaže: „i oni koji trpe da bi postigli naklonost Gospodara svoga, i koji molitvu obavljaju, i koji od onoga što im Mi dajemo i tajno i javno udjeljuju, i koji dobrim zlo uzvraćaju - njih čeka najljepše prebivalište, edenski vrtovi u koje će ući oni i roditelji njihovi i *žene njihove i porod njihov - oni koji su bili čestiti ..." (Prijevod značenja Er-Ra'd, 22-23) Takve ništa nije moglo spriječiti i odvratiti od pokornosti Allahu i udjeljivanja na Njegovu putu.

Uzvišeni je rekao: „Oni koji Allahovu Knjigu čitaju i molitvu obvaljaju i od onoga čime ih Mi opskrbljujemo udjeljuju, i tajno i javno, mogu da se nadaju nagradi koja neće nestati, da ih On prema onome što su radili nagradi i još im iz obilja Svoga da, jer On mnogo prašta i blagodaran je." (Prijevod značenja Fatir, 29-30)

Traženje Allahova zadovoljstva u činjenju dobročinstva prema Njegovim stvorenjima, osobina je bogobojaznih. Svevišnji je rekao: „i koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima, i siročadi, i siromasima, i putnicima-namjernicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva ..." (Prijevod značenja El-Bekara, 177)

U hadisu Ibnu-Mes'uda, radijallahu te'ala anh, Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „Sedmoricu će Allah staviti u Svoj hlad na Dan kada ne bude nikakva drugog do Njegova hlada" -zatim je spomenuo da je od njih i: „čovjek koji udijeli milostinju i toliko je prikrije da njegova lijevica ne zna šta je udijelila desnica." (Buharija, 620 i Muslim, 1712)

U hadis kudsijju kojeg prenosi Ebu-Hurejre, radijallahu te'ala anh, Allah, subhanehu ve te'ala, je rekao: „O sine Ademov! Udijeli, pa ću i Ja tebi udijeliti!" (Buharija, 4933) U ovom hadisu je obećanje o nadoknadi i pošto nije određeno udjeljivanje u tačno određene svrhe tada ono obuhvata sve vrste dobra. U Svojoj uzvišenoj Knjizi Allah, subhanehu ve te'ala, je rekao: „Što god vi udjelite, On će to nadoknaditi, On najbolje opskrbljuje." (Prijevod značenja Saba, 39) Rekao je: „a za dobro koje učinite Allah sigurno zna." (Prijevod značenja El-Bekara, 215) Rekao je: „Imetak koji udjelite drugima u vašu je korist, ono što udjelite drugima neka bude samo Allahu za ljubav - a ono što od imetka udjelite drugima nadoknadit će vam se potpuno, neće vam biti učinjeno krivo!" (Prijevod značenja El-Bekara, 272)

Od Ibnu-Mes'uda, radijallahu te'ala anh, se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ne zavidi se osim dvojici: čovjeku kojem je Allah podario imetak pa ga troši na istini i čovjeku kojem je Allah podario mudrost kojom sudi i kojoj podučava druge." (Buharija, 73 i Muslim, 1352) Dakle, zavist je zabranjena osim u ovim dvjema osobinama i tada u tim slučajevima ona se i ne naziva hased-zavist, već gibta-želja a istim ili zavidnost bez zlobe a ona biva da čovjek priželjkuje da ima kao što i drugi ima, međutim, da ta blagodat koji drugi uživa ostane pri njemu, dakle ne priželjkuje njen gubitak. Težnja za ovim naziva se munafesa-natjecanje i ukoliko ona bude u pokornosti -kao što je slučaj ovdje- onda je ona pohvalna, međutim, ukoliko bude u griješenju onda je to natjecanje prezreno. Dok, ukoliko bude u dozvoljenim tvarima, tada je i samo natjecanje dozvoljeno. Dakle, kao da je značenje hadisa da nema veće ili bolje želje osim u ovim dvjema stvarima. (Pogledaj Fethul-Bari, 1/219)

U hadisu Adija b. Hatima, radijallahu te'ala anh, Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Bojte se Vatre, pa makar i sa pola hurme!" (Buharija, 1328 i Muslim, 1690) Tj. postavite između sebe i nje, Vatre, pregradu od milostinje i dobrog djela, pa makar oni bili i mali.

Takođe, od Ibnu-Mes'uda, radijallahu te'ala anh se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, jedne prilike upitao svoje ashabe: „Kojem je od vas imetak njegova nasljednika draži od njegova imetka?" Odgovorili su: „Allahov poslaniče, nema nijednog od nas a da mu njegov imetak nije najdraži!" Rekao je: „Uistinu, njegov imetak je ono što je on već udijelio, dok je imetak njegova nasljednika ono što je on sačuvao!" (Buharija, 5961)

Od Ebu-Hurejre, radijallahu te'ala anh, se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Nema dana da ljudi osvanu u njemu a da se ne spuste dva meleka. Jedan od njih kaže: 'Gospodaru naš, podari onome koji udjeljuje nadoknadu, zauzvrat' - dok drugi kaže: 'Gospodaru naš, podari propast onome koji se sustegao od udjeljivanja.'" (Buharija, 1351) Ibnu-Hadžer, rahimehullah, u komentaru spomenuta hadisa kaže: „Dova meleka za propast podrazumijeva ili propast imetka ili propast vlasnika imetka." En-Nevevi, rahimehullah, kaže: „Pohvalno i poželjno udjeljivanje jeste udjeljivanje u pokornosti, udjeljivanje porodici i gostima, kao i udjeljivanje u dobrovoljnim djelima." El-Kurtubi, rahimehullah, kaže: „Udjeljivanje u ovom hadisu podrazumijeva obavezno i dobrovoljno udjeljivanje, međutim, onaj koji se ustegne od dobrovoljnog udjeljivanja ne zaslužuje ovu dovu, osim ako ga nadvlada pokuđena škrtost usljed koje ukoliko i izdvoji imetak koji je obavezan po njega ne izdvoji to drage duše i ili izdvoji najgori njegov dio."

Od Ebu-Hurejre, radijallahu te'ala anh, se prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Milostinja neće umanjiti imetak, niti će čovjek oprostiti a da mu Allah neće povećati ponos i niko neće biti skroman radi Allaha, a da ga Allah neće uzdići." (Muslim, 4689) Imam En-Nevevi u komentaru ovoga hadisa kaže: „U vezi riječi Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: 'Milostinja neće umanjiti imetak' spominju dva značenja. Jedno je da će mu Allah dati bereketa u njegovom imetku i da će otklonuti od njega ono što mu može nauditi, pa, izdvojena milostinja bit će nadomještena skrivenim bereketom. I ovo je primjetno i ono na što se naviklo. Drugo značenje je da ukoliko se imetak i umanji izdvajanjem milostinje, taj manjak bit će nadomješten velikom nagradom za izdvojenu milostinju." (Pogledaj Komentar Muslimova Sahiha, 8/399)

Od Abdullaha b. Amra, radijallahu 'anh, se prenosi da je neki čovjek upitao Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: „Koji je to islam najbolji?" Odgovorio je: „Da udjeljuješ hranu i nazivaš selam onome koga znaš i onome koga ne znaš!" (Buharija, 11 i Muslim, 56)

U hadisu Ebu-Hurejre, radijallahu 'anh, Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: „Ko udijeli iz lijepa imetka -a Allah ne prima osim lijepo- koliko je vrijednost jedne hurme, to će Allah, uistinu, prihvatiti Svojom desnicom, zatim će je odgajati i uvećavati onome koji ju je udijelio, kao što neko od vas odgaja svoje ždrijebe, sve dok ta milostinja ne dostigne veličinu brda." (Buharija, 1321)

Od Ebu-Mes'uda el-Ensarija, radijallahu 'anh, se prenosi da je neki čovjek došao s devom, vodeći je za povodac, i rekao: „Dajem je na Allahovu putu." Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, mu je dodao: „Zbog nje ćeš na Sudnjem danu dobiti sedam stotina deva, sveijedna će biti s povodcem." (Muslim, 1892)

Vrijednosti udjeljivanja:


1.Udjeljivanje u obilju i oskudici je od potpuna imana i lijepa islama.
2.Dokaz je lijepa mišljenja o Allahu i uvjerenja u Njega Svevišnjeg.
3.U tome je zahvalnost Allahu na Njegovoj blagodati, jer je On istinski vlasnik svog imetka.
4.Razlog je Allahove ljubavi i ljubavi stvorenja.
5.Njime se jačaju veze među pojedincima i zajednicama.
6.Njime se zadovoljavaju zahtjevi siromašnih i potrebnih.
7.Udjeljivanje je razlog zadobijanja bereketa u imetku i njegova povećavanja.
8.Njime se u zajednici širi ljubav i samilost koji su suprotni škrtosti i srdžbi.
9.Udjeljivanje je put koji je vodi do Dženneta.
10.Onoga koji bude udjeljivao Allah će staviti u Svoj hlad na Dan kada drugog hlada neće biti.


Allahu se zahvaljujemo na početku i na kraju. Neka je salavat i selam na Allahova poslanika, njegove ashabe i sve koji ih slijede do Sudnjega dana.

O Allahu! Podari nam ljubav prema dijeljenju.
O Allahu, mi smo škrti, zato nam pomozi da budemo darežljivi.
O Allahu! Ti si Onaj Kome se utječe i mi se Tebi utječemo.
O Allahu, čuj nas i primi naše molbe.
Molim Allaha, dželle še’nuhu, da nam poveća ljubav prema vjeri i da ucini iskrena naša srca.
Molim Allaha da uputi ovaj narod jer je ovaj narod zaista u džehlu.
Molim Allaha za odlučnost, razboritost i snagu u odlučnim trenutcima.
Molim Allaha da pomogne braću mudžahide koji se bore da Allahova riječ bude gornja a riječi Iblisovih l.a. donja, širom ovog dunjaluka od sjevera do juga i istoka do zapada i da njihova borba bilo kojom vrstom i na bilo koji način bude ubitačna i nepodnošljiva do konačne pobjede.-AMIN
Molim ga Uzvišenog da nam oprosti grijehe svjesne i nesvjesne, javne i tajne, da nas sačuva iskušenja Mesiha Dedžala, kaburske patnje, džehennemske vatre i podari mjesto u Dženneti Firdeusu u društvu poslanika, vjerovjesnika, šehid i dobrih ljudi.-AMIN

Ciniti djela samo u ime Allaha

Od sastavnih dijelova vjerovanja jednog covjeka je da bude iskren u djelima i da ih cini samo u ime Allaha subhanehu ve te 'ala, a ne da bi ga ljudi vidjeli kako to cini.
Iskrenost i potpuna predanost u cinjenu dobrih djela radi Allaha subhanehu ve te 'ala se na arapskom jeziku zove i ihlas, i u Kur'anu se spominje na vise mjesta. Allah subhanehu ve te 'ala kaze: ''A naredjeno im je da samo Allahu ibadet cine, da mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovjedaju, i da namaz obavljaju, i da zekat udjeljuju; a to je - ispravna vjera. (El-Bejjine,5)

U drugom Kur'anskom ajetu Allah subhanehu ve te 'ala kaze; ''ko bude zelio usjev drugog svijeta, njegov usjev cemo i povecati! A ko bude zelio usjev ovog svijeta , dat cemo mu ga, ali na drugom svijetu , on nema nikakva udjela!'' (Esh-Shura,20) U komentaru ovog ajeta se kaze: Ko bude ra-dio djela ciju nagradu ocekuje na buducem svijetu, umnogostrucicemo ga bericetom. Svako dobro djelo cemo nagraditi od deset do sedam stotina puta, pa i vise. A onome ko se trudi da dobije samo ovosvjetsku korist i uopce ne razmislja o buducem svijetu, Allah ce uskratiti i dunjaluk i Ahiret. Ako hoce, Allah ce mu dati nesto, a ako nece, on nece imati ni jedno ni drugo. (Tefsir Ibn Kesira, str. 1205)

Oni koji budu cinili dobra djela radi ljudi ceka teska kazna, kao sto se to vidi iz narednog hadisa koji prenosi Ebu Hurejre r.a: ''Medju prvim ljudima kojima ce biti sudjeno je covjek koji je poginuo kao shehid. On ce se dovesti pred Allaha subhanehu ve te 'ala,i On ce ga podsjetiti na Svoje blagodati koje ce covjek priznati, a zatim ce ga upitati: Sta si uradio s njima? Covjek ce reci..: Borio sam se na Tvome putu dok nisam poginuo. Allah subhanehu ve te 'ala ce reci: ''Slagao si, ti si se borio samo da ti se kaze: ''Kako je taj covjek hrabar!'', i to je uistinu, vec na dunjaluku receno. Zatim ce biti naredjeno i on ce naglavacke biti bacen u vatru. Zatim ce biti sudjeno covjeku koji se bavio naukom i ucenjem Kur'ana. Kada bude doveden pred Allaha, On ce ga podsjetiti na blagodat koju ce covjek priznati, a onda ce ga upitati sta je uradio s njima. Covjek ce odgovoriti: ''Izucavao sam znanje, ucio Kur'an i poducavao druge u Tvoje ime.'' Tada ce mu Allah subhanehu ve te 'ala reci :''Slagao si, ti si to radio samo da ti se kaze; Kako je taj covjek ucen, i kako dobro uci u Kur'anu'', i to je uistinu, vec na dunjaluku receno.'' Zatim ce biti naredjeno i on ce biti naglavacke bacen u dzehennemsku vatru. Zatim ce biti sudjeno covjeku kojem je Allah subhanehu ve te 'ala dao razne vrste imetka. Kada taj covjek bude doveden pred Allaha subhanehu ve te 'ala , On ce ga podsjetiti na Svoje blagodati koje ce covjek priznati , a onda ce ga pitati sta je uradio snjima. Covjek ce reci: Nisam ostavio nista u sto bi Ti volio da se udjeljuje imatak a da u to, radi Tebe, nisam udijelio. Tada ce mu Allah reci: ''Slagao si, ti si to radio samo da ti se kaze: ''Kako je taj covjek darezljiv!'', i usitinu, to je na dunjaluku vec receno.Zatim ce biti naregjeno i on ce nagla-vacke biti bacen u vatru. (Muslim) Razumije se da su ova trojica dobila dunjalucku nagradu zbog kojih su radili ova djela , ali im je Ahiretska nagrada izostala zato sto nisu cinili djela u ime Allaha subhanehu ve te 'ala-

Abdullah Ibn Abbas r.a prenosi da je neki covjek rekao Allahovom Poslaniku sallallahu 'alejhi ve selem: Ponekad cinim neki posao s kojim zelim Allahovo Zadovoljstvo i zelim da se to vidi.'' Poslanik mu na to nista ne odgovori sve dok nije objavljen Kur'anski ajet u kome se kaze: ''Pa ko se nada susretu s Gospodara svojim, neka cini dobra djela i neka u ibadetu Gospodara svome,ne smatra Njemu ravnim nikoga''(El-Kehf.110)

Ebu Hurejre r.a, prenosi da je Alahov Poslanik sallallahu 'alejhi ve selem rekao: ''Allah subhanehu ve te 'ala ( u hadisu kudsiju ) kaze: ''Ko uradi neko djelo radi Mene, ali Mi pritom ucini sirk (uradi ga i radi nekog drugog) Ja s tim nemam nista , to pripada onome radi koga je ucinje-no''

Mahmud ibn Lebid r.a, prenosi da je Allahov Poslanik sallallahu 'alejhi ve selem rekao: ''Ono od cega se najvise za vas bojim je, mali shirk'' ,,A sta je to mali shirk? -Upitase. Poslanik sallallahu 'alejhi ve selem odgovori: ''Cinjenje djela da bi ljudi vidjeli (rija), jer zaista ce Allah na dan kada ljudi budu nagradjivani za svoja djela reci: ''Idite onima kojima ste se pokazivali (svojim djelima) na dunjaluku , pa pogledajte hocete li kod njih naci nagradu ili kakvo dobro.''

Amr ibn Anbese r.a, je rekao: ''Doci ce se na Sudnji dan s dunjalukom i bit ce odvojeno od djela ono sto je uradjeno u ime Allaha, a ono sto je uradjeno u ime nekog drugoga bit ce baceno u dzehennemsku vatru.''

Prenosi se da su Havarijjuni (slijedbenici Isaa. a.s ) upitali Isaa a.s o onome ko cini djela iskreno u ime Allaha subhanehu ve te 'ala , pa im je rekao: ''To je onaj koji radi djela u ime Allaha i ne zeli da ga zbog toga ljudi hvale.''

Shejtan pokusava odvratiti covjeka od cinjenja dobrih djela, dosaptavajuci mu da to cini radi ljudi, nebi li ostavio to djelo. Haris ibn Kajs r.a, za takvu situaciju savjetuje: '' kada ti dodje shejtan i kaze: Klanjas da te ljudi vide, ti onda nastavi klanjati i odulji jos vise.'' prema tome, shejtansko dosapta-vanje je sastavni dio njegovog zavodjenja covjeka, pa zbog toga covjek ne smije napustati cinjenje dobrih djela, nego treba u njima ustrajati.

Junus ibn Ubejd r.a, kaze: ''Allahov rob je na dobru dok god zna sta mu kvari djela.''

Sufjan Ibn Zejd r.a, kaze: Raduje me da na svakom poslu imam iskren nijjet, pa cak pri spavanju i pri jedenju''

Fudajl r.a, kaze: ''Najbolje djelo je ono sto se tajno uradi i najdalje je od shejtana i najdalje je od rijaa (da ljudi vide).

Ebu Hazim r.a, kaze: ''Sakrij dobro djelo kao sto krijes ruzno. Nemoj se diviti djelima, jer neznas da li ces biti sretan ili nesretan.''

Enes ibn Malik r.a, prenosi da je Allahov Poslanik sallallahu 'alejhi ve selem rekao: ''Dovoljno je covjeku zla da ljudi u njega pokazuju prstima, po pitanju vjere i dunjaluka, osim onih koje Allah subhanehu ve te 'ala zastiti od toga.''

Sehl ibn Abdullah r.a, je rekao: ''Sta je rija , poznaje samo onaj koji iskreno cini dobra djela samo u ime Allaha subhanehu ve te 'ala , sta je munafikluk, poznaje samo pravi vjernik, sta je neznanje dzehl, poznaje samo ucenjak (alim) i sta je grijeh poznaje samo onaj ko je pokoran Allahu subhanehu ve te 'ala.




Tajna udijeljene sadake u ime Allaha


Pogrešno je misliti da su samo siromasi kategorija ljudi koja će imati isključive koristi od nje. Onaj koji tako misli je istinski neznalica o veličanstvenim nagradama sadake. Naime, dobra koja pristižu onoj osobi koja je udjeljuje su zaista mnogostruko veća i obilnija i ne mogu se porediti sa svim radostima i blagodatima koje bi, eventualno, mogle doći od one osobe kojoj je udjeljena.

Rekao je Eš-Ša'bi, Allah mu se smilovao: „Ko ne bude smatrao sebe više potrebnijim za nagradama koje pristižu zbog udjeljene sadake, od silnih potreba siromaha za samom sadakom, takav je uništio svoju podjeljenu sadaku i sa njom je udario po svom vlastitom licu!“

Kada je Sufijan Es-Sevri, Allah mu se smilovao, ugledao siromaha koji je došao da prosi na njegovim vratima, prijatno je se obradovao i rekao: „Dobro mi došao onaj koji će očistiti moje grijehe!“

El-Fudajl ibn Ijjad, Allah mu se smilovao, je imao običaj da često kaže: „Kako su prosijaci samo dobri ljudi! Oni nose naše opskrbe ka Ahiretu bez ikakve naknade za tako djelo! Nose ih sve dok ih ne stave na vagu pred Uzvišenim Allahom!!!“


Ovako su islamski učenjaci ispravno razumjevali značenja sadake! Sadaka je bereket, dobro djelo i uspjeh i nadahnuće kojeg Allah daruje onome kome On hoće. Oni koji je udjeljuju su pravi dobrotvori koji čine dobra djela i koji će, naposlijetku, od njih imati najviše koristi.



Sadaka spada u najvrijednija dobra djela


Uzvišeni je rekao: „Šejtan vas plaši neimaštinom i navraća vas da budete škrti, a Allah vam obećava oprost i nagradu Svoju; Allah je neizmjerno dobar i zna sve!“ (El-Bekareh, 268)

Ibn Abbas, radijallahu 'anhuma, je povodom ovoga ajeta rekao: „Dvije stvari su od šejtana a dvije od Uzvišenog Allaha, a zatim je proučio ajet: „Šejtan vas plaši neimaštinom i navraća vas da budete škrti, a Allah vam obećava oprost i nagradu Svoju...“ (El-Bekareh, 268) Odnosno, Allah vam nareðuje da Mu budete pokorni i da udjeljujete sadaku kako biste zaslužili Njegov oprost i nagrade. „Allah je neizmjerno dobar i zna sve“, odnosno, mnogo daje i spušta Svoje blagodati i apsolutno je dobro upoznat sa nagradama koje će ukazati onome koji bude udjeljivao sadaku.

Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, je rekao: „Onaj koji se bude brinuo o udovicama i siromasima je kao i mudžahid na Allahovom putu, ili kao onaj koji po čitavu noć klanja a danju posti!“ (Buharija i Muslim)





Sadaka je djelo koje će Allah Svojom dobrotom uvećati


Ako je sadaka učinjena samo u ime Allaha, u tom slučaju nemoj ništa od njenog dobra koje će te snaći, potcjenjivati, jer je Allah mnogo plemenit, i obilato umnogostručuje sva dobra djela, a meðu njima i sadaku! Kada je budeš udjeljivao, nemoj zaboraviti da u tim trenutcima posluješ sa Uzvišenim Allahom! Za takvo djelo će ti Allah pripremiti Svoje velike blagodati! Zato se raduj i budi ponosan što ti je Uzvišeni podario takvu veličanstvenu priliku!

Rekao je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme: „Ko god udjeli sadaku u vidu nečega što je lijepo - a Allah prima samo ono što je lijepo – Milostivi će mu je uzeti u Svoju desnicu, pa makar to bila i obična datula! Ona će se uzgajati u šaci Milostivog sve dok ne bude veća i od planine! Baš kao što i neko od vas odgaja odbijeno jednogodišnje ždrijebe ili devče od majke“ (Buharija i Muslim)

I bn Mes'ud, radijallahu 'anhu, je rekao: „Bio je neki čovjek što je obožavao Allaha sedamdeset godina, pa je nakon toga učinio neko odvratno i loše djelo koje je poništilo sva njegova djela koja je do tada uradio. Nakon toga je naišao na siromaha i udjelio mu komad hljeba, pa mu je Allah zbog toga oprostio taj njegov grijeh i vratio mu sva djela koja je činio sedamdeset godina!“

Spominje se da je pored Hasana El-Basrija naišao Nuhas sa svojom sluškinjom, pa mu je Hasan rekao: „Da li bi bio zadovoljan da ti za njenu cijenu isplatim jedan ili dva dirhema?“ Reče: „Ne!“ Reče mu: „Onda idi, jer je Uzvišeni Allah zadovoljan da dadne hurije za samo jedan dio dinara i za samo jedan (udjeljen) zalogaj!“




Sadaka je skupocijena opskrba za ahiretsko putovanje


Udjeljuj sadaku i budi ubjeðen u Allahova obećanja, i znaj da Uzvišeni neće iznevjeriti svoja obećanja! Raspiri svoju volju za ovim dobrim djelom i odagnaj škrtost i pohlepnost iz svoga srca. Pomozi onome ko je u potrebi za tvojim imetkom, jer, ovo je prilika da se opskrbiš za svoje neminovno putovanje na Ahiret! Udjeljuj sadaku i sjeti se riječi Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi we selleme: „čuvajte se vatre pa makar i sa polovinom datule, a ko ni to ne naðe, onda sa lijepom riječju!“ (Buharija i Muslim)

Rekao je Jahja ibn Mu'az, Allah mu se smilovao: „Ne znam ni za jedno zrno a da može toliko vrijediti kao ovodunjalučke planine, kao što je to od sadake!“

Ako udjeliš u ime Allaha čak i ono što je u tvome srcu možda bezvrijedno, možda će ti ono nekada postati vrijednije od čitavog imetka kojeg si neumorno sticao u dugogodišnjem životu na ovom svijetu, te ga, naposlijetku, za sobom ostavio!

Uzvišeni Allah je rekao: „I od onoga čime vas Mi opskrbljujemo udjeljujte prije nego što nekom od vas smrt doðe, pa da onda rekne: "Gospodaru moj, da me još samo kratko vrijeme zadržiš, pa da milostinju udjeljujem i da dobar budem!" Allah sigurno neće ostaviti u životu nikoga kome smrtni čas njegov doðe; a Allah dobro zna ono što vi radite.“ (El-Munafikun, 10, 11)

Koliko je ljudi otišlo sa ovoga svijeta a da sa sobom nisu ponjeli ništa od Ahiretske opskrbe, iako su u svom životu posjedovali veliki imetak? Nemoj ni pomišljati na to da će te udjeljeni imetak na Allahovom putu učiniti siromašnijim. To su samo šejtanova došaptavanja! Sadaka donosi mnoga dobra, blagodati i berićet, jer, što god da udjeliš Allaha radi, Milostivi Allah će ti to sigurno nadoknaditi boljim i obilnijim!

Znaj da ju je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, oporučio Bilalu, rekavši mu: „O Bilale, udjeljuj i nemoj se bojati da će ti vlasnik Arša dati siromaštvo!“

Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, je rekao: „U svakom danu u kojem osvanu (Allahovi) robovi doðu dva meleka, te jedan od njih kaže: „O Allahu, nadoknadi onome koji udjeljuje“, a drugi kaže: „Allahu moj, ti uništi imetak onoga koji ne udjeljuje!“ (Buharija i Muslim)



Koliko je naizgled malih djela lijepa namjere učinila velikim...


Takoðer, nemoj misliti da je za ovo veličanstveno djelo neophodno da posjeduješ veliki imetak. Uzvišeni Allah savršeno zna i za najmanju trunčicu koju udjeliš u ime Njegovo, pa čak i za obični zalogaj sa kojim ćeš nahraniti gladnog! Udjeli sadaku, pa makar i sa nečim malim, jer, ako tvoja sadaka bude iskrena, u ime Allaha udjeljena, bit će sigurno vrijednija od mnogobrojnog imetka kojeg neko udjeli sa lošom namjerom.

Prenosi se da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, rekao: „Samo jedan dirhem je nadmašio sto hiljada!“ Rekoše: „O Allahov poslaniče, a kako to?“ Reče: „čovjek je posjedovao dva dirhema, pa je sa jednim udijelio sadaku, a drugi je imao mnogobrojni imetak, pa je iz njega izdvojio sto hiljada i udjelio kao sadaku!“ (Nesai i drugi, sahih)

Od Ibn Mes'uda, radijallahu 'anhu, se prenosi da je rekao: „Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, nam je nareðivao da djelimo sadaku, pa bi se desilo da niko od nas ne bi imao nešto sa čim će je udjeliti! Zato bi odlazili na pijacu i nosili na svojim leðima, i tako zaraðivali pregršt (hrane) i davali ga Allahovom poslaniku, sallallahu 'alejhi we selleme. Ja doista poznajem čovjeka koji posjeduje sto hiljada, a koji u ono vrijeme nije imao ni jednog dirhema!“ (Nesai, sahih)

Kada je jedan ashab upitao Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi we selleme, koja je sadaka najvrijednija, on mu je rekao: „Ona koju udjeliš u vremenu kada si zdrav i kada žudiš za bogatstvom a bojiš se siromaštva. I ne potcjenjuj je, da se ne desi kada ti duša u grlo doðe, pa da kažeš: Dajte ovome ovoliko, onome ovoliko...“ (Buharija i Muslim)


Rekao je ibn Mes'ud, radijallahu 'anhu: „Dirhem kojeg neko od vas udijeli u vrijeme svoga zdravlja i pohlepnosti je bolji od stotine dirhema sa kojima daješ oporuku na svojoj samrti!“



Sadaka je i pomoć dužniku


Mnogobrojni su načini činjenja dobrih djela! Jedan od njih je i kada je neko nekome dužan, pa mu ovaj vraćanje toga duga odgodi, ili mu ga potpuno otpiše smatrajući ga kao sadaku! Mnogi ljudi ovu vrstu dobrih djela potpuno zaboravljaju, ili je ignorišu, iako je ovo jedan od razloga ulaska u Džennet!

Uzvišeni Allah povodom prezadužene osobe kaže: A ako je on u nevolji, onda pričekajte dok bude imao; a još vam je bolje, nek znate, da dug poklonite.“ (El-Beqareh, 280)

Rekao je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme: „Koga raduje da ga Allah skloni u Svoj hlad na Sudnjem danu - onda kada neće biti nikakvog drugog hlada mimo Njegovog - neka olakša zaduženom, ili neka mu njegov dug otpiše!“ (Et-Taberani, sahih)

U predaji koju su zabilježili Buharija i Muslim se navodi da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, rekao: „Bio je neki čovjek koji je bio pobožan meðu ljudima, i imao je običaj da svome dječaku kaže: „Kada naiðeš na prezaduženog, oprosti mu njegov dug ne bi li i nama Uzvišeni Allah isto tako prešao preko naših grijeha!“ On je došao pred Uzvišenog Allaha, pa mu je On oprostio!“ U istoj predaji od Buharije se navodi: „...pa ga je Allah uveo u Džennet!“



Neke blagodati i koristi sadake


Mnogobrojne su koristi od udjeljivanja sadake. Sadaka poništava griješne prestupe, kao što se navodi u hadisu od Mu'aza ibn Džebela, radijallahu 'anhu, da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, rekao: „...a sadaka poništava greške kao što voda gasi vatru!“ (Tirmizi i drugi, sahih)

Sadaka je razlog za povećanje bereketa u imetku, jer Uzvišeni Allah kaže: Allah uništava kamatu, a unapreðuje milosrða. Allah ne voli nijednog nevjernika, grešnika.“ (El-Beqareh, 276) Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, je rekao: „Sadaka ne umanjuje imetak!“ (Muslim)

Sadaka osnažuje našu vezu sa Uzvišenim Allahom. Abdulaziz ibn Umejr, Allah mu se smilovao, je rekao: „Namaz te odvodi na polovinu puta, post te dovodi do vrata Vladara, a sadaka te uvodi kod Njega!“

Sadakom se zaslužuje hlad na Sudnjem danu, jer je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, rekao: „Svaki čovjek će se naći u hladu njegove sadake sve dok se ne završi obračun meðu ljudima!“ (Ahmed, Ibn Huzejmeh, Ibn Hibban i Hakim - sahih)

Onaj koji udjeljuje sadaku će imati privilegiju da bude u hladu Allahovog Arša na Sudnjem danu, jer se u čuvenom hadisu koji govori o sedam kategorija, koje će imati ovu privilegiju, kaže : „...I čovjek koji je udjelio sadaku, pa ju je skrio tako da njegova lijevica ne zna šta je učinila njegova desnica!“ (Buharija i Muslim) Takoðer, Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, je rekao: „Ko olakša zaduženom, ili mu otpiše (njegov dug), bit će u hladu Arša na Sudnjem danu!“ (Begavi u Šerhu Es-Sunneh, sahih)

Sadaka je zaštita od vatre, jer je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, rekao: „čuvajte se vatre pa makar i sa polovinom datule, a ko ni to ne naðe, onda sa lijepom riječju!“ (Buharija i Muslim)

Sadakom se olakšava polaganje računa na Sudnjem danu. Rekao je Ubejd ibn Umejr, Allah mu se smilovao: „Kada bude Sudnji dan, ljudi će biti okupljeni gladni kakvi nikad do tada u svome životu nisu bili, i žedni kakvi nikad do tada nisu bili, i goli kakvi nikad do tada nisu bili! Onaj koji je udjeljivao hranu u ime Allaha, takvog će Allah nahraniti do njegove sitosti, a ko bude u ime Allaha vodom druge napajao, Allah će i njega napojiti, a ko bude udjeljivao odjeću u ime Allaha, Allah će i njega obući!“

Sadakom se smanjuje kaburska vrućina, jer je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, rekao: „Doista sadaka umanjuje kabursku vrućinu onima koji su je udjeljivali, a i vjernik će se, zaista, moći skloniti u hlad njegove sadake na Sudnjem danu!“ (Et-Taberani, El-Bejheqi, sahih)


Poštovani brate i cjenjena sestro, ovo su bile samo neke od blagodati koje se postižu udjeljivanjem sadake. Upitaj svoju dušu, da li bi i ona volila da bude počašćena navedenim blagodatima?! Da li bi volila da učini ovo veličanstveno dobro djelo, te da sve ove blagodati stekne u mjesecu Allahove neizmjerne milosti i oprosta! „A neka se za to natječu oni koji hoće da se natječu!“ (El-Mutaffifun, 26)




01.06.2017.

Ljudi će biti u dobru sve dok budu žurili sa iftarom.Sta je to Iftar?

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

 

Ljudi će biti u dobru sve dok budu žurili sa iftarom.Sta je to Iftar?


Sehl ibn Sa'd kaže da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Ljudi će biti u dobru sve dok budu žurili sa iftarom." (Hadis bilježe Buhari i Muslim)
Treba se iftariti neparnim brojem datula, a ako nema, onda vodom.

Enes, r.a., kaže: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., se iftario sa nekoliko datula prije nego što bi klan jao. Ako ne bi imao datula, onda bi se omrsio hurmama, a ako ne bi imao ni hurme, onda bi popio nekoliko gutljaja vode." 
(Hadis bilježe Ebu Davud i Hakim, koji ga smatraju vjerodostojnim, dok Tirmizi tvrdi da je hadsi dobar-hasen)

Selman ibn Amir kaže da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kad neko posti, neka se iftari hurmama, a ako ne bude imao hurme, neka se iftari vodom , jer je voda zaista čista."
(Hadis bilježe Ahmed i Tirmizi, koji kaže da je hadis hasen-sahih)

Hadis nam ukazuje da se pohvalno na ovaj način iftariti prije akšam-namaza. Nakon namaza može se najesti, osim ako hrana bude postavljena prije namaza. U tom će se slučaju prvo jesti, a onda klanjati.

Iftar je dobro poznata rijec svakom muslimanu, te ni u kakvom prijevodu nece obuhvatiti svu semanticku viseznacnost i slozenost koju integrira.Isti je slucaj i s brojnim drugim rijecima koje su Muslimani u svoj bosanski jezik vjesto ukljucili i nevjerovatno ga time obogatili.Ali u tome drugi put i na drugom mjestu .

Dopustimo da je iftar ramazanska vecera, odnosno objed koji se uzima u prvi sumrak i neposredno nakon zalaska sunca, kad se postaci skupe oko sofre (trpeze) i poslije dugih sati odricanja - prekidaju sa postom.Omrstiti se za iftarom znaci prekinuti post u dopustenom trenu halal-hranom. Vec nekoliko dekika (minuta) prije aksama, cijela se obitelj nadje za sofrom. Djeci i mladima se gleda kroz prste, ako pokazuju malo nestrpljenja poslije ispostenog dana, jer su ogladnili i ozednili, dok stariji nastoje sacuvati mirnocu i dostojanstvo do zadnjeg trena, pa i za vrijeme cijelog iftera. Domacin, nakon sto se na obliznjoj munari upale kandilji ili s tebije pukne top najavljujuci aksam, u ime svih ukucana, prouci bismile (bismillah - U Ime Allaha)

Učenje dove prije početka iftara

Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Trojici se dova ne odbija, postaču dok ne iftari…" ( Hadis bilježi Tirmizi) 2. Otpočeti iftar uz dovu: ذهب الظمأ وابتلت العروق، وثبت الأجر إن شاء الله " Nestala je žeđ, natopile se žile, a nagrada je osigurana, ako Allah htjedne." (Ebu Davud) 

Abdullah ibn Amr ibn el-As prenosi da je Vjerovjesnik sallallahu alejhi ve sellem:" Zaista se postaču prilikom iftara dova ne dobija!" Kad bi se Abdullah iftario,govorio bi:"Allahumme inni es'eluke birahmetikel-leti vesi'at kulle šej'in en tagfire li."(Allahu,molim Te u ime Tvoje milosti,koja je sve obuhvatila,da mi oprostiš")(Bilježe ga Ahmed i Tirmizi,koji veli da je hadis hasen sahih)
Prenosi se da je Allahov Poslanik.a.s.,govorio:"Žeđ je ugašena,krvne su žile  osvježena i nagrada je upisana,ako Allah htjedne!"
Također se prenosi da je Poslanik a.s. sallallahu alejhi ve sellem rekao:"Allahumme leke sumtu ve ala rizkike eftartu"(Allahu u ime sa, Tebe postio,i Tvojom opskrbom sam se iftario.") Allahov Poslanik sallallahu alejhi  ve sellem:"Trojici dova neće biti odbijena: postaču dok se ne omrsi(iz ovog shvatamo da je poželjno sve vrijeme,dok se posti,učiti dovu),pravednom vladaru,i potlačenoj osobi."
(Tirmizi ga prenosi sa dobrim senedom)Izvor: "Fikhus-Sunnah"

i onda nakon dowe prekine sa postom, najcesce gutljajem vode i neparnim brojem hurmi 1-3-5, limunade ili soka, pa zatim predje na obaveznu corbu (gustu juhu), a za njim i sva ostala celjad. Mladja celjad s izvanrednim tekom nastoje utoliti glad i ugasiti zedj, pogotovo poslije teskih dnevnih tezackih poslova ili drugih radnih naprezanja, kako bi sto prije 'povratili snagu'. Medjutim, didovi a posebno nene (nane), nakon nekoliko kasika corbe i zalogaja hrane, prekidaju ifter, da bi sjeli uz svoju mangalu (sud sa zapretenom zaravicom koja cuva toplotu kahve i mlijeka), da popiju svoj zeljno cekani findzan kahve.Tome se ne treba cuditi, jer duze odricanje od osjezavajuce kahve, narocito kod starijih osoba, moze izazvati glavobolju koju vec prvi fildzab otklanja 'k'o rukom'. Poslije iftara i kahve, klanja se aksam i priprema za odlazak na teraviju.Neki bi odmah nakon  dowe i hurme sa vodom klanjali aksam pa se iftarili…

Obicaj koji se i do danas sacuvao, uzajmno je pozivanje na iftar, medju rodbinom, komsijama i prijateljima. Nerijetko ce domacica radi dragog gosta pripremiti i po nekoliko jela, slanih i slatkih. Islamsko nacelo da imucniji pozivaju na ifter siromasnije, cesto se zapostavlja, pa imami i ostala ulema svoje dzematlije na to moraju cesce podsjecati tijekom ramazana. Lijep je obicaj da imucniji na iftar pozivaju ucene, u selu svoga hodzu ili ucitelja, kako bi mu odali cast i istodobno od njega nesto korisno culi i iz njegova vladanja naucili.

Za iftarom nije pohvalno prejesti se, nego treba jesti umjereno i ostaviti prostora za ramazanski sehur !

Uzvišeni Allah Dželle Šanuhu u Kur`anu kaže: “O vjernici, jedite ukusna jela koja smo vam podarili i budite Allahu zahvalni, ta vi se samo Njemu klanjate”! (Bekara, 172)

Muhammed Alejhisselam je rekao: Kada neko od vas hoæe da jede neka prvo spomene Allahovo ime. Ako to zaboravi uèiniti prije jela, neka to uèini kad god se sjeti”. (Ebu Davud, Tirmizi)

Muhammed Alejhisselam je rekao: “Kada se neko od vas iftari, neka se iftari s temrama (datulama-hurmama), a ako nema, neka se iftari vodom, jer je ona Cista”. (Muslim)

Muhammed Alejhisselam je rekao: “Postacu nece biti odbijena dova koju uputi Allahu Dželle Šanuhu prilikom iftara”. (Ibn Madže)

Svaki Allahov Dželle Šanuhu rob je na svoj nacin poseban i obdaren od Uzvišenog necim što drugi nema, tako je i sa ostalim stvarima i pojavama koje nas u životu okružuju i koje su dio tog našeg života. Jedna od tih posebnih stvari i trenutaka u našem životu jeste mubarek Ramazan i ramazanske iftarske sofre. Mjesec Ramazan je poseban mjesec i ima nešta šta drugi mjeseci nemaju. To nešta šta mjesec Ramazan ima, izmedju ostalih hajirli stvari i trenutaka, je taj iftar i momenat prekidanja posta.

Uz ovaj blagoslovljeni mjesec Allah Dželle Šanuhu spusta posebne pocasti medju svoje robove, a posebno na one koji su mu iskreni i vjeruju Ga. Ti iskreni Mu poste, klanjaju i ibadete više nego u drugim mjesecima. Uci se Kur`an i drugi ibadeti se cine,posijecuju bolesni,rodbina i pozivaju se na iftare komsije,rodbina i prijatelji naravno, pripremaju posebna jela koja inace ne prave svaki dan.Ovo je samo obicaj Bosanske tradicije da se pripremaju posebna jela ali nisu u temeljena na Kur'anu i sunnetu da moraju biti poseba ali eto  Bošnjaci i Bošnjakinje veoma dobro cuvaju tu našu lijepu tradiciju iftara.Znaci zavisno od nafake i bereketa koliko nam je Allah dao...nekom vise a nekom manje pa se insan treba iftariti sa onim sto ima pa el hamdu lillah i biti Allahu zahvalan na onoliko koliko mu je Allah dao! Kako je lijepo izaci vani pred Akšam i osjetiti razne mirise hrane iz naših bošnjackih kuhinja koje pripremaju naše vrijedne sestre, pa i braca. Kako saznajemo iz naših vjerskih knjiga jedna od velikih radosti za vjernika je momenat iftara i kada iftari od dnevnog posta Svemocnom Allahu Dželle Šanuhu, a druga radost mu je vidjenje sa Gospodarem na Sudnjem danu. Muhammed Alejhisselam je rekao: Vjernik ima dvije radosti. Prva je docek iftara, a druga susret i gledanje Uzvišenog Allaha Dželle Šanuhu na onom svijetu”.

U drugim zemljama mimo Bosne , daleko od naše nam Bosne i Herecgovine, Bošnjaci poste i spremaju iftare. Možda to nisu oni iftari i iftarske sofre i osjecaj kao pred Akšam u našoj Domovini, kada se kandilji upale na džamijama, kada ezani zauce sa svih strana i kada topovi oznace prekid posta, ali se i ovi iftari ovdje pripremaju iznad duše i sa mislima o bosanskim iftarima i tim kandiljima, ezanima i topovima koji su duboko urezani u ponosno bošnjacko bice, ma gdje se nalazilo. Nasa tradicionalna jela su nasa  naša jela; sarmu, cevap, lonac, zeljanicu, burek, sirnicu, sogan dolmu, pirjan ,siscevab,klepe,maslenica,sutlija,kadaif,baklava itd. Bošnjaci ma gdje god da su nadju vremena, posebno uz Ramazan, pa pripreme svoju sporu, po istilahu i pod butun bosansku hranu i sofru.


Ramazan je dobra prilika da se ljudi vide i obidju. Da zajedno iftare i da se nadaju Allahovoj nagradi i bereketu. Tada zajedno iftare, klanjaju Akšam-Namaz džematile. Zatim popiju kahvu propracenu nekim kolacem. Naravno, ovdje je prilika da se podsjetimo i na kur`anski poziv gdje Allah Dželle Šanuhu kaže: ”Jedite i pijte, ali ne pretjerujte, jer Allah ne voli one koji pretjeruju”. To zna ponekada biti vrlo teško ispostovati, jer kad se Bošnjo dokopa svoje hrane nema popuštanja i ostane mu mjesta još samo za dušu. Poslije dolazi teravija, koja malo insana bošnjackog rastereti i tako iftar po iftar i noc po noc i prodje Ramazan, a da ga covjek i ne osjeti.

Kultura ponasanja prije jela

Ukoliko zelimo da nase konzumiranje hrane bude blisko konzumiranju Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve Sellem onda bi trebalo ispuniti sljedece uvjete:

1. Voditi racuna da hrana koju konzumiramo bude sigurna od svih primjesa harama i da nacin sticanja zarade mora biti u skladu s islamskim propisima, kako se istice u Kur'anskom ajetu: "Ne jedite imovinu jedan drugoga na neposten nacin". [El-Bekare, 188.]

2. Pranje ruku prije jela: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve Sellem prakticirao je pranje ruku prije jela, sto vidimo u hadisu koji prenosi njegova casna supruga, Aisa, r.a, a u kojem se kaze da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve Sellem kada bi bio dzunub, a htio bi spavati - okupao bi se, a kada je namjeravao jesti - oprao bi ruke. [Ebu Davud]
Pranje ruku posebno je preporucljivo kada neko dira nesto sto bi moglo ugroziti njegovu higijenu. Medutim, veliki broj islamskih ucenjaka prao je ruke prije jela cak i ako su vec bili abdestili. Ocito se time zeljelo biti sto blize praksi Poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve Sellem Tako Ebu Bekr el-Meruzi kaze: “Vidio sam kako imam Ahmed iako pod abdestom pere ruke i prije i poslije jela.”

3. Serviranje hrane na zemlju ili sofru a ne na sto, sto je blize sunnetu.
U jednoj mursel-predaji koju prenosi Hasan el-Basri spominie se da bi Allahov Poslanik. sallallahu alejhi ve Sellem kada bi s hrana donijela, postavio je na zemlju, sto je po mnogima, blize skromnosti. S druge strane jesti na zemlji, odnosno tlu, znaci prisjecati se zemlje u koju treba leci, a jesti na sofri aludira na sefer tj. putovanje i napustanje ovog svijeta. Otuda je, jelo za stolom, kako cine drugi narodi, jedna od novotarija koje su nastale nakon Poslanika.sallallahu alejhi ve Sellem Medjutim, iako je jelo na zemlji blize sunnetu, ipak, mnogi ucenjaci ne drze da je zabranjeno jesti za stolom ili necim drugim odignutim od zemlje, ako se ima za cilj sto veca higijena prilikom uzimanja hrane.

4. Ne jesti naslonjen: Zna se da Allahov Poslanik.sallallahu alejhi ve Sellem nije jeo naslonjen ni na jednu stranu.Ebu Dzuhajfe, r.a. prenosi hadis u kojem stoji da je cuo vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve Sellem kako kaze: “Ja doista ne jedem naslonjen.” [Buhari]
Ibnu-l-Kajjim pojasnjava da naslanjanja prilom jela ima tri vrste: prvo naslanjanje na stanu, drugo sjesti podvijenih i prekrstenih nogu i trece, naslanjanje na jednu nogu. [Ibn Madze]

5. Svaka osoba bi prije nego pocne jesti trebalo da ima namjeru da jede iz razloga sto zeli ojacati kako bi mogla sasvim normalno izvrsavati Allahova naredjenja, a ne zato da bi se uzivalo u odredjenoj hrani.
Imam Safija veli: “Nisam se najeo punih sesnaest godina, navodeci razlog za to: jer sitost cini tijelo tromim i teskim, umanjuje pronicljivost, povecava san i cini osobu manje otpornom na ibadet”.
Praksa Poslanika sallallahu alejhi ve Sellem i prve generacije muslimana bila je da nejedu dok ne izgladne, a kada izgladne ne jedu do sitosti. To je, priznacemo, najbolja preventiva protiv mnogih bolesti, od cega pati savremeni covjek. Analizirajmo Poslanikov, sallallahu alejhi ve Sellem hadis pa cemo otkriti neslucene mudrosti u njemu.
Mikdam b. Ma'dikerib, r.a, kaze da je cuo Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve Sellem kako veli: “Covjek nece napuniti posudu goru od svog stomaka. Dosta mu je nekoliko zalogaja da ojaca svoja leda, a ako vecd moradne malo vise da jede, onda neka trecinu stomaka napuni hranom, drugu vodom a trecu neka ostavi da moze nesmetano disati.” [Tirmizi]

Koliko su prve generacije vodile racuna o tome, vidi se iz pisma Sufjana es-Sevrija koje je uputio Osmanu b. Zaidi, u kojem mu izmedju ostalog pise: “Ako zelis da ocuvas svoje tijelo zdravim i da smanjis san i lijenost onda smanji hranu.”
[Ibn Madze]

6. Da bude zadovoljan onim sto ima za jelo i sto je servirano. Uz to se trazi od svake osobe da ne trazi mahanu u jelu. Ako moze jesti ce, a ako ne moze - ostavice! Tako Ebu Hurejre,r.a, prenosi da Resulullah sallallahu alejhi ve Sellem nikada hranu nije kudio, ako bi mu se dopala jeo bi, ako ne bi, ostavio bi je. [Buhari]

7. Da se trudi da jelu prisustvuje sto vise osoba, jer je u tome bereket. Vahsi b. Harb prenosi od svog oca a on od djeda da su ashabi pitali Vjerovjesnika s.a.v.s.: “Allahov Poslanice, mi jedemo ali se ne mozemo zasititi?!” Odgovorio je: “Ocito je da jedete odvojeno!” Nakon njihovog prizananja da je tako, rekao je: “Jedite zajedno i spomenite Allahovo ime pri tome, pa ce vam Allah spustiti svoj bereket u hrani.” [Ebu Davud]

Islamsko vladanje u toku posluzivanja...

1. Onaj koji posluzuje pije posljednji
Onaj koji posluzuje, pije posljednji, na temelju predaje koju prenosi Ebu Katade, r.a, u kojoj Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve Sellem kaze: “Onaj koji napaja druge, treba posljednji da pije”. [Muslim]

2. Zabrana konzumiranja pica iz zatvorene posude
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve Sellem zabranio je piti iz zatvorenih posuda, poput mjesina za vodu, ibrika i si., gdje se ne vidi sta se pije. Ocito je ovo iz preventivnih razloga, kako osoba ne bi popila ono sto bi joj stetilo.
Ebu Se'id el-Hudri, r.a, kaze: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve Sellem zabranio je piti na otvoru mjesine. [Buhari] Tj. na grlicu zatvorene posude.
Da se radi o prevenciji, najbolje ce nam potvrditi predaja Abdullaha b. Abbasa, r.a, u kojoj se kaze: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve Sellem zabranio je piti na otvoru mjesine (grlicu posude). Neki covjek, nakon zabrane ovakvog postupka, kad je navece ustao da se napije, iz otvora mjesine izasla je zmija. [Ibn Madze]


Kultura ponasanja za vrijeme jela

Ne puhati u hranu

Ukoliko je hrana ili napitak vreo nije dozvoljeno puhati u hranu ili pice kako bi ih, na taj nacin ohladili, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve Sellem zabranio puhati u hranu ili pice. Ebu Se'id el-Hudri, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve Sellem zabranio da se puse u pice, pa je neki covjek upitao: A sta sa trunkom koju ugledam u posudi?! Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve Sellem je odgovorio: Prospi je! Taj covjek ce ponovo: Ja ne mogu da se napijem u jednom dahu. Poslanik, sallallahu alejhi ve Sellem mu je savjetovao: Onda udalji posudu od usta (za vrijeme predaha). [Tirmizi]

Ne konzumirati vrelu hranu ili pice
U prethodnom pravilu spomenuli smo da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve Sellem zabranio puhati u hranu ili pice, kako se ne bi u hranu ubacile stetne klice, bacili ili bakterije koji se nalaze u plucima a ciji prelazak u zeludac moze imati negativne posljedice. Ocito je da se ovdje radi o zdrastvenom aspektu, koji je Poslanik islama, sallallahu alejhi ve Sellem mogao imati nadahnucem.
Isti je slucaj i s Poslanikovom, sallallahu alejhi ve Sellem zabranom konzumiranja vrele hrane ili pica. On je hladjenje, pa tek onda konzumiranje, u predaji Esme, kcerke Ebu Bekra, r.a, nazvao: bericetnijom.
Umejr b. Faid el-Lahmi kaze: Sjedio sam kod Ebu Zerra, r.a, u Ilijau kad mu je serviarana vrela hrana, pa je on rekao: Ostavite je dok vrelina ne nestane!

Ne piti u jednom dahu
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve Sellem zabranio je piti neku tekucinu u jednom dahu, tj. nadusak. Njegova praksa bila je da se prilikom pijenja tri puta odmara, odmaknuvsi usta od posude, kako ne bi puhao u nju.
Enes b. Malik, r.a, prenosi da Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve Sellem nije pio u jednom dahu, vec se tri puta odmarao, rekavsi: To bolje gasi zed, ljekovitije je i korisnije (za tijelo).
Enes, r.a, dodao je: Ja, takode, predahnem tri puta prilikom konzumiranja neke tekucine. [Muslim]

Ne piti stojeci
Pokudjeno je jesti ili piti stojeci. Enes, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve Sellem odbijao piti stojeci. [Muslim]
Enes, r.a, takode, u jednoj drugoj predaji navodi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve Sellem zabranio piti stojeci, pa ga je Katade upitao: A sta je s jelom? Odgovorio je: To je jos gore i ruznije. (Muslim)
U predaji Ebu Hurejre, r.a, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve Sellem energicno zabranjuje ovakav postupak, naglasivsi: Neka niko od vas ne pije stojeci.
Ko to, iz zaborava, ucini - neka izazove povracanje i neka to povrati. [Muslim]
Medjutim, iscitavajuci hadiska djela, dolazi se do zakljucka da pokudenost konzumiranja vode u stojecem polozaju nije bila posebno izrazena u Poslanikovim, sallallahu alejhi ve Sellem hadisima. Otuda, recimo, Abdullah b. Abbas, r.a, prenosi da je donosio Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve Sellem zemzem i on bi ga pio stojeci! [Buhari]
Amr b. Su'ajb, prenosi od svog oca, a on od djeda, da je rekao: “Vidio sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve Sellem kako pije i stojeci i sjedeci”. [Tirmizi]

Abdullah b. Omer, r.a, kaze: Mi smo u doba Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve Sellem jeli hodajuci, a i pili smo stojeci. [Tirmizi]


En-Nezzal b. Sebre, r.a, prenosi da je, jedne prilike, Aliji b. ebu Talibu, dok je bio u Kufi, donesena voda, pa ju je pio stojeci, rekavsi, nakon toga: Ljudi, uistinu, smatrajn pokudenim konzumiranje vode u stojecem polozaju. Medutim, ja sam vidio Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve Sellem da je to cinio onako kako ste vidjeli mene da sam ucinio. [Buhari]

Da pokudenost konzumiranja hrane ili vode nije na stepenu zabrane, vec preporuke, najbolje nam potvrduje, Imam en-Nevevi, poznati hafiz hadisa i ekspert u mnogim oblastima ove znanosti, kad u svom poznatom djelu Rijadu-s-salihin, jednom poglavlju daje ime: Dozvoljeno je piti stojeci, ali je potpunije I bolje piti sjedeci.

Ne piti iz zlatnih i srebrenih posuda
Dozvoljeno je piti iz svih cvrstih posuda, izuzev posuda od zlata i srebra. Huzejfe, r.a, prenosi: Zabranio nam je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve Sellem upotrebu svile i brokata i da pijemo iz zlatnih i srebrenih posuda, rekavsi: To je za nevjernike na dunjaluku, a za vas na ahiretu. [Buhari]
Koliko je upotrebu zlatnih i srebrenih posuda osudio Poslanik islama, sallallahu alejhi ve Sellem najbolje ce nam ilustrirati ova njegova prijetnja, koju prenosi njegova casna supruga, Ummu Selema, r.a: Onaj koji pije - (a u Muslimovoj predaji: Onaj koji jede ili pije) iz srebrene (a u Muslimovoj predaji; i zlatne) posude, u njegovom stomaku vec pucketa vatra dzehennema. [Buhari]
Analogno ovim hadisima, naslucuje se da je zabranjeno jesti kasikama ili drugim priborom od zlata i srebra. I na ovaj nacin, islam odagnava od ljudi prevelike razlike koje se ovakvom praksom mogu ukazati i negativno djelovati u drustvu. S druge strane, to je bila praksa nevjernika, koju islam zeli neutralizirati i podstaknuti vjemike da slijede primjer skromnosti prve generacije muslimana.

Ne jesti do sitosti
Poslanik, sallallahu alejhi ve Sellem jeo je samo kad bi ogladnio, a i kad bi jeo, ne bi jeo do sitosti. To je cinila i prva generacija muslimana. Vec smo spomenuli hadis Mikdama b. Ma'dikeriba, r.a, u kojem se napominje da covjek, uistinu, ne moze napuniti goru posudu od svog stomaka i naglasava da jedna trecina stomaka mora uvijek biti slobodna zanormalno disanje!

Posluzivati hranu ili pice zdesna
Kad se posluzuje ili dodaje hrana ili pice, pocinje se s najstarijiom osobom, a onda se nastavlja posluzivati s desne strane. Ovo se temelji na praksi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve Sellem kad je jedne prilike, u predaji koju prenosi Enes b. Malik, r.a, Poslanik, sallallahu alejhi ve Sellem bio posluzen picem, i, nakon sto se napio, dodao je posudu jednom beduinu koji je sjedio s njegove desne strane, iako mu je Ebu Bekr, r.a, bio s lijeve strane, a Omer, r.a, ispred njega. Omer, r.a, je to primijetio, pa je napomenuo: Ovo je Ebu Bekr, Allahov Poslanice!, htijuci time ukazati na vrijednost Ebu Bekra, r.a, i njegove zasluge za islam. Medutim, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve Sellem je samo odgovorio: Desni, desni, desni! Enes, r.a, a ovom je hadisu dodao: To je sunnet, to je sunnet, to je sunnet? [Buhari]
U drugoj predaji, takode, od Enesa, r.a, spominje se da je, Omer, r.a, primijetivsi taj postupak Poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve Sellem rekao: Daj Ebu Bekru! Medutim, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve Sellem poceo je s beduinom koji mu je bio na desnoj strani, naglasivsi: Desni, pa desni! [Buhari i Muslim]

Naravno, ukoliko se radi o starijim, ucenim i uglednim osobama, moze se prvo dodati njima, ali se mora traziti dozvola od onih koji se nalaze na desnoj strani. Ovo se temelji na autenticnoj predaji Sehl b. Sa'da es-Sa'idija, r.a, u kojoj se kaze da je Poslaniku, sallallahu alejhi ve Sellem doneseno pice od kojeg je on popio jedan dio. S njegove desne strane sjedio je jedan djecak, a s lijeve stariji ljudi. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve Sellem tada je upitao ovog djecaka: Dozovoijavas li mi da prvo dadnem ovima?
Djecak je odgovorio: Ne, tako mi All aha, ne dopustam da iko pije, nakon tebe, prije mene! Tada mu je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve Sellem (tu posudu spustio) na njegovu ruku. [Buhari]

Kultura ponasanja za vrijeme jela 


Za vrijeme jela treba obratiti paznju na sljedece elemente:

1. Prouciti Bismillu
Kako svaki posao treba poceti Bismillom tako i objedovanje treba poceti Allahovim imenom. Omer b. ebi Seleme, r.a, prenosi, da je jos kao djecak jeo sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve Sellem kada mu je napomenuo: “Djecace, prouci Bismillu, jedi desnom rukom i jedi ispred sebe.” [Buhari]
Imam Nevevi kaze da je samo izgovaranje: bismillahi, dovoljno i da se time ispunjava sunnet. Medutim, on tvrdi da je jos bolje i vrednije izgovoriti: Bismillahir-rahmanir-rahim. Uz to je mustehab glasno prouciti Bismillu radi podsjecanja drugih.

Ukoliko bi se zaboravilo prouciti Bismillu na pocetku jela, onda ce se to uciniti cim se sjetimo u toku jela. Ovo se temelji na hadisu, koji od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve Sellem prenosi njegova supruga Aisa, r.a: “Kada neko od vas jede neka prouci Bismillu na pocetku, a ako to zaboravi neka, kada se sjeti. kaze: Bismillahi evvelehu ve ahirehu / U ime Allaha, na pocetku i na kraju.” [Tirmizi]
Koliko je znacajno prouciti Bismillu za vrijeme jela najbolje ce ilustrirati hadis koji od Poslanika, sallallahu alejhi ve Sellem prenosi njegov vjerni ashab Dzabir, r.a: “Kada neko od vas udje u svoju kucu, pa spomene ime Allaha Uzvisenog, pri ulasku i prilikom jela, sejtan kaze (svojim prijateljima): Nema vam konaka niti vecere, a kada udje a ne spomene Allaha Uzvisenog, sejtan kaze: Nasli ste konak, a ako ne spomene Allaha Uzvisenog kada pocne jesti, tada kaze: Nasli ste konak i veceru.” [Muslim]

2. Jesti desnom rukom
Poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve Sellem je u svemu, casnom i dostojanstvenom, preferirao desnu stranu. Posebno je to naglasavao kada su u pitanju hrana i pice. Kategoricki je zabranio prinositi hranu ili tekucinu ustima lijevom rukom. U hadisu koji prenosi Dzabir, r.a, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve Sellem upozorava: “Ne jedite lijevom rukom, jer, doista, sejtan jede lijevom rukom.” [Muslim]

U predaji Abdullaha b. Omera, r.a, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve Sellem istice: “Kada neko od vas jede, neka jede desnom rukom, a kada pije neka pije desnom rukom, jer, uistinu, sejtan i jede i pije lijevom rukom.” [Muslim]
Na zalost, brojne se osobe, koje slijedeci zapadne manire i obicaje, odbacuju tu kategoricku naredbu Poslanika, sallallahu alejhi ve Sellem i jedu ili piju lijevom rukom.
Posebno je to opasno za one koji znaju ovo islamsko pravilo, ali ga se ne pridrzavaju. Bojim se da se takvima, zbog neposlusnosti Poslaniku, sallallahu alejhi ve Sellem ne desi ono sto se desilo onom covjeku koji je oponirao Poslaniku islama, sallallahu alejhi ve Sellem pa mu je ruka osusila.
Naime, Seleme b. el-Ekve', r.a, prenosi da je neki covjek jeo u prisustvu Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve Sellem lijevom rukom, na sto ga je on upozorio: Jedi desnom! Taj covjek je odgovorio: Ne mogu. Poslanik, sallallahu alejhi ve Sellem mu rece: I ne mogao?! A on nije htio, ustvari, poslusati zbog oholosti. Prenosilac, dalje kaze: Nije nikada vise mogao ruku podici do svojih usta. [Muslim]

Zna se da je znatan broj osoba koje su, po rodenju, tzv. ljevaci, tj. sve sto rade cine lijevom rukom i to daleko ljepse i bolje. Treba naglasiti da takve osobe treba postepeno da vjezbaju da to cine desnom rukom, obzirom da ju je Poslanik, sallallahu alejhi ve Sellem preferirao, a posebno je to potcrtao prilikom prinosenja hrane ili tekucine ustima. Ibnu-l-'Arebi, poznati islamski pravnik, smatra da je prinosenje hrane ili pica lijevom rukom grijeh i naglasava da je svako poistovjecivanje sa sejtanom haram!

3. Jesti ispred sebe
Musliman ce jesti ispred sebe, a posebno kada to cini u drustvu. To smo vec spomenuli u citiranoj predaji Omera b. ebi Seleme, r.a, koju biljezi imam Buhari u Sahihu.
Pod tim se podrazumijeva, takode, da covjek jede ispred sebe a ne sa sredine posude.
Ibn Abbas, r.a, prenosi hadis Poslanika, sallallahu alejhi ve Sellem u kojem se kaze: “Bereket se spusta na sredinu posude, pa jedite s njenih krajeva a ne sa sredine”. [Ebu Davud] U predaji Abdullaha b. Busra, r.a, stoji da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve Sellem rekao: “Jedite s krajeva posude, a ostavite sredinu, pa ce vam hrana bili bericetna.” [Ebu Davud]

4. Jesti s tri prsta i oblizati ih nakon jela
Praksa Poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve Sellem bila je da jede s tri prsta desne ruke i to: palcem, kaziprstom i srednjim prstom a nakon jela, oblizao bi prste, prije nego ih je oprao.

Ka'b b. Malik, r.a, kaze; Vidio sum Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve Sellem kako jede s tri prsta, pa kadaje zavrsio, oblizao ih je. [Muslim]

Ibn Abbas, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve Sellem rekao: “Kada neko od vas zavrsi sa jelom, neka prste ne brise, dok ih ne oblize.” [Buhari]

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve Sellem to povezuje s bereketom u hrani, pa u predaji Dzabira, r.a, stoji da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve Sellem naredio oblizivanje prsta i potiranje posude iz koje smo jeli, potcrtavsi: Vi ne znate u cemu je bereket. [Muslim]


5. Ukoliko ispadne zalogaj, ne bacati ga, vec pojesti
Musliman ce, cijeneci hranu kao Allahovu blagodat, ukoliko ispadne zalogaj, otresti sa njega ono sto se eventualno nakupilo i pojesti ga. On nece pokazati svoju nezahvalnost, oholost i rasipnistvo pa ga bacati, kao sto to mnogi, nazalost, cine.
Dzabir, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve Sellem rekao: “Kada nekome od vas ispadne zalogaj hrane, neka je podigne i otkloni ono sto mu smeta a onda neka ga pojede, ne ostavljajuci ga sejtanu.” [Muslim]

Kultura ponasanja nakon jela
Vec je spomenuto u dijelu koji tretira kulturu ponasanja za vrijeme jela, da treba, nakon jela oblizati prste prije nego se ruke operu i ukoliko je, eventualno, ispao neki zalogaj treba sa njega sklonuti ono sto se prilijepilo uz njega, i pojesti ga.
Uz to, treba voditi racuna da se prestane sa jelom prije nego se osoba prejede ili jos bolje, sto je blize Sunnetu, prestati jesti onog momenta kada je to najslade tj. prije sitosti.
Osoba ce, nakon jela, prela islamskom bontonu, uciniti sljedece:


1.A ako kod nekog iftari, proučiće:

"Eftare indekumu-s-saimun, ve ekele ta'amekukmu-l-ebrar, ve sallet alejkumu-l-melaiketu (Postači kod vas iftarili, vašu hranu jeli odabrani i blagosiljali vas meleci)." (Ebu Davud, Knjiga o hrani, poglavlje: Ono što je prenešeno o dovljenju za vlasnika hrane, broj 3854, njegov sened je sahih, kao što kaže Nevevi u knjizi Rijadu-s-salihin, str. 384-385, i u knjizi El-Ezkar, str. 284.)

      Završiti jelo sa zahvalom Uzvišenom Allahu, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko nakon jela kaže:

Elhamdu lillahillezi at'ameni haza ve rezekanihi min gajri havlin minni  ve la kuvvetin (Hvala Allahu koji me je ovim nahranio i opskrbio, bez moje snage i moći), biće mu oprošteni ranije učinjeni grijesi." (Ebu Davud, Knjiga o odjeći, poglavlje: (1), broj 4023, i Tirmizi, Knjiga o dovama, poglavlje: Šta se prouči nakon jela, broj 3458, i kaže Tirmizi:"Ovaj hadis je hasen garib", a šejh Albani je hadis ocijenio kao hasen u knjizi El-Irva' (4/47-78).) 


1. Oprati ruke
Ibn 'Abbas, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve Sellem rekao: Kada neko od vas zavrsi sa jelom neka ne brise svoje prste dok ih ne oblize [Buhari]; a kada ih oblize, tek onda ce pristupiti pranju ruku, na temelju predaje Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve Sellem koju prenosi Ebu Hurejre, r.a, u kojoj se upozorava: “Ko zaspi sa rukama masnim od hrane, ne opravsi ih, pa mu se nesto desi, neka nikoga ne kori osim samog sebe”. [Ebu Davud]
Danasnja medicina mnogo toga nam moze reci iz ovoga domena. No, Poslanik islama, sallallahu alejhi ve Sellem prije brojnih otkrica, na temelju nadahnuca, vrlo jasno upozorava na opasnost ostavljanja ove vrste higijene!

2. Izaprati usta
Suvejd b. En-Nu'man, r.a, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve Sellem u pohodu na Tebuk, kada su bili u mjestu Sahbau, nakon sto su jeli i trebali klanjati, izaprao usta, pa su i oni to ucinili. [Buhari]
Koliko to doprinosi higijeni zuba ne treba posebno naglasavati. Ako se uzme daje Poslanik, sallallahu alejhi ve Sellem posebno preporucivao upotrebu misvaka, onda to jos vise ilustrira njegovu brigu na prevenciji kvarenja zuba i loseg zadaha iz usta.






30.05.2017.

Sehurite, jer u sehuru je bereket

Bismillahir-Rahmanir-Rahim بِسْــــــــــــــــــمِ اﷲِالرَّحْمَنِ الرحيم

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

 

Sehurite, jer u sehuru je bereket



U Šerijatu je data je olakšica za pet skupina ljudi da ne poste mjesec Ramazan, s tim da te iste dane moraju ili napostiti dan za dan, ili napostiti i za svaki dan nahraniti siromaha, ili samo nahraniti za svaki dan siromaha. Te skupine ljudi su: putnici, bolesnici, dojilje, trudnice i starci (starice). Argumenti za ovo su došli u kur'anskim ajetima i vjerodostojinim hadisima. A u izuzetke obaveze posta ne ulaze osobe koje ne ustanu ili nisu u stanju da ustanu na sehur.

 

Ustajanje na sehur je mustehab po idžmau učenjaka kako to prenosi Ibn El-Munziri. Bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Enesa, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Sehurajte (ustanite na sehur da bi jeli i pili) jer je u sehuru bereket". Znači, musliman nije dužan da ustane na sehur, ako ustane ima nagradu slijeđenja sunneta a ujedno time će osnažiti svoje tijelo da lakše izdrži post.


Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, nam na više mjesta pojašnjava vrijednost sehura i njegov bereket. Sehur ojačava tijelo za post čime se postaču smanjuju teškoće i pojačava želja za postom. Onaj ko želi da posti nek ustane na sehur, jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Sehurite, jer u sehuru je bereket.” (Buharija 4/120 i Muslim 1095 od Enesa)



Abdullah ibn El-Haris prenosi da je jedan od ashaba Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ušao sam kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a on je sehurio, pa reče: ‘Ovo je bereket koji vam je Allah podario, pa ga ne ostavljajte!” (Ahmed 5/270 i En-Nesai 4/145. Sened ovog hadisa je vjerodostojan.)


Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je svom ummetu objasnio vrijednost sehura sljedećim riječima: “Ono što razdvaja naš post od posta ehli-kitabija jeste jelo na sehuru.” (Muslim 1096)

 

Takođe je zabranio da se sehur ostavlja rekavši: “Sehur je obrok bereketa pa ga ne ostavljajte, makar neko od vas popio samo gutljaj vode, jer Allah i Njegovi meleci donose salavate na one koji sehure!” (Ahmed, 3/12 I 3/44 i Ibn Ebu šejbe 3/8 na tri načina od Se’ida El Hudrijja, oni pojačavaju jedni druge)


Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Sehurite pa makar gutljajem vode!” (Prenosi ga Ebu J’ala 3340, od Enesa ali hadis je slab. Međutim u istom značenju je naveden hadis Abdullaha ibn Amra kod Ibn Hibbana 884, u kojem Katade prenosi sa’an. Stoga je hadis hasen.)

Preporučuje se odlaganje sehura do malo prije same zore. Enes, radijallahu anhu prenosi od Zejda ibn Sabita radijallahu anhu da je rekao: “Sehurili smo sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, a zatim je on ustao na namaz. Upitao sam: ‘Koliko je prošlo vremena između ezana i sehura?’ Rekao je: ‘Koliko je potrebno za pedeset ajeta.’” (Buharija 4/118 i Muslim 1097)

Ustajanje na sehur – Enes prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: ”Sehurite, jer je u tome berićet.” Dovoljno je za sehur, ako ništa drugo, bar popiti jedan gutljaj vode, prema hadisu Abdullaha ibn-Amra, radijallahu anhu, u kome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže:



Lijepo je odgoditi sehur. Prenosi Enes od Zejda ibn-Sabita da je rekao: ”Sehurali smo sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, a zatim je ustao da obavi namaz.” Kaže Enes: ”Upitao sam ga: ‘Koliko je vremena prošlo od sehura do ezana?’ ‘Prošlo je onoliko koliko je potrebno da bi se proučilo 50 ajeta.”Muttefekun alejhi: Buharija (4/138/1921), Muslim (2/771/1097), Tirmizi (2/104/699), Nesai (4/143), Ibn-Madže (1/540/1694).

Ko čuje ezan, a u ruci mu je zalogaj hrane ili voda, dozvoljeno mu je da to pojede i popije, shodno hadisu Ebu-Hurejre, radijallahu anhu: ”Ko od vas čuje ezan, a u ruci mu je posuda sa hranom, neka je ne ostavlja, dok ispuni svoju potrebu.”Sahih (Sahihul-džami’, 607.), Ebu-Davud (6/475/2333), Hakim (1/426).





30.05.2017.

Preispitaj svoj iman robe i to bas sad u Ramazanu imas priliku!

Bismillahir-Rahmanir-Rahim
Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

Preispitaj svoj iman robe i to bas sad u Ramazanu imas priliku!


Tako cjelokupni život vjernika postaje ibadetom u skladu sa rijecima Svevišnjeg: "Nisam stvorio ni džine ni ljude osim da Mi ibadet cine." (Prijevod znacenja, Ez-Zarijat, 56.)

Tako Mi vremena, čovjek je sigurno na gubitku, samo ne oni koji vjeruju i dobra djela čine i koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni drugima preporučuju strpljenje." ( ’Asr, ajeti 1.-3.)

Zaista svaka zahvala pripada Uzvišenom Allahu koji nas je izbavio iz tmina neznanja i zablude i uputio nas stazama Svoga ispravnog puta. I ne preostaje nam ništa, poslije blagodati upute, osim da izgovorimo riječi kojima nas je podučio naš Gospodar: "... i oni će govoriti: ‘Hvaljen neka je Allah, koji nas je na Pravi put uputio; mi ne bismo na Pravome putu bili da nas Allah nije uputio, poslanici Gospodara našeg su zaista istinu donosili...’" (Prijevod značenja El-A'raf, 43.) Naša uputa je rezultat Allahove milosti i blagodati, a ne rezultat našeg razuma, umijeća i sposobnosti: "Od Allaha je svaka blagodat koju uživate." (Prijevod značenja En-Nahl, 53.) i: "Sreća koja ti se dogodi od Allaha je, a nesreću koja te zadesi sam si zaslužio." (Prijevod značenja En-Nisa, 79.) Dragi moj brate i poštovana sestro u vjeri islamu! Kakvo je naše imansko stanje poslije upute? Čini mi se, a Allah najbolje zna, da se mi ponekad poslije Allahove upute ponašamo kao da smo bezbjedni od Allahove kazne i da se Njegovi, 'azze ve dželle, zakoni u ovom kosmosu ne odnose na nas i da smo mi kao Allahovi "miljenici" van njih. I zato nas često pogodi nama svojstven "virus" koji nam učini Allahove naredbe teškim, a njegove zabrane olahkim.

Ka'b b. 'Udžre, r.a., prenosi: "Resulullah, s.a.v.s., je rekao: "Primaknite se mimberu! ", i mi smo se primakli. Kada se popeo na prvu stepenicu mimbera rekao je: "Amin! " Kada se popeo na drugu stepenicu kazao je: "Amin! " I na trećoj stepenici je rekao: "Amin! " Kada je sišao sa mimbera rekli smo: "Allahov Poslaniče, danas smo od tebe čuli nešto što nikada prije nismo čuli!? " On je rekao: "Kada sam se popeo na prvu stepenicu mimbera Džibril, a.s., pojavio se preda mnom i rekao: „Proklet neka je onaj ko dočeka mjesec ramazan i dozvoli da mu on prođe a da ne zaradi oprost! „ Ja sam tada rekao: „Amin! Kada sam se popeo na drugu stepenicu, rekao je: 'Proklet neka je onaj pred kojim se spomene tvoje ime a on ne donese salavat na tebe! ' Ja sam kazao: 'Amin! ' Kada sam se popeo na treću stepenicu, rekao je: 'Proklet neka je onaj ko doživi da njegovi roditelji ili jedan od njih ostare, pa ga njegovo služenje i briga o njima ne uvede u Džennet. ' Ja sam rekao: 'Amin! ' " ( El-Hakim , Ibn Hibban, Et-Taberani, El-Bejheki , El-Buhari  i Et-Tirmizi u Sunenu).

Ovaj hadis bi trebao biti dovoljan povod za razmišljanje i zabrinutost velikog broja muslimana i muslimanki u današnjem vremenu!!!

Jako je žalosno kada se insan zbog neke potrebe uključi na internet u kasne večernje sate i u to vrijeme zatekne veliki broj braće i sestara na raznim chat-ovima a još je žalosnije da ne kažem tragično kada se to dešava u vrijeme mubarek mjeseca Ramazana za koga se posebno pripremaju i Dzennet,meleki,hurije u njemu,ribe u vodi i ptice na grani.

Cijenjena moja braćo i voljene sestre,zar ste vi sigurni da ćete imati novu priliku za neki novi Ramazan???Zar ima neko na ovome svijetu ko je vrijedniji vaše pažnje od Milostivog Gospodara svega postojećeg koji nam nudi svoju milost,oprost,uslišavanje dova i nebrojene druge blagodati koje se nalaze u ovom mubarek mjesecu?!

Wallahi,niko od onih sa kojima se dopisujete nije vrijedan vaše pažnje u ovom mjesecu!!!Niko nije vredniji od našeg Milostivog Rabba koji posmatra vašu oholost i gaflet !!!Zar da se meleki koji čekaju vaša dobra djela, vrate kod Gospodara koji je poznavalac svih tajni sa oskudnim dobrim djelima i informacijom da je i ove noći grješni Allahov rob i robinja noć proveli na internetu umjesto u ibadetu i slastima noćnog namaza i učenja Kur'ana Časnog???

'Ubade b. Samit, r.a., prenosi da je Allahov poslanik, s.a.v.s., rekao jednoga dana kada je ramazan već bio nastupio: "Došao vam je ramazan, mjesec blagoslova. U tom mjesecu Allah se usmjerava prema vama i spušta Svoju posebnu milost, oprašta grijehe i prima dove. U ramazanu Allah gleda vaše nadmetanje u činjenju dobra i hvali se vama pred Svojim melekima. Stoga, pokažite Allahu ispravnost s vaše strane! Uistinu, jadan i nesretan je onaj ko bude lišen Allahove milosti u ovom mjesecu. " ( Et-Taberani)

Draga moja braćo i voljene sestre,ne zamjerite mi što pitam,jesmo li mi generacija sa kojom se Allah može pohvalit pred melekima ili nas je veliki broj „nesretnih“ i onih koje je prokleo Džibril a.s. i Poslanik sallallahu alejhi ve selem na to rekao AMIN???

Zar je moguće da ni u ovom mubarek mjesecu ne znamo da napravimo prioritete???Zar to nismo svjesnih svojih grijeha i grešaka pa nam šejtan l.a ne dozvoljava da iskoristimo ovakve prilike.Prilika u kojoj je šansa za novi početak tako blizu.To je prilika za oprost grijeha i uslišavanje dova .Prilika koju možda sljedeće godine nećemo dočekati i ako znamo bezvrijednost i prolaznost dunjaluka,tada ćemo se više nadati da je ovo posljednja šansa nego da nas još neka čeka.Pouka je u hadisu od  Ebu Hurejre, r.a., kada prenosi da je Resulullah, s.a.v.s., rekao: "Mom ummetu je dato petero u ramazanu što nije dato nikome prije njih: 1. Zadah iz usta postača je ugodniji Allahu od mirisa mošusa (miska); 2. Za njih traži oprost i riba u moru sve dok ne prekinu svoj post; Allah svaki dan uljepšava Džennet a potom kaže: 'Moji čestiti robovi samo što nisu zbacili sa sebe (dunjaljučki) teret i došli u tebe '; 4. U ovom mjesecu zli šejtani bivaju stavljeni u okove tako da ne mogu činiti zla koja obično čine mimo ramazana; 5. Posljednje noći ramazana njima (postačima) biva oprošteno. "


Nakon toga ashabi, r.a., upitali su: "O Allahov Poslaniče, je li ta posljednja noć - Lejletu-l-kadr? " Resulullah, s.a.v.s., odgovorio je: "Ne! Radi se o tome da onaj ko je ulagao trud, svoju nagradu dobiva onda kada završi posao. "(Ahmed, El-Bezzar i El-Bejheki).

Zar nismo veliki zalimi prema sebi?Zar je neko od naših „frendova“ zaslužio da odvojimo za njega minutu ovog blagoslovljenog vremena???Nemojmo to raditi braćo moja i voljene sestre!!Bićemo pitani za svaku sekundu koju smo proveli na ovom dunjaluku,bićemo pitani za ove mubarek noći i dane u kojima nam Allah Uzvišeni nudi mogućnost oprosta i uvećavanja vage dobrih dijela sa malo truda.

Sada ćeš me možda i kritikovat brate moj i sestro draga i tražit razne izgovore za provedeno vrijeme na internetu umjesto u ibadetu ali Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je rekao u hadisu koji nam je prenijeo Džabir r.a.:“Sve što ne spada u zikr i veličanje Allaha je igra i zabava ,osim četiri stvari :čovjekovo igranje sa suprugom,vježbanje jahanja konja ,streljaštvo i vježbanje plivanja.“ (Sahihul-džami')

Mi smo narod najodabraniji od svih,narod koga je Er-Rahman počastio raznoraznim blagodatima i ukazao nam velike počasti pa nemojmo Mu uzvraćat nehajom i ohološću jer Milostivi je neovisan od nas i naše teobe i ibadeta!!!

Neka nam ovaj mjesec bude prilika koju nećemo propustiti,povjerenje koje nećemo iznevjeriti. Vratimo se našem Stvoritelju okićeni bogobojaznošću i čvrstim pouzdanjem u Njegovu pomoć i zadovoljstvo. Internet prepustimo onima koji su bez razuma i koji su prolaznost zamijenili za vječnost a mi dane provedimo u dobročinstvu prema drugima a noći odvojimo samo za sebe (osamljivanje sa našim Gospodarom). Za kraj, razmislimo o mudrom savjetu Hasana Basrija  Čovječe, čuvaj se odgađanj i „sutra ću“, jer, ti si tvoje danas, a ne tvoje sutra, pa ako doživiš sutra iskoristi ga u dobru kao što si u dobru iskoristio i tvoje danas, a ako tvoje sutra ne dođe, onda se nećeš kajati zbog onoga što si propustio danas.”

Naši ispravni prethodnici su skidali svoju džahilsku odjeću u potpunosti kod praga upute. Oblačili su novo islamsko odjelo i nisu ga skidali, sa Allahovom pomoću, sve do oblačenja ahiretskog odjela - ćefina. Oni su ti koji su se najiskrenije i najpotpunije odazvali Allahovoj naredbi: "O vjernici, uđite u islam u potpunosti i ne idite stopama šejtanovim; on vam je, zaista, neprijatelj otvoreni." (Prijevod značenja El-Bekara, 208.) Poruka prethodnog ajeta bi bila: "O vi koji vjerujete! Uđite u islam i njegove propise u potpunosti, izvršavajte sve naredbe shodno svojim mogućnostima i klonite se svih zabrana i nemojte biti kao oni koji su svoju strast uzeli za božanstvo. Pa ukoliko se naredba podudara sa njihovom strašću izvrše je, a ukoliko je suprotna-ostavljaju je. Naprotiv, strast mora slijediti vjeru i činite sve što možete od dobrih dijela, a ono što niste u mogućnosti pridržavajte ga se i imajte ga u nijjetu, i nadoknadite ga sa svojim nijjetom". (Tefsir Taberi, Ibnu Kesir, Ibnul-Dževzi, Se'adi)


Molim Allaha, svim Njegovim imenima i svojstvima, da otkloni od nas prokleta sejtana i njegove spetke te tajne i javne smutnje! Da nas ucini iskrenim svojim robovima sa kojima ce samo On Allah biti sa nama zadovoljan,da nas ucvrsti na svome putu i da nam poveca Iman,bogobojaznost,da nasa srca ucini iskrena prema Njemu Allahu i svima stvorenjima,da nam olaksa kusnju Uzviseni i ne stavlja nas nas kusnju koju necemo moci podnjeti,da nas sacuva svakog zla-ljudi i dzinna,zavidnika ,da nas preseli Uzviseni u najvecem Imanu gdje smo Njemu najblizi ,da nam se smiluje i OPROSTI i primi od nas samo dobro!
Molim Ga da nas učini ključevima za dobro, zatvaračima za zlo i da nas blagoslovi ma gdje bili.-Amin!

Neka je hvala Allahu Gospodaru svjetova!

 

 

 


30.05.2017.

Dosao nam el hamdu lillah, blagoslovljen Mjesec Ramazan !

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

  Dosao nam el hamdu lillah, blagoslovljen Mjesec Ramazan !

Selman el-Farisi, radijallahu anhu, prenosi: “Zadnjeg dana mjeseca Šabana Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, obratio nam se i rekao: "O ljudi, dolazi vam velik, blagoslovljen mjesec. U njemu se nalazi noć vrednija od hiljadu mjeseci. To je mjesec čije dane je Allah učinio obaveznim da se u njima posti, a klanjanje teravih-namaza u njegovim noćima je preporučeno.

Onaj ko se u tom mjesecu približi Allahu činjenjem dobrog djela, makar bilo i neznatno, bit će nagrađen kao da je učinio farz u neko drugo vrijeme! A ko učini farz, bit će nagrađen kao da je učinio sedamdeset farzova kad nije ramazan!
To je mjesec strpljivosti, a nagrada za istinsku strpljivost je Džennet. Također, to je mjesec prisnosti sa svojim bližnjim. U tom mjesecu povećava se vjernikova nafaka (opskrba). Ko pripremi postaču iftar, nagrada će mu biti oprost grijeha i spas od džehennemske vatre. I još će dobiti nagradu sličnu postačevoj a da njemu ništa ne bude umanjeno."
Neki su rekli: “Allahov poslaniče, nije svako od nas u stanju da osigura iftar postaču!?” Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je:
"Allah daje tu nagradu onome ko da postaču da se iftari pa makar to bila hurma, ili gutljaj vode ili mlijeka.
To je mjesec čija je prva trećina Allahova milost. Njegova druga trećina donosi Allahov oprost a njegov završetak je spas od džehennemske vatre. Onome ko umanji teret svome slugi (robu) u ovom mjesecu, Allah će oprostiti i osloboditi ga boravka u Džehennemu. U ovom mjesecu puno činite četiri stvari: sa dvije ćete postići zadovoljstvo vašeg Gospodara, a i druge dvije su vam također neophodne. Što se tiče onoga čime ćete postići zadovoljstvo vašeg Gospodara – to je svjedočenje da nema Boga osim Allaha (izgovaranje La ilahe illlellah) i upućivanje Allahu dove za oprost (činjenje istigfara). Ono što je neophodno je da molite Allaha da vas uvede u Džennet i da kod Njega tražite utočište od Džehennema. Onoga ko napoji postača kada iftari,Allah će (na Sudnjem danu) napojiti sa moga Havda (Vrela) tako da neće osjetiti žeđ sve dok ne uđe u Džennet."
(Prenose Ibn Huzejme u Sahihu, El-Bejheki, Ebu-š-Šejh i Ibn Hibban)

Praksa, Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, je bila iščekivanje i viđenje mladaka a muslimanima je naređeno da počnu sa postom kada ugledaju mladi mjesec i da prestanu kada ga opet ugledaju. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu se prenosi da je rekao: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: ‘Postite kada ga vidite (mlađak) i mrsite kada ga vidite, pa ako ga ne vidite (zbog oblaka), upotpuniti ša’ban tridest dana.’”
(Buhari, 4/106 i Muslim, br. 1081)


Sta da cinim u Ramazanu da steknem Allahovo zadovoljstvo i Oprost?

Ramazan je mjesec naše strpljivosti i izdržljivosti, mjesec ibadeta, mjesec dobrih djela koja se višestruko nagrađuju. Zato iskoristimo ramazanske dane koji su pred nama na najbolji mogući način, pripremljeni, osvježeni, opušteni i željni Allahovog zadovoljstva. Budući da mi kao majke ovog ummeta, supruge naših muževa, pastirice svojih kuća čuvamo svoju vjeru,moramo ipak paziti da ramazanske dane ne provedemo isključivo kuhajući, spremajući i služeći druge. Budimo svjesne da naša djeca najviše uče od nas jer mi smo te koje svojim primjerima podstičemo svoje porodice na dobro.
Napravimo sebi plan i program prije početka Ramazana, tako da za sve ibadete i za sve druge poslove nam ostane dovoljno vremena. Također je bitno da se ne zadovoljimo samo pokornošću u Ramazanu pa potom da zanemarimo dobra djela do narednog Ramazana.

Ako još uvijek nisi isplanirala kako da što više dobrih djela učiniš tokom ovog Ramazana, onda je ovo hedija za tebe.

Očisti svoje srce
Sva dobra djela moraju imati u sebi dvije osobine: da budu iskreno radi Allaha subhanehu ve te ala ucinjena i da budu u skladu sa Šerijatom. Tako naš post kao i svaki drugi ibadet mora biti isključivo samo radi Allaha Uzvišenog ni radi koga drugog. Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je rekao: `Zaista se djela cijene prema namjerama i zaista će svaki čovjek dobiti ono što je naumio svojim djelom.`(Buhari i Muslim)

Nijedan naš ibadet neće biti valjan ako mu temelj nije tewhid. Imam tewhida, šejh Muhammed ibn Abdulvehhab je o uslovima valjanosti ibadeta izmedu ostaloga rekao: „Ako znaš da širk kvari ibadet kada se pomiješa sa njim i da poništava djela, te da je onome ko to učini vječni boravak među stanovnicima Vatre, znat ćeš da ti je to najbitnije spoznati – ne bi li te Allah spasio iz ove mreže – a to je od činjena širka Njemu.” (Ed-Durerus-Senijje, 2/23).Naravno toga imamo danas sirom Bosne i drugih drzava gdje se cine razni Bi'dati-sirk i kufrovi u Ramazanu,prepisujuci Allahovoj svt vjeri,sunnetu Poslanika sallahu alejhi ve sellem! Zato robe pazi!!! Neka je sve utemeljeno na Kuranu i sunnetu sa dokazima da ti sve ne propadne i da nebude samo GLAD od svega toga a ne post i ciscenje!

Budi ovoga svjesna sestro i brate te razmisli o ovim riječima. Zahvali se Allahu na blagodatim tewhida koja tebi i tvojoj porodici podarena. I sa tom jakom spoznajom dočekaj Ramazan.

Spremamo li se za Ramazan?

Od planiranja za Ahiret jeste i planiranje kako iskoristiti Ramazan u pokornosti i ibadetima prije njegova dolaska. Dobra priprema je pola posla. Kako kvalitetno dočekati Ramazan ako se počnemo pred njegov sam dolazak spremati? Kako ga iskoristiti maksimalno kada nas preduhitri brzina vremena kojom on dođe i prođe? A mi ostanemo zatečeni jer nismo osjetili onoliko koliko smo se nadali i htjeli zvuk Qur’ana, slast namaza, jačinu zikra, čvrstinu pokajanja i poseban miris Ramazana.
U ovom mjesecu se djela naša umnogostručavaju. Zato krenimo na vrijeme sa našim pripremama za ovaj mjesec milosti.
U hadisu Poslanika, sallallahu a'lejhi ve selleme, stoji da je rekao''Došao vam je vaš mjesec zakletvom Allahovog Poslanika, ne dođe bolji mjesec muslimanima od ovoga mjeseca, niti dođe gori (lošiji) mjesec po munafike (licemjere) gori od njega. Doista Allah piše njegove sevabe i njegove nagrade prije nego i nastupi, a piše njegove grijehe (grijehove) prije nego i nastupi, stoga što vjernik priprema svoj imetak u njemu za snagu obavljanja ibadeta, dok munafik u njemu se priprema za ogovaranje vjernika i traženje njihovih manjkavosti (nedostataka, grešaka), pa je on (ramazan) dobitak za vjernike a šteta (propast) za pokvarenjake''. (Bilježi ga Ahmed i El-Bejheki od Ebu Hurejre)

Nekoliko načina koji nam mogu pomoći u našem spremanja za Ramazan su:

1. Dova Allahu subhanehu ve te ala da Ramazan dočekamo zdravi i jaki u našoj vjeri kako bi bili što bolji, što jači vjernici tokom ovog mjeseca milosti. Priča Enes, radijellahu anhu: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi kada nastupi mjesec Redžep govorio: Allahu naš, daj nam bereketa u Redžepu i Šabanu, i daj da dočekamo Ramazan.“ (Ahmed i Taberani)

2. Radost ovom posebnom gostu koji na putu ka nama, jer u ovom mjesecu se zatvaraju vrata Džehennema a otvaraju Dženneta.

3.Planiranjem unaprijed kako da provedemo Ramazan gdje će najviše biti mjesta za ibadete a najmanje za besposlice.
Planirajmo da što više:

- proučimo Kur'ana,
- klanjamo nafile namaza pored obaveznih,
- zikrimo
- dovimo
- udjeljujemo sadaqu
- kajemo se Allahu i zahvaljujemo Mu na svim blagodatima
- čitamo islamsku literaturu;


4. Naša jaka namjera da dočekamo i provedemo Ramazan u dubokoj pokornosti Allahu, u činjenju što više dobrih djela, ne smije izostati u našoj pripremi.

5. Doček Ramazan sa pokajanjem od naših grijeha i sa čvrstom odlukom da se nikada više na vratimo na njih. "I pokajte se Allahu svi vi, o vjernici, kako bi uspjeli.“ (Prevod značenja, En Nur, 31)

6. Čišćenjem naše duše i osvježavanjem našeg znanja o pitanjima Ramazana razumjevanjem ramazanskih propisa.

7. Ne zanemarivanjem da'we, pozivanje u našu vjeru tewhida. U našem vremenu je od posebnog značaja pozivanje u islam- tewhid, u vremenu kada je ovaj poziv pod plaštom žestokih napada Allahovi neprijatelja. U hadisu Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem se navodi: "Tako mi Allaha, da Allah uputi preko tebe samo jednog čovjeka, bolje ti je od najboljeg blaga." (Muttefekun alejhi)

8. Doček Ramazan sa novom stranicom u našem životu: sa tewbom, sa čvrstim slijeđenjem sunneta Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, sa dobročinstvom prema našim roditeljima i famliji, miskinima i siromašnima te sa jačanjem naše veze sa braćom i sestrama u islamu.

Spremajmo se sada (ako već nismo) za mjesec milosti. Ramazan bi trebali šest mjeseci ispraćati, a pet ostalih provesti u pripremi za slijedeći dolazak. Zato ne dozvolimo da naša srca nisu još očišćena i da su zaprljana svakodnevnim grijesima a gost samo što nije stigao. Ako se sami ne pripremimo za njegov dolazak niko to za nas neće uraditi.

UPOZORENJE SESTRAMA:

Postovana sestro jedno upozorenje tebi,kao vjernici koja ces postiti i biti zauzeta raznim obavzama oko ibadeta i odrzavanje kuce svoje porodice-znaci imas mnogo sevaba i dobrog djela el hamdu lillah,ali znaj jedno samo da nasi predhodnici su se znali iftariti samo hurmom ako su je imali i vodom,a tebi sestro savijet je:
-rasporedi sebi dan insaAllah od sehura do ifara i od iftara do sehura
-ustaj na sehur jer bereket je u njemu,pripremi svojim ukucanima sehur i usluzi ih
-klanjaj svoj namaz i cini jutarnji zikr-velicaj Allaha svt
-pospremi kucu na vrijeme i klanjaj svoj duha namaz
-rasporedi sebi dvevno da proucis 20 stranica Kur'ana ili iza svakog namaza po 4 stranice
-citaj hadise
-razmislja o djelima svojim i cini twbu-pokajanja
-svodi inventrur dana,zivota
-pripremaj se za IFTAR I ZA TO UPOZORENJE:
Ne dozvoli da ti pola dana bude u spremanju iftara raznih jela i pita i pitica jer kao prvo dragocijeno vrijeme ti opet prolazi u kuhanju 3 vrste hrane bespotrebo a sjeti se nasih predhodnika sa cim su se iftarili i bili su zadovoljni sa malo el hamdu lillah...
Zamisli koji si hajr mogla jos da uradis,u tom vremenu a treba da ga iskoristimo sto maksimalnije jer ima Ramazan svoju vrijednost pa zato smanji to kuhanje,nego povecaaj ibadet! Nezaboravi dok spremas iftar i kuhas mozes zikriti-velicati Allaha svt sto vise!
-Nakon iftara obavi svoj namaz,posluzi svoju porodicu i pospremi kucu dok ti muz doodje sa teravije da bi mu ugodila i olaksala njegov post i fitnet kroz koji prlazi svakodnevno pa spremi se za njega i drugi ibadet koji je Allah svt te zaduzio!
-Ustani na nocni namaz,probudi svoga muze i pripremaj te se za sehura itd

Znaci sestro moja isplaniraj dan svoj insaAllah sa Allahovom milosti i pomoci!
-POSTI OD hrane-jela i pica,od ruznih djela,ruznog govora-gibeta i prenosenja tudjih rijeci,potovra,mani se telefona i izuvidjanje tudjih mahana i popusti ko se ozenio ili rastavio-udao,mani se ljutnje i srdzbe i SABUR ako zelis OPROST i milost i Dzennet!


Ustaj na sehur i požuri sa iftarom'

O vrijednosti ustajanja na sehur Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je rekao: `Ustajte na sehur, jer je u sehuru zaista berićet!` (Buhari i Muslim) Abdullah ibn El-Haris prenosi da je jedan od ashaba Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ušao sam kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a on je sehurio, pa reče: ‘Ovo je bereket koji vam je Allah podario, pa ga ne ostavljajte!” (Ahmed 5/270 i En-Nesai 4/145. Sened ovog hadisa je vjerodostojan.)

Požurivanje sa iftarom je praksa Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Od Sehla ibn S’ada se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sljedeće rekao: “Moj ummet će biti na mome sunnetu, sve dok ne budu čekali s iftarom izlazak zvijezda.” (Ibn Hibban 891 sa ispravnim senedom) Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je takode rekao: 'Ljudi će biti u dobru, sve dok budu žurili sa iftarom.`(Buhari i Muslim)
Također ne treba pretjerivati u hrani: `I jedite i pijte, ali ne pretjerujte! On ne voli one koji pretjeruju.` (El-A`raf, 31 ajet) Tokom Ramazana trebamo izbjegavati prejedanje jer ovaj mjesec je prilika da se imanski preporodimo a ne prejedamo.

Proučimo barem jednom čitav Kur'an tokom Ramazana

Isplanirajmo koliko stranica Kur'ana trebamo da učimo svakodnevno da bi proučile Kur'an barem jednom tokom Ramazana. Jer Ramazan je mjesec objave Kur'ana, mjesec u kojem je Uzvišeni Gospodar počeo objavljivati Svoju Knjigu Poslaniku Muhammedu sallalalhu alejhi ve sellem. O vrijednosti učenja Kur`ana ima puno hadisa, a u jednom od njih stoji: `Ko prouči jedan harf iz Allahove knjige, imat će nagradu, a nagrada se deseterostruko uvećava. Ne kažem da je `Elif-Lam-Mim`harf, `Elif`je harf, `Lam`je harf i `Mim`je harf`. (Tirmizi, hasen-sahih)
Posebno ovdje se podsjeća da ne zaobiđemo ni najvredniju knjigu poslije Kur'ana a to je zbirka hadisa. Mnogo je hadisa koji govore o Ramazanu, postu, nagradi koja nas čeka ako ove dane provedemo onako kako treba.

Veličaj sto više možeš Allaha i obraćaj Mu se dovom

Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je u svim momentima činio zikr, zahvaljivao Mu, veličao Ga i od Njega tražio pomoć: prilikom buđenja i ustajanja, u vrijeme izlaska i ulaska u kuću, prilikom smjene dana i noći, kada je bio svjedokom neke prirodne pojave, kada bi počinjao neki posao sve do lijeganja. O vrijednosti zikra Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem navodi se dosta hadisa, među kojima je i ovaj:`Primjer onoga koji čini zikr (spominjanje) svoga Gospodara i onoga koji Ga ne spominje je primjer živog i mrtvog. '(Muslim, Buhari)
Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je puno učio i dove Allahu Uzvišenom. Kada je Ummi Selema, jedna od njegovih supruga, upitana koju je dovu najčešće učio dok je bio kod nje, ona je rekla da je to bila ova dova: `O Ti koji vladaš srcima, učvrsti moje srce u Tvojoj vjeri!` (Tirmizi, hasen) U Kur'anu Allah Uzvišeni kaže: „Gospodar vaš je rekao: "Pozovite Me i zamolite, Ja ću vam se odazvati! Oni koji iz oholosti neće da Mi se klanjaju - ući će, sigurno, u džehennem poniženi." (Prevod značenja, El-Mu'min, 60)

Udjeljuj na Allahovom putu

Uvećana nagrada u toku Ramazana odnosi se na sva dobra djela pa tako i na udjeljivanje na Allahovom putu. Mnogobrojni ajeti i hadisi govore o vrijednosti udjeljivanja.
Tumačeći “…što god vi udijelite, On će to nadoknaditi, On najbolje opskrbljuje.” (Prevod značenja, Saba, 39) Ibn Kesir navodi da ma koliko podijelili od onoga što nam je On naredio i dopustio, On će nam to nadoknaditi na dunjaluku protuvrijednošću, a na ahiretu nagradom.
Od Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema nijednog dana u kojem osvanu robovi, a da ne siđu dva meleka pa jedan govori: - Allahu moj, nadoknadi onome koji daje, a drugi govori: - Allahu moj, daj propast onome koji ne daje.” (Muteffekun alejhi)
Vrijednosti dijeljenja na Allahovom putu su mnogobrojni. Neki primjeri su da nam se radi udjeljene sadake opraštaju grijesi, olakšavaju strahote Sudnjeg dana te zadobivamo Allahovu milost i Njegovu pomoć. Davanje sadaqa je znak naše bogobojaznosti, darežljivosti i plemenitosti. A isto i uzrok povećanja obilja iz riznica Moćnog i Jakog.

Provedi Lejletul-Qadr u ibadetu

Noć Lejletul Qadra je mubarek noć, noć koja je bolja od hiljadu mjeseci. To je noć kada je Allah subhanehu ve te ala počeo sa objavljivanjem Kur’ana koji vodi putu spasa. Svaki musliman i muslimanka koji paze na pokornost Allahu subhenhu ve te ala, oživljavaju ovu noć vjerovanjem i željom za velikom nagradom. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Ko probdije noć Qadr vjerujući i tražeći nagradu samo od Allaha, biće mu oprošteni prethodni (mali) grijesi.” (Buharija, 4/217 i Muslim, 759)
Od Aiše, radijallahu anha, se prenosi da je rekla: “Upitala sam: ‘Allahov Poslaniče, ako pogodim noć Qadr, šta ću moliti u njoj?’ Odgovorio je: ‘Moli: ‘Allahume inneke afuvvun tuhibul-afve f’afu anni.’ (Gospodaru moj, Ti praštaš i voliš oprost, pa mi oprosti)’” (Et-Termizi, 3760 i Ibn Madždže 3850 od Aiše. Njegov sened je ispravan.)
Posebno zadnjih deset dana ramazana oživimo ibadetima i stimulišimo naše ukućane da to isto urade. Probdijmo ovu noć u pokornosti Allahu subhanehu ve te ala tražeći i moleći za oprost. Jer zaista nijedna noć nije kao ova. Vrijednost ove noći je ogromna. Iskoristimo zato njene blagodati, njene vrijednosti i njen značaj najbolje što možemo i umijemo. Ne budimo jedni od nesrećnika pa da nam njeno dobro ostane uskraćeno. A njeno dobro ostaje uskraćeno i nedostupno samo nesrećnicima.

Ne kvari Ramazan svojim ružnim djelima

Ukoliko želimo da naš post bude primljen kod Allaha subhanehu ve te ala kao i sva naša dobra djela čuvajmo se ogovaranja, širenja laži, nanošenje nepravde ljudima kao i drugih harama. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je rekao: `Ko ne napusti ružan govor i postupke po njemu, Allahu nije potrebno ni da napušta jelo i piće!` (Buhari)

Sta nakon Ramazana?

Posti šest dana Ševvala
Ebu Ejjub el-Ensari prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko isposti ramazan, potom isposti šest dana Ševvala, kao da je postio cijelu godinu.” (Muslim, 1164, Ebu Davud, 2433, Tirmizi, 759, Ibn Madže, 1741.)
U hadisu koji se prenosi od Sewbana, a on od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, se prenosi da je rekao: Ko bude postio ramazan - jedan mjesec je kao deset mjeseci – i postio šest dana nakon Bajrama, to biva kao da je postio čitavu godinu!“ Imam En-Nevevi, Allah mu se smilovao, je rekao: „Učenjaci su kazali da to vrijedi kao post čitavo vrijeme upravo radi toga što jedno učinjeno dobro djelo vrijedi kao deset dobrih djela.

Draga sestro i brate, ne dozvoli da se okreneš a ti se nalaziš već na polovini Ramazana, a nisi još počela učiti Kur'an, nijedan hadis nisi pročitala, niti nafile namaze obavila, niti udjelila sadaqe...
Budi na vrijeme tu na vratima, nas mili gost stiže, dočekaj ga spremno, nasmijano, raširenih ruku. Ne propusti nijedan dan Ramazana da ti prođe a da u njemu nisi uradila neko dobro djelo koje će te približiti Allahu, subhanehu ve te`ala.








27.05.2017.

U susret ramazanu: Iskreno pokajanje - Tevba

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

 U susret ramazanu: Iskreno pokajanje - Tevba

Muslimani cijelog svijeta za nekoliko dana očekuju dragog im gosta. Taj gost zaokuplja njihova srca, njihove misli. Doista, taj dragi gost - mjesec ramazan - veliki je mjesec. Allah, subhanehu ve te'ala, učinio ga je plemenitim objavom Kur'ana u njemu kao i propisivanjem posta u njemu. U mjesecu ramazanu, vjernici postači vraćaju se svome Gospodaru, osjećaju slast ibadeta, bereket u njemu, osjećaju prisutnu Allahovu milost. Uistinu, mjesec ramazan na Sudnjem danu će svjedočiti svakom vjerniku za dobro učinjeno u njemu, ali isto tako i svakom onom koji propusti priliku i ne vrati se svome Gospodaru.

U blagoslovljenom mjesecu ramazanu otvaraju se vrata Dženneta, zatvaraju vrata Džehennema i šejtani se u lance vezuju, kao što Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kaže: Kada dođe ramazan, vrata Dženneta se otvore a vrata Džehennema zatvore i šejtani se okuju u lance." (Buharija, 1899; Muslim, 1079; od Ebu-Hurejre, radijallahu 'anh) Mudrost toga jeste da se što više ljudi vrati svome Gospodaru, da se iskreno pokaje Gospodaru svih svjetova. Vrata tevbe - pokajanja širom su otvorena i čekaju pokajnike, povratnike, one koji traže oprosta od svoga Gospodara, pa, ima li takvih da im Uzvišeni Allah oprosti?!

Većina ljudi i ne poznaje vrijednost i veličinu pokajanja, njegovu suštinu, da ne govorimo da li je čine sa znanjem i djelom. Ukoliko i saznaju vrijednost tevbe, ne poznaju put i način do nje, pitaju odakle i kako da počnu. Zato, upoznajmo se sa ovom velikom Allahovom, subhanehu ve te'ala, milošću i koristimo je u ovom plemenitom mjesecu ramazanu. Upoznajmo se ovom prilikom sa suštinom samog pokajanja, vrijednošću i veličinom pokajanja, načinom iskrenog pokajanja. Progovorimo nešto o sljedećem:

- Svi smo mi griješnici

- Gdje je put sreće i uspjeha?

- Ali, šta je to tevba?

-  Zašto da učinim tevbu?

- Kako da se pokajem za svoje grijehe i vratim svome Gospodaru?

- Uslovi iskrenog pokajanja

- Znakovi primljene tevbe

- Čuvaj se odgađanja tevbe

- Ne obmanjuj se lijepim i ugodnim životom

 
Svi smo mi griješnici

Dragi moj brate, plemenita i cijenjena sestro, svi smo mi griješnici. Jedanput se približimo Svevišnjem Allahu a drugi put udaljimo se od Njega! Jedanput svjesni smo Njegove prisutnosti, svjesni smo da nas On nadzire i prati, zna svako i malo i veliko djelo koje učinimo; dočim, drugi put, zaokupi nas nemar i zaborav na Njega Uzvišenog, usljed čega neminovno počinimo grijeh. Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: Svaki čovjek, sin Ademov, je griješnik, a najbolji od griješnika jesu oni koji se kaju." (Tirmizi a Albani ga je ocijenio dobrim) Griješenje, nemar i zaborav svojstveni su čovjeku i Allahova milost je velika kada je tom slabašnom čovjeku ostavio vrata tevbe sve dok ne umre, naredio mu da se vraća svome Gospodaru kada god ga svladaju grijesi. Da nije ove velike Allahove milosti, doista bi čovjek bio u teškom stanju, njegova čežnja i nastojanje za vraćanjem Allahu, subhanehu ve te'ala, bile bi slomljene, nada u Allahov oprost i milost prekinuta.

Subhanallah!!! Kako li je lijepa priča koju spominje veliki islamski autoritet Ibnul-Kajjim, rahmetullahi 'alejh, u svome djelu „Medaridžu salikin" kada govori o ovoj velikoj neizmjernoj Allahovoj milosti po ljude. Kaže: „Od jednog od ispravnih prethodnika prenosi se da je u jednoj uličici vidio kako se vrata jedne kuće otvaraju i iz nje izlazi dječačić plačući i vapeći, tražeći pomoć. Iza njega je bila majka koja ga je istjeravala. Nakon što ga je istjerala, ispred njegova lica zalupila je vrata i zaključala ih. Krenuo je dječačić, napravio nekoliko koraka i stao. Razmišljao je. Nije znao, pored svoje kuće iz koje je istjeran, drugu kuću koja bi mu pružila utočište. Nije poznavao nikoga drugog pored svoje majke da bi ga prihvatio. Tužan, slomljena srca, ponovo se vratio kućnim vratima. Našavši ih zaključana, legao je ispred njih, svoj obraz spustio na prag i zaspao. Nakon nekog vremena, vrata su se otključala i na njih je izašla majka. Vidjevši svog sinčića kako spava s obrazom položenim na prag, nije mogla da se suzdrži, da ga ne uzme u svoje naručje. Prihvatila ga je u naručje, poljubila i rekla: 'Sinčiću moj, kuda ideš od mene? Ko će ti pružiti utočište pored mene?! Zar ti nisam rekla da mi se ne suprostavljaš i da mi ne budeš nepokoran? Zar ti nisam rekla da me svojim ponašanjem ne tjeraš da postupim suprotno svojoj milosti, brizi i dobru kojeg ti želim?!' Zatim ga je unijela u kuću." Razmislimo o ovom majčinom postupku, ovim majčinim riječima a zatim poslušajmo riječi Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: Allah je milostiviji prema Svojim robovima od majke prema svome djetetu."

Gdje je put do sreće i uspjeha?

Dragi moj brate, plemenita i cijenjena sestro, odgovor na vaša pitanja, vaše zahtjeve: Želim duševni smiraj i sreću, želim uspjeh i spas, želim oprost i milost, ali put i način koji vode do toga ne poznajem. Poput sam utopljenika koji traži da mu neko pruži ruku, pruži pomoć, poput onoga koji u tminama želi da mu neko osvijetli put i izlaz iz istih. Gdje je taj put? Odgovor: put je jasan kao Sunce u zenitu, jasan kao Mjesec u noći Bedra! Put je jedan: put tevbe - pokajanja. Put traženja Allahova oprosta i Njegove milosti. To je put sreće i uspjeha. Lahak put, otvoren i prohodan za tebe u svakom trenutku. Na tebi je samo da zakoračiš njime. Naći ćeš odgovor u Allahovim, subhanehu ve te'ala, riječima: „Ja ću sigurno oprostiti onome koji se pokaje i uzvjeruje i dobra djela čini, i koji, zatim, na Pravom putu istraje." (Prijevod značenja Ta Ha, 82.) Ukoliko ti se grijeh koji imaš pri sebi učini velikim, ogromnim. Pomisliš da za njega nema oprosta, sjeti se kršćana i onoga što govore o Uzvišenom Allahu: „Allah je jedan od trojice." Sjeti se jevreja i njihova govora o Allahu: „Doista, Allah je siromašan, a mi smo bogati." I pored svih tih govora Allah ih poziva da Mu se pokaju i zatraže oprosta od Njega, a On mnogo prašta i Milostiv je: „Zašto se oni ne pokaju Allahu i ne zamole oprost od Njega, Allah mnogo prašma i Milostiv je." (Prijevod značenja El-Maida, 74.) Ako ti se tvoj grijeh učini ogromnim, sjeti se grijeha mnogobožaca. O njima Uzvišeni kaže: „pa, ako se pokaju i budu obavljali namaz i davali zekat, braća su vam u vjeri." (Prijevod značenja Et-Tevba, 11.) Ma koliko i kakvih imao grijeha, znaj da će ti ih Uzvišeni Allah oprostiti ukoliko se iskreno pokaješ za njih. Makar ih bilo koliko je morske pjene, Allah će ih oprostiti, ukoliko se iskreno za njih pokaješ! Makar ih bilo koliko je između nebesa i Zemlje, Allah će ti ih oprostiti, samo, padni svome Gospodaru iskreno na sedždu i zamoli ga za oprost. Ne zaboravi riječi svoga Gospodara: „Reci: 'O robovi Moji, koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će sigurno sve grijehe oprostiti. On doista, mnogo prašta i On je Milostiv!'" (Prijevod značenja Ez-Zumer, 53.)

Ali, šta je to Tevba?

Tevba je, dragi moj brate i cijenjena sestro, povratak Uzvišenom Allahu, ostavljanje svega, javnog i tajnog, svega što Uzvišeni mrzi i čime nije zadovoljan, a zatim činjenje samo onoga čime je On zadovoljan, onoga što On voli i traži od Svojih robova. Tevba je, zaštita od očaja i beznađa! Tevba je izvor svakog dobra i svake sreće na Dunjaluku i Ahiretu. Početak, sredina i kraj vjerničkog puta ispunjen je tevbom. Tevba je ostavljanje grijeha iz straha od Uzvišenog Allaha, spoznaja prezrenosti grijeha, kajanje za činjenje istog, čvrsta odluka da se neće vratiti istom grijehu, kajanje za ono što je prošlo i okretanje Allahu, subhanehu ve te'ala, u onome što je preostalo.

Zašto da učinim tevbu?

Pitaš me: „Zašto da ostavim cigaru i alkohol kada u tome osjećam smiraj? Zašto da ostavim gledanje filmova kada mi to pričinjava zadovoljstvo? Zašto da obaram pogled, ne gledam u mlade djevojke, kada je slast mojih očiju u tome? Zašto da se vežem za namaz i post, kada ne želim da budem svezan i sputavan? Zašto i zašto? Zar čovjek ne treba da radi onošto će ga učiniti sretnim, ono u čemu će osjetiti smiraj i rahatluk, u čemu će pronaći svoju sreću? Zašto da se pokjem od svega toga?"

Prije nego li ti odgovorim na tvoja pitanja, želim da znaš da ti ja ne želim ništa drugo do sreću, smiraj i rahatluk, spas i dobro, ali kako na Dunjaluku tako i na Ahiretu. Ne zaboravi a poslije ovoga svijeta ima drugi svijet koji čeka svakog od nas. Ne zaboravi da nakon ovog mejdana sjetve doći će mejdan žetve, a, doista, nećemo požnjeti osim ono što smo svojim rukama posijali. Zato, odgovarajući na tvoja pitanja, kažem ti: Pokaj se, dragi moj brate i cijenjena sestro pa učini tevbu, jer je tevba:

Pokornost Allahovoj naredbi, jer je On Uzvišeni naredio i meni i tebi i svim vjernicima da Mu se iskreno kajemo: „O vjernici, iskreno se Allahu pokajte!" (Prijevod značenja Et-Tahrim, 8.)

Učini tevbu jer je tevba razlog tvog uspjeha na Dunjaluku i Ahiretu. Zar nije Uzvišeni rekao: „I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono što želite!" (Prijevod značenja En-Nur, 31.) A složit ćemo se da ono što najviše priželjkujemo jeste spas i uspjeh na oba svijeta.

Učini tevbu jer je tevba razlog Allahove ljubavi prema tebi. Zar Svevišnji nije rekao: „Doista, Allah voli one koji se mnogo kaju i one koji se mnogo čiste." (Prijevod značenja El-Bekara, 222.) Da li postoji veća sreća i da li vjernik može biti više sretan od onoga trenutka kada sazna da ga njegov Gospodar voli?! A to će saznati onoga trenutka kada Mu se iskreno okrene, skrušeno i ponizno, visoko podignutih ruku, tražeći oprosta za svoje grijehe.

Učini tevbu jer je tevba razlog tvoga ulaska u Džennet i spas od Vatre. Svevišnji je rekao: A njih smjeniše zli potomci, koji molitvu napustiše i za požudama pođoše, oni će sigurno zlo proći, ali oni koji se pokaju i uzvjeruju i dobro budu činili njima se neće nikakva nepravda učiniti; oni će u Džennet ući." (Prijevod značenja Merjem, 59-60.)

Učini tevbu jer je tevba razlog spuštanja bereketa, jačanje snage, povećavanja imetka, poroda i drugog. Allah, subhanehu ve te'ala, je rekao: „O narode moj, molite Gospodara svoga da vam oprosti i pokajte Mu se, On će vam slati kišu obilnu i dat će vam još veću snagu uz onu koju imate i ne odlazite kao mnogobošci." (Prijevod značenja Hud, 11.) Također je rekao: „I govorio sam: 'Tražite od Gospodara svoga oprosta, jer On, doista, mnogo prašta. On će vam kišu obilnu slati i pomoći vas imanjima i sinovima, i dat će vam bašče i rijeke će vam dati." (Prijevod značenja Nuh, 10-12.)

Pokaj se svome Gospodaru jer je tevba razlog brisanja tvojih loših djela i njihova pretvaranja u dobra djela. Zar ne čuješ riječi Sveišnjeg Allaha: „O vjernici, pokajte se Allahu iskreno, da bi Gospodar vaš preko ružnih postupaka vaših prešao i da bi vas u džennetske bašče, kroz koje rijeke teku, uveo." (Prijevod značenja Et-Tahrim, 8.) Takođe je rekao: „Ali onima koji se pokaju i dobra djela čine, Allah će njihova loša djela u dobra promijeniti, a Allah prašta i samilostan je." (Prijevod značenja El-Furkan, 70.)

Pa, zar ove blagodati i mnoge druge, ne podstiču nas da se pokajemo svome Gospodaru?! Zbog čega da škrtarimo i uskraćuemo svojim dušama ono u čemu je sreća za njih?! Zbog čega da upropaštavamo i ostavljamo svoje duše u tminama grijeha, zabranjujući im Allahovo zadovoljstvo?! Doista, spomenute blagodati trebale bi da nas podstaknu da požurimo s tevbom Allahovu opostu i Njegovoj milosti.


Kako da se pokajem za svoje grijehe i vratim svome Gospodaru?

Dragi moj brate, plemenita i cijenjena sestro, mnogi od nas shvataju da nema drugog izlaza i puta do sreće na obadva svijeta osim u povratku Allahu, subhanehu ve te'ala, shvataju da se sreća ne može postići slijeđenjem strasti i slasti, uživanjem i naslađivanjem, koje kad - tad mora proći! I šta poslije toga?! Kažem, mnogi to od nas shvataju ali ne znaju kako da učine pokajanje, kako da se vrate svome Gospodaru, odakle da počnu.

Svevišnji Allah, doista, kada želi Svome robu dobro, olakša mu puteve i načine koji vode do toga dobra. Ovom prilikom spominjem nekoliko stvari koje će nam pomoći u činjenju iskrene tevbe, iskrenog pokajanja i vraćanja Allahu, subhanehu ve te'ala.

Popravimo svoj nijjet-namjeru. Iskreno se pokajmo Uzvišenom Allahu. Doista, čovjek, ukoliko očisti svoje srce prema Allahu i bude iskreno tražio povratak Njemu, Allah će ga potpomoći u tome, sačuvat će ga svega što ga odvraća od iskrene tevbe. Dočim, onaj koji ne bude iskren prema svome Gospodaru, Allah će ga prepustiti šejtanu koji će mu uljepšavati zlo i poroke sve dok ne ode sa ovoga svijeta bez da se prethodno pokaje svome Gospodaru za svoje grijehe.

Obračunavajmo se sa svojom dušom, jer, doista, obračun podstiče čovjeka na činjenje dobrih djela, postizanje onoga što ga je prošlo, što je propustio u svome životu. Obračun podstiče čovjeka na tevbu i njeno čuvanje.

Podsjećajmo i podstičimo svoju dušu. Opominjimo je i prijetimo joj, strašimo je. Recimo svojoj duši: „Dušo moja, pokaj se prije nego li ti smrt dođe. Doista, smrt će ti doći iznenada! Zar ne znaš da te smrt čeka?! Zar ne znaš da je kabur tvoja druga kuća?! Zemlja tvoja druga postelja! Crvi tvoji drugi prijatelji! Zar se ne bojiš da ti Melek smrti dođe dok si u grijehu?! Hoće li ti tada koristiti kajanje?! Tvoj plač i izgovor, hoće li ti biti primljeni?! Šta ti je, o dušo moja, okrećeš se od Ahireta a on ti je svaki dan bliži, dok žudiš za Dunjalukom a on ti je svaki dan dalji?!"

Udaljimo se od mjesta griješenja. Ne približujmo im se! Sjetimo se hadisa o čovjeku koji je ubio devedeset devet ljudi. Sjetimo se kada mu je učenjak rekao: „Idi u tu i tu zemlju. U njoj stanuju ljudi koji iskreno robuju Allahu pa im se i ti pridruži i nipošto se ne vraćaj u svoju sredinu jer je ona pokvarena." (Muttefekun alejh) Napustimo loše društvo. Promijenimo broj telefona, mjesto stanovanja, ulicu i put kojim smo uobičavali odlaziti i vraćati se. Znajmo da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: „Čovjek je na vjeri svoga prijatelja, zato neka svako od vas gleda s kim se druži." (Ebu-Davud i Tirmizi a šejh Albani ga je ocijenio dobrim)

Razmišljajmo o posljedicama grijeha

Svojoj duši pričajmo o Džennetu i džennetskim ljepotama koje je Uzvišeni Allah obećao i pripremio pokornima, a pričajmo joj i o Džehennemu i njegovoj patnji koja čeka nepokorne.

Zaposlimo svoju dušu korisnim radom. Čuvajmo se slobodnog vremena kojeg obično uljepša šejtan. Znajmo da ukoliko ne zaposlimo svoju dušu u hajru (dobru), ona će nas uposliti u šerru (zlu).

Dobro upoznajmo svoje strasti, kontrolišimo ih i suzbijajmo, suprostavljajmo im se. Doista, nema ništa opasnije po čovjeka od njegovih strasti. Svevišnji Allah je rekao: Vidiš li onoga koji je svoju strast za svoga boga uzeo!" (Prijevod značenja El-Furkan, 43.)

Pridržavajmo se i svih drugih stvari koje će nam pomoći u našem iskrenom pokajanju, poput: dove Allahu, čestog spominjanja Njega Uzvišenog i traženja oprosta od Njega, učenja Kur'ana sa razmišljanjem o njegovim poukama i porukama, naoružavanja strpljenjem, posebno na samom početku.


Uslovi iskrene tevbe-pokajanja

Iskreno se pokajati Uzvišenom Allahu za počinjene grijehe.

Priznati da je dotično loše djelo grijeh.

Ostaviti odmah djelo koje je grijeh.

Žaljenje za vremenom koje je provedeno u grijesima i nepokornosti Allahu.

Čvrsto odlučiti da se istom grijehu više nikada neće vratiti, jer, kako da pokajanje bude ispravno i iskreno, ako čovjek namjerava da se nekada u budućnosti vrati istom grijehu.

Ukoliko je grijeh učinjen prema nekome od ljudi, potrebno je od iste osobe zatražiti halala i ukoliko je uzurpirano njegovo pravo, neophodno je da mu se isto nadoknadi.

Da se pokajanje učini na vrijeme, tj. prije smrti, prije nego što čovjek ugleda Meleka smrti ili prije nego li se Sunce pojavi sa zapada.

Znakovi primljene tevbe

Postoje znakovi iskrene tevbe, znakovi koji ukazuju da je tevba ispravno učinjena i da se za nju može nadati da bude primljena. Ti znakovi su sljedeći:

Da čovjek bude bolji nakon tevbe nego što je bio prije nje.

Da ne prestaje strah kod vjernika za dotični grijeh i vraćanje njemu sve dok ne čuje Meleka smrti i njegove pomoćnike kako mu govore: „Ne bojte se i ne žalostite se, i radujte se Džennetu koji vam je obećan!" (Prijevod značenja Fussilet, 30.)

Na vjerniku je da i dalje nakon tevbe svoj grijeh smatra velikim, strahuje i stalno se pita je li mu ga Uzvišeni Allah oprostio.

Da čovjek nakon tevbe bude ponizniji i skrušeniji, da se stalno sjeća svoga Gospodara, da mu jezik bude vlažan od čestog spominjanja Allaha, subhanehu ve te'ala, da se ne oholi niti drugom zavidi, da se ne umišlja i samodopada, da druge kad ih vidi u grijehu ne ponižava već da zahvali svome Gospodaru na uputi i istim ljudima - od kojih je i on do juče bio - pruži ruku spasa i izbavljenja.

Čuvaj se odgađanja tevbe

Dragi moj brate i cijenjena sestro, uistinu, čovjek ne zna kada će mu doći njegov edžel, kada će mu doći smrt, koliko je još ostalo od njegova života. To nijedan ćovjek ne zna. Znajući ovo, pametan čovjek neće reći: „Ima još vremena da dođem do tevbe, da se pokajem. Pusti me da uživam u životu. Kada ostarim, pokajat ću se." Pametan čovjek, vjernik, dobro se čuva nemara i odgađanja tevbe. Dobro se čuva dugih nada. Žuri sa tevbom. Zna da je odgađanje tevbe takođe grijeh za koji opet treba da se pokaje. Zna da je obavezno učiniti tevbu odmah po počinjenom grijehu. Zna da ne smije dopustiti tminama grijeha da se jedna nad drugom nadvijaju, noseći na kraju smrt i prekidanje svake nade u povratak. Budimo od onih koji dobro poznaju suštinu i obaveznost tevbe.

Ne obmanjuj se lijepim i ugodnim životom

Nemoj da te zavara i obmane to što neki ljudi svakodnevno prkose Uzvišenom Allahu svojim grijesima a i dalje žive lijepim i ugodnim životom. Ne zaboravi da Uzvišeni Allah daje dunjaluk onome koga voli ali i onome koga ne voli, međutim, iman - vjeru daje samo onome koga On, subhanehu ve te'ala, voli. Zato znaj da takvima Svevišnji Allah samo postepeno povećava zabludu, sve dok im smrt iznenada ne dođe. Ne zaboravi riječi Allaha, subhanehu ve te'ala: „I kada bi zaboravili ono čime su opominjani, Mi bismo im kapije svega otvorili, a kad bi se onome što im je dato obradovali, iznenada bismo ih kaznili i oni bi odjednom svaku nadu izgubili." (Prijevod značenja El-En'am, 44.)

Dragi moj brate, plemenita i cijenjena sestro, požurimo sa tevbom! Požurimo svome Gospodaru, Allahu, subhanehu ve te'ala, Njegovom oprostu i milosti! Bježimo od svojih strasti! Od grijeha! Od zavodljiva dunjalučka naslađivanja! Okrenimo se svome Gospodaru skrušeno i ponizno! Pokucajmo na vrata tevbe prije nego li se ona zatvore! Odmah večeras, ma koliki naš grijeh koji smo danas počinili bio, odmah večeras zatražimo oprosta za njega kod Uzvišenog Allaha. Ne zaboravimo da će On Svevišnji večeras pružiti Svoju ruku da primi pokajanja onih koji su danas griješili Ne zaboravimo da se Uzvišeni Allah raduje našem pokajanju više nego mi samom našem boravku i opstanku na ovome svijetu! Požurimo prije nego li dođe onaj koji prekida sve slasti, onaj koji sve nade i očekivanja čini beskorisnim i uzaludnim! Požurimo prije nego li bude kasno i vrata tevbe se zatvore!

Neka je sva hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova i neka je salavat i selam na Allahova poslanika, Muhammeda i sve njegove ashabe.

Pise-Prof.Hajruddin Tahir Ahmetovic-''POKAJANJE-TEWBA''

http://www.youtube.com/watch?v=TFNWl61X5iA

http://www.youtube.com/watch?v=KG_rxfTXVs8

http://www.youtube.com/watch?v=w7gRxgsRlCs&feature=related




27.05.2017.

Pocni te sa postom ,kada vidi te Mladjak !

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

 

 Pocni te sa postom ,kada vidi te Mladjak !

 

Početak Ramazana utvrđuje se viđenjem mlađaka,a njegovo viđenje potvrđujemo svjedočenjem jedne povjerljive osobe,ili namirivanjem mjeseca šabana trideset dana.Ibn Omer r.a.,veli:" Ljudi su iščekivali da se pojavi hilal,pa sam rekao Allahovom Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem,da sam vidio mlađak,nakon čega je naredio ljudima da započnu s postom!"(Bilježi Ebu Davud,a El-Hakim i Ibn Hibban vele da je hadis vjerodostojan)

Ebu Hurejre r.a. veli da je Vjerovjesnik sallallahu alejhi ve sellem rekao;"Počnite s postom kad vidite mlađak,a završite kad ga ponovo vidite.A ako ga ne mognete vidjeti,onda na prethodni mjesec,šaban,namirite trideset dana."(Bilježe ga El Buhari i Muslim)

Et Tirmizi veli:"Ovo većina islamskih učenjaka prakticira.Još su kazali:"Dovoljno je svjedočenje jedne povjerljive osobe za utvrđivanje posta." Ovo je stav Ibn el Mubareka,Eš-Šafija,i Ahmeda.En-Nevevi veli:"Ovo je preferirajući stav!" Hilal mjesec ševvala utvrđuje se namirivanjem Ramazana trideset dana,i nije dovoljno svjedočenje jedne osobe,prema mišljenju većine islamskih učenjaka. Oni za to uvjetuju svjedočenje dvojice pravednih,dok Ebu Sevr ne pravi razliku između utvrđivanja hilala za mjesec ševval i za mjesec Ramazan.On smatra da je za to dovoljno svjedočenje jednog pravednog čovjeka. Ibn Rušd veli:"Ebu Bekr ibn el-Munzir slaže se sa stavom Ebu Sevra,a također mislim da je to i stav zahirija."

Ebu Bekr ibn el-Munzir za svoj se stav poziva na konsenzus islamskih učenjaka,koji smatraju da se moraju omrsiti,a i početi s postom,na osnovu svjedočenja jednog čovjeka(koji tvrdi da je vidio hilal-mjesec)!Prema tome,mi također na taj način moramo prohvatiti utvrđivanje početka i kraja Ramazana,jer su početak i kraj mjeseca granice početka i kraja posta. Eš Ševkani veli:"Prema tome,nema vjerodostojnog dokaza u kojem se uvjetuje svjedočenje dvojice za istek Ramazana.U skladu s tim,zadovoljit ćemo se svjedočenjem jednog pravednog čovjeka analogno svjedočenju također jednog pravednog čovjeka za utvrđivanje početka Ramazana. Također,kao dokaz možemo uzeti činjenicu da se u ibadetima prihvataju predanja koja prenosi pojedinac,pa se analogijom dokazuje da se takva predanja mogu prihvatiti i u ostalim granama islama,osim ako postoji dokaz koji izuzima neke situacije,kao što je svjedočenjem prilikom utvrđivanja imetka i sl.U ovom se slučaju prihvata stav Ebu Sevra.

 

 Viđenjem mlađaka

Ibnu-Omer, radijallahu 'anhuma, kaže: "Čuo sam Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, kako kaže: 'Kada vidite mlađak zapostite, i kada ga ponovo vidite prekinite s postom.'" (Muttefekun alejh)

Dakle, put do saznanja o pojavi mlađaka je njegovo praćenje i viđenje, a ne računanje. Ibnu-Tejmijje, rahmetullahi 'alejh, je rekao: „Onaj koji se oslanja na računanje kada je u pitanju mlađak, taj je zalutao u Šerijatu i onaj koji uvodi novotariju u vjeru.“ (Medžmuatu fetava, 25/207)

 Islamski učenjaci su se razišli po pitanju koliko je osoba dovoljno da posvjedoče viđenje mlađaka kako bi se utvrdilo njegovo viđenje i kako bi se otpočelo s postom.

-   Većina islamskih učenjaka mišljenja je da ukoliko jedna pouzdana osoba posvjedoči da je vidjela mlađak da se njeno svjedočenje prihvata i otpočinje se s postom. Takvog mišljenja su: Ebu Hanife, Šafija, Ahmed, učenjaci zahirijskog mezheba, Ibnul-Munzir i drugi, Allah im se svima smilovao.

-     Dok, imam Malik, El-Lejs, Evza'i, Sevri i drugi mišljenja su da je za utvrđivanje mlađaka potrebno najmanje dvije osobe, analogno svjedočenju.

Inšaallahu te'ala, prioritetnije je mišljenje da je dovoljno svjedočenjejedne pouzdane osobe, svejedno da li bila muškarac ili žena kako spominje Ibn-Hazm, rahmetullahi 'alejh, u svome djelu El-Muhalla (6/350), jer je i sam Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, postupio po tome kako se spominje u hadisu Ibnu-Omera, radijallahu 'anhuma, gdje kaže: "Ljudi su pratili mlađak, pa sam ga ja vidio i obavijestio o tome Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem. On je zapostio i naredio ljudima da poste." (Ebu-Davud, Darimi, Ibnu-Hibban, Darekutni i Bejheki. Imam Hakim kaže da je hadis vjerodostojan po uslovima imama Muslima s čime se slaže i imam Zehebi. Veliki islamski učenjak Muhammed Nasiruddin Albani, rahmetullahi te'ala alejh, ocijenio je hadis vjerodostojnim u svome vrijednom djelu Irvaul galil fi tahridži ehadisi menari es-sebil: 4/16)



Međutim, za prekid posta, odnosno završetak mjeseca ramazana i viđenje mlađaka mjeseca ševvala koji slijedi poslije ramazana, islamski učenjaci su složni, osim nekolicine njih, da je potrebno svjedočenje najmanje dvije povjerljive osobe.
Kao dokaz za ovo mišljenje većina islamskih učenjaka navodi hadis Abdurrahmana b. Zejda b. el-Hattaba da su mu ashabi Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, pričali da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Postite kada vidite mlađak i prestanite s postom kada ga vidite. Svoje obrede vežite za njega. Ukoliko ga ne vidite, upotpunite mjesec s trideset dana. Ako vam posvjedoče dvojica (da su ga vidjeli) postite (otpočnite s postom) i prekinite s postom."(Nesa'i, Ahmed i Darekutni. Imam Ahmed u svom predanju bilježi: "... ukoliko vam posvjedoče dvojica muslimana ..." –dok imam Darekutni bilježi sljedeću verziju: "... ukoliko vam posvjedoče dvojica povjerljivih, pouzdanih muslimana ..." Učenjak Albani, rahmetullahi 'alejh, kaže: "Lanac prenosioca ovog hadisa je vjerodostojan i svi prenosioci u njemu su pouzdani ...": Irvaul galil fi tahridži ehadisi menari es-sebil, 4/17)

Kao što vidimo, ovaj hadis ukazuje na to da nije dozvoljeno otpočeti post mjeseca ramazana niti prekinuti s njim osim sa svjedočenjem dvojice pravednih, povjerljivih muslimana. Međutim, prethodni hadis od Ibnu-Omera, radijallahu 'anhuma, izuzima početak posta, tako da je dozvoljeno otpočeti s postom svjedočenjem jedne osobe, dok nije došao nikakav hadis kojim se na sličan način izuzima prekid posta, završetak ramazana. Zbog toga ostaje da se prekid posta utvrđuje svjedočenjem najmanje dvojice pravednih muslimana, a Allah Uzvišeni najbolje zna.

 

 Ukoliko osoba vidi mlađak ali se ne prihvati njeno svjedočenje

 Kod islamskih učenjaka postoje tri mišljenja po ovome pitanju:


1. Zapostit će po svome viđenju ramazanskog mlađaka i tajno prekinuti s postom kada vidi mlađak mjeseca ševvala, kako se ne bi razilazio sa zajednicom. Ovo je mišljenje imama Šafije, jedno predanje imama Ahmeda i na ovome je mezeb Ibnu-Hazma, rahmetullahi 'alejhim.

2. Zapostit će po svome viđenju ramazanskog mlađaka, ali će prekinuti spostom zajedno sa ostalim ljudima. Na ovome je mezheb Ebu-Hanife, Malika i najpoznatije mišljenje imama Ahmeda, rahmetullahi 'alejhim.

3. Neće postupati po svome viđenju mlađaka, već će otpočeti i završiti post sa ostalim ljudima. Ovo je jedno od predanja imama Ahmeda i ono što je odabrao Šejhul-islam Ibnu-Tejmijje, rahmetullahi 'alejhima, zbog riječi Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: „Vaš post je kada zaposte ljudi, i vaš prekid posta je kada prestanu ljudi s postom, i vaši kurbani su onda kada ih kolju ljudi.“ (Ebu-Davud, 2324; i drugi, a šejh Albani, rahmetullahi 'alejh, ga je ocijenio vjerodostojnim u Irvau, 905) Tj. početak i završetak posta bivaju sa zajednicom muslimana.
 
I drugi način utvrđivanja nastupanja ramazana jeste upotpunjavanje mjeseca ša'bana s trideset dana, jer šerijatski mjesec ne može biti manji od 29 dana niti veći od 30 dana.

Ukoliko tridesetu noć mjeseca ša'bana bude oblačno ili maglovito, hoće li se sutrašnji dan smatrati prvim danom mjeseca ramazana ili će se njime upotpuniti mjesec ša'ban?

 Islamski učenjaci prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: ovom pitanju imaju mnogo mišljenja od kojih su naizraženija sljedeća četiri:

Nije dozvoljeno postiti sutrašnji dan –poznat kao jewmu šekk-dan u koji se sumnja je li prvi dan mjeseca ramazana ili trideseti dan mjeseca ša'bana- niti obavezno niti dobrovoljno zbog riječi Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: „Neka niko od vas ne posti dan ili dva dana prije mjeseca ramazana ...“ (Buharija, 1914; Muslim, 1082) I zbog riječi Ammar b. Jasira, radijallahu 'anh: „Ko posti dan u koji se sumneja, iskazao je neposlušnost prema Ebul-Kasimu, sallallahu 'alejhi ve sellem.“ (Sahih: Ebu-Davud, 2317; Tirmizi, 681; Nesa'i, 4/153; Ibnu-Madže, 1645) Ovakvog mišljenja su većina islamskih učenjaka.

Obaveza je postiti taj dan i smatra se prvim danom mjeseca ramazana. Ovo je poznato mišljenje kod hanbelijskih pravnika. Svoj stav dokazuju postupkom Ibnu-Omera, radijallahu 'anhuma, da je on, ukoliko je trideseti dan ša'bana bio maglovit, osvanuo kao postač, a on prenosi hadis: „... pa, ako bude maglovito i ne vidite ga ...“, tako da njegov postupak objašnjava hadis.

Ljudi slijede svoga imama, pa ako on bude postio i oni će postiti, i ako on bude postio i oni neće postiti.

Taj dan će se postiti iz predostrožnosti. Ovoga mišljenja su bili Ibnu-Tejmijje i njegov učenik Ibnul-Kajjim, rahmetullahi 'alejhima.

Ispravno je ono na čemu je bila većina islamskih učenjaka. Postupak Ibnu-Omera, radijallahu 'anhuma, ne može se prihvatiti kao komentar hadisa i uzeti u obavezu post toga dana, time što i sam Ibnu-Omer, radijallahu 'anhuma, post toga dana nije smatrao obaveznim, jer na njega nije podsticao ni svoje ukućane.


Ukoliko se mlađak vidi u nekoj državi da li je obaveza svim stanovnicima na Zemlji da zaposte po tome viđenju, ili svaka zemlja prati pojavu mlađaka i otpočinje post onda kada ga vidi ili kada napuni trideset dana ša'bana? 

  

Islamski učenjaci, rahmetullahi te'ala alejhim, po ovom pitanju imaju više mišljenja.

Prvo mišljenje: Ukoliko se ustanovi pojava mlađaka u nekom mjestu, bilo ono blizu ili daleko, obaveza svih muslimana je da postupe po tom viđenju mlađaka i da zajedno sa onima koji vidjeli mlađak zaposte ramazan.

Ovo mišljenje zastupaju učenjaci hanefijskog i hanbelijskog mezheba, rahmetullahi  alejhim. (Fikhul-hanefi fi sevbihi el-džedid, 1/402; El-Mugni, 4/329) Takođe, prenosi Ibnul-Kasim od imama Malika da je rekao: "Ukoliko se u jednom mjestu sazna da su stanovnici drugog mjesta vidjeli mlađak (i zapostili), na stanovnicima ovog mjesta je da naposte taj dan koji nisu postili zajedno sa onima koji su vidjeli mlađak i da od tog dana nastave postiti s njima." Prenosi se da je slično rekao i imam Šafija. (Bidajetul-mudžtehid, 3/157)

Ovi učenjaci zasnivaju svoje mišljenje na hadisu Abdullaha b. Omera, radijallahu 'anhuma, da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Postite kada ga (mlađak) vidite i prestanite s postom kada ga vidite." (Buharija, 4/135; Muslim, 2/760; Malik u "Muvetti", 1/286; Ibnu-Madže, 1/529; Nesa'i, 4/134; Ahmed, 2/145; Darimi, 2/3; Ibnu-Huzejme, 3/201; Ibnul-Džarud, 390; Darekutni, 2/161; Bejheki, 4/204, 205; Et-Tajalisi, 1/182; Ebu-Ja'ala, 4/337; El-Begavi u "Šerhu-s-sunne", 3/454; Tahavija u "Muškilu-l-asar", 1/209)

Riječi Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Postite kada ga vidite..." ne odnose  se samo na muslimane Medine nego na sve muslimane širom svijeta. (Medžmu'u-l-fetava li Bin Baz, 15/85)

Drugo mišljenje:  Svako mjesto, svaka država počinje s postom sa svojim viđenjem mlađaka, tj. kada oni vide mlađak, ne osvrćući se na druge.

Ovo je mišljenje Abdullaha b. Abbasa, Kasim b. Muhammeda, Salim b. Abdullaha i Ishak b. Rahoje. (El-Mugni, 4/328; El-Medžmu'u, 6/183; Nejlul-evtar, 3/160) Takođe, stanovnici Medine prenose od imama Malika da je rekao: " Viđenje mlađaka u nekoj zemlji ne obavezuje na post stanovnike one zemlje u kojoj se nije vidio mlađak..." (Bidajetul-mudžtehid, 3/157)

Oni zasnivaju svoje mišljenje na hadisu kojeg je zabilježio imam Muslim u svome Sahihu preko Muhammeda b. Ebi-Hermele, od Kurejba da ga je Ummu-Fadl bintul-Haris poslala u Šam Muaviji, radijallahu 'anh. Kurejb kaže: "Došao sam u Šam i obavio svoju potrebu zbog koje me je Ummu-Fadl poslala. U Šamu me je zatekao ramazan. Vidio sam mlađak u noći petka (tj. u četvrtak naveče). Pred kraj mjeseca, vratio sam se u Medinu. Spominjući mlađak, Abdullah b. Abbas, radijallahu 'anhuma, me je upitao: 'Kada ste vidjeli mlađak?' Rekao sam: 'Vidjeli smo ga u noći petka (tj. u četvrtak naveče).' 'Ti si ga vidio? – ponovo me je upitao. Rekao sam: 'Da. Vidjeli su ga i drugi ljudi, i od tada su ljudi postili i postio je i Muavija.' Ibnu-Abbas, radijallahu 'anhuma, mi je rekao: 'Međutim, mi smo ga vidjeli u petak naveče i nećemo prestati postiti sve dok ne napunimo trideset dana ili dok ne vidimo mlađak!' Rekao sam mu: 'Pa, zar nije dovoljno to što je Muavija (tadašnji halifa muslimana) vidio mlađak i što je postio?!' Ibnu-Abbas, radijallahu 'anhuma, mi je rekao: 'Ne. Ovako nam je Allahov oslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, naredio.'" (Muslim, 2/765; Ahmed, 21/306; Ebu-Davud, 2/748; Tirmizi, 2/101; Nesa'i, 4/131)

Ovi učenjaci, rahmetullahi te'ala alejhim, komentarišući hadis i dokazivajući njime svoje mišljenje, kažu da Ibnu-Abbas, radijallahu 'anhuma, koji je živio u Medini, nije postupio po Muavijinom, radijallahu 'anh, viđenju mlađaka, a Muavija je živio u Šamu, Siriji, i niko od Ashaba koji su živjeli zajedno s Ibnu-Abbasom u Medini nije se suprostavio njegovom postupku.
Današnji učenjaci koji zastupaju ovo mišljenje kažu da tada u vrijeme Muavije, tadašnjeg halife muslimana, svi muslimani nisu zajedno otpočinjali s postom, tj. nisu postupali po jednom viđenju mlađaka ma gdje se on pojavio, pa kako da se danas insistira na tom mišljenju kada svaka država ima svog vođu.

Treće mišljenje: Ukoliko se pojavi mlađak u jednoj državi, sve susjedne države, bliske države, imaju isti propis, tj. na stanovnicima svih tih država je da zajedno otpočnu s postom. U suprotnom,  udaljene države, svaka od njih prati pojavu mlađaka.

Ovo mišljenje zastupaju učenjaci šafijskog mezheba. Kao dokaz za svoj stav uzimaju hadis Kurejba, kojeg smo već spomenuli, ističući da mjesta, Medina i Šam (Sirija) nisu bliska. Takođe, ovo mišljenje zastupa i Ibnu-Tejmijje, rahmetullahi te'ala alejh. I ovo treće mišljenje je srednje mišljenje između prethodna dva spomenuta.


 
Kako znati koja je to država bliža a koja dalja? Na osnovu čega da ih razlikujemo?

Prvo: Na osnovu ishodišta, mjesta pojave mlađaka. Tako da, sve one države koje vide mlađak na istom mjestu, u istom izgledu, smatraju se bliskim državama. Za ovo mišljenje su se opredjelili učenjaci Iraka i Es-Sajdelani.

Drugo: Sve države u kojima preovladava jednaka, ista klima, smatraju se bliskim državama. Ovo mišljenje zastupaju Es-Simiri i drugi.

Treće: El-Fevrani, El-Gazali, El-Begavi i drugi kao mjerilo raspoznavanja bliskih država od dalekih, uzeli su razdaljinu, dužinu puta nakon koje musafir može da skraćuje namaz. Tako da, sve države koje su udaljene jedna od druge manje nego što iznosi ova dužina puta nakon koje je dozvoljeno skraćivati namaz, smatraju se bliskim državama.
Imam Nevevi, rahmetullahi te'ala alejh, nije se složio s ovim mišljenjem. Naprotiv, ocijenio ga je slabim, navodeći da pojava mlađaka nema nikakve veze s udaljenošću nakon koje se skraćuje namaz i opredijelio se za prvo mišljenje, tj. da sve države koje imaju isto mjesto pojave mlađaka smatraju se bliskim državama. (El-Medžmu'u, 6/182)

Takođe, učenjaci koji zastupaju ovo mišljenje, podupiru ga i kijasom, pa kažu: "Čovjek kada posti van ramazana ne osvrće se na druge zemlje, na pojavu Sunca i Mjeseca u tim drugim zemljama, ne prati kada oni izlaze i zalaze. Ako tako čini van ramazana, zašto da tako ne postupi i u ramazanu? Zbog čega praviti razliku?" Ili, recimo, umru dva brata muslimana tačno u vremenu zalaska Sunca.
Jedan od njih je živio na Istoku a drugi na Zapadu. Kako ćemo odrediti ko će koga naslijediti? Moramo gledati gdje Sunce zalazi prije. Vidjećemo da Sunce zalazi prije na Istoku i zbog toga kažemo da će onaj koji je živio na Zapadu naslijediti svoga brata na Istoku, jer je ovaj prije umro. (Šerh Bulugul-Merama od šejha Usejmina)

Vijeće velikih učenjaka u Saudijskoj Arabiji na svom zasijedanju 13. 08. 1392. hidžretske godine, nakon razmatranja ovog pitanja donijelo je slijedeću odluku: "Od pojave islama prošlo je već četrnaest stoljeća i ne znamo da se ikada do sada desilo da su muslimani cijelog svijeta, na osnovu viđenja mlađaka u jednom mjestu, zajedno proslavljali islamske praznike. Tako da, članovi ovog vijeća donose odluku da se ostane na onome na čemu se do sada bilo i da svaka islamska država ima pravo na izbor onoga što ona smatra ispravnijim, konsultujući svoje učenjake, bez obzira da li oni uvažavali ili ne, razlikovanje mjesta na kojima se pojavljuje mlađak i na osnovu toga donosili odluku  o nastupanju posta." (Tevdihul-ahkam, 3/454; Medžmu'ul-fetava, 15/95)

Islamski pravni kolegij nakon razmatranja ovog pitanja donio je odluku u kojoj se kaže: "...Nema potrebe za pozivanjem i obavezivanjem svih muslimana u svijetu da zajedno nastupaju s postom i proslavljanjem islamskih praznika, jer poziv na jedinstvenost u tome uistinu neće ujediniti muslimane, kako to neki misle (učenjaci koji zastupaju mišljenje da ukoliko se ustanovi pojava mlađaka u nekom mjestu, bilo ono blizu ili daleko, obaveza svih muslimana je da postupe po tom viđenju mlađaka i da poste). Takođe, savjetujemo da se ustanovljavanje mlađaka ostavi muftijstvu i šerijatskim sudnicama u islamskim zemljama jer je to od koristi svih muslimana. Ono što će ujediniti muslimane jeste njihova odlučnost u sprovođenju Allahove, subhanehu ve te'ala, Knjige i Sunneta Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, u njihovim svakodnevnim poslovima..." (Tevdihul-ahkam, 3/456)

Možemo reći da je stav Vijeća velikih učenjaka u Saudijskoj Arabiji (kojeg smo spomenuli), stav koji obuhvata i spaja sve dokaze i mišljenja islamskih učenjaka. Zbog toga je obaveza na islamskim učenjacima u svim državama da vode računa o ovom pitanju, o nastupanju i završetku mjeseca ramazana, da se slože na onome što je po njihovom mišljenju najbliže istini i da to dostave narodu. Na muslimanima je da slijede njihovu odluku i da se nipošto ne razilaze u tome, jer to vodi podjeli među muslimanima i ružnom govoru "rekla-kazala". (Bin-Baz, Medžmu'ul-fetava, 15/95)

 

 

 


27.05.2017.

Vrijednosti i odlike nastupajućeg mjeseca Ramazana

Bismillahir-Rahmanir-Rahim بِسْــــــــــــــــــمِ اﷲِالرَّحْمَنِ الرحيم

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

 


Vrijednosti i odlike nastupajućeg mjeseca Ramazana

Naš dragi gost nam je pred vratima. A to je uistinu mjesec dobra i bereketa, mjesec kojeg je Allah, subhanehu ve te ala, odlikovao mnogim vrijednostima. Mnogobrojni ajeti i hadisi nam govore o posebnosti ovog mubarek mjeseca kojeg mi mu’mini ne smijemo propustiti da nam prođe uzalud.

Obaveznost Ramazanskog posta

Post mjeseca ramazana obavezan je za svakog muslimana i muslimanku, punoljetnog, pametnog, zdravog i onoga koji nije na putu, koji nije putnik.Post mjeseca ramazana je jedan od ruknova islama ,na čiju obaveznost upućuju Kur'an, Sunnet i Idžma'a.

Dokaz iz Kur'ana koji upućuje na obaveznost posta mjeseca ramazana su riječi Uzvišenog Allaha: "O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijaha klonili, i to neznatan broj dana; a onome od vas koji bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da više, za njega je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite. U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanje dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti, - Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate -, da određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na pravi put, i da zahvalni budete." (El-Bekara, 183-185)

Dokaz iz Sunneta koji upućuje na obaveznost posta mjeseca ramazana- Ibnu-Omer r.a. prenosi da je rekao "Allahov Poslanik s.a.v.s. : 'Islam se temelji na pet stvari: svjedočenju da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, obavljanju namaza, izdvajanju zekata, obavljanju hadždža i postu mjeseca ramazana.'" (Muttefekun alejh)
Muslimanska ulema (Idzma) su jednoglasnog mišljenja da je post mjeseca ramazana jedan od temelja islama. Onaj ko porekne njegovu obavezu postaje nevjernik i njegova obaveznost ne spada ni s jednog punoljetnog i pametnog muslimana, osim s nekim od opravdanih šerijatskih razloga (bolest,putovanje,....)



Ramazan je mjesec Kur’ana
Allah, subhanehu ve te ala, je objavio svoju Uzvišenu knjigu u noći “Qadr,” u mjesecu ramazanu, kao uputu ljudima i lijek za vjernike, koja upućuje najispravnijem putu i objašnjava ga, pa kaže Allah, subhanehu ve te ala u prevodu značenja: “U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanje dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede!” (El-Beqare, 185)


U njemu je noć bolja od hiljadu mjeseci
Najvrednij dan kod Allaha Uzvišenog je u mjesecu u kojem je objavljen Kur’an, stoga se u njemu mora povećavati činjenje dobrih djela. Uzvišeni Allah kaže u prevodu značenja: “Mi smo ga počeli objavljivati u noći Qadr – a šta ti misliš šta je noć Qadr? Noć Qadr je bolja od hiljadu mjeseci – meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake, sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane.” (El-Qadr, 1-5)
“Mi smo počeli da je u Blagoslovljenoj noći objavljujemo – i Mi, doista, opominjemo – u kojoj se svaki mudri posao riješi po zapovijedi Našoj! Mi smo, zaista, slali poslanike kao milost Gospodara tvoga – On, uistinu, sve čuje i sve zna.” (Prevod značenja, Ed-Duhan, 3-6)



Ramazan je mjesec kada se okivaju šejtani
Ramazana je mjesec kada se umanjuje zlo na Zemlji. Zato što se lancima i okovima okivaju i vezuju džinni-odmetnici, pa zbog toga nisu u stanju da upućuju ljude na fesad, kao što to čine u drugim mjesecima. To zbog predanosti mu’mina njihovom postu, koji suzbija strasti kao i zbog njihovog učenja Kur’ana i ostalih vrsta ‘ibadeta koji odgajaju i čiste dušu.
“O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste bili bogobojazni.” (Prevod značenja, El-Beqare, 183)


Mjesec kada se zatvaraju vrata Džehennema a otvaraju vrata Dženneta
Takođe u Ramazanu se zatvaraju vrata Džehennema a otvaraju vrata Dženneta, jer se povećavaju ‘ibadeti, dobra djela, lijep i koristan govor.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Kada dođe ramazan, otvore se vrata Dženneta (1) a zatvore se vrata Džehennema, i okuju se šejtani.” (U Muslimovoj predaji stoji: “Otvore se vrata milosti.” Hadis prenosi Buharija, 4/97 i Muslim, br. 1079)
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Kada nastupi prva noć Ramazana, okivaju se šejtani i džini odmetnici, i zatvaraju se vrata Džehennema, tako da se nijenda više ne otvore, a otvore se vrata Dženneta, tako da se nijenda više ne zatvore, a glasnik poviče: ‘O to koji želiš khajr, pristupi! A ti koji želiš zlo, odstupi!’ I Allah tada oslobađa svoje robove iz vatre i to svaku noć.’” (Hadis prenosi Tirmizi, br. 682, Ibn Madže, br. 1642 i Ibn Huzejme, 3/188, putem Ebu bekra ibn Ajjaša od El-E’ameša od Ebu Hurejre, radijallahu anhu. Ovaj sened je dobar.)

Oprost grijeha
Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko isposti ramazan vjerujući i nadajući se nagradi, oprošteni su mu grijesi koje je do tada počinio.” (Buharija 4/99 i Muslim, br. 759) Takođe se prenosi od ovog ashaba i sljedeći hadis: “Pet dnevnih namaza, džuma do džume, ramazan do ramazana – brišu grijehe između njih, ako se klonite velikih grijeha.” (Muslim, br. 233)
Od njega se prenosi i da je se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom popeo na mimber i rekao: “Amin, amin, amin!” Pa mu je rečeno: “Allahov Poslaniče, samo si se popeo na mimber i rekao: ‘Amin, amin, amin.’ On reče: ‘Došao mi je Džibril, alejhi selam, i rekao mi: ‘Koga zatekne mjesec ramazan pa mu ne bude oprošteno i uđe u vatru, pa neka ga Allah udalji!’ Reci: ‘Amin!’ Rekao sam: ‘Amin…’” (Ahmed, 2/246 i 254, Ibn Huzejme, 3/192, Bejheki 4/204

Primanje dove i oslobađanje od vatre
Prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Zaista Allah u mjesecu ramazanu, svaki dan i noć ima one koje oslobađa vatre, a svaki musliman koji uputi dovu tražeći njome nešto, biva mu uslišana.” (Ahmed, 2/254, El-Bezzar, br. 3142)

Postač se ubraja u pravednika i šehida
Od Amra ibn Murre El-Džuhenija, radijallahu anhu (vidi “El-Ensab”, 3/394, od Es-Sem’anija i “El-Lubab,” 1/317, od Ibnul-Esira) se prenosi da je rekao: “Jedan čovjek je došao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao mu: “Allahov Poslaniče, ako budem svjedočio da je samo Allah bog i da si ti Njegov poslanik, i budem obavljao pet dnevnih anamza i davao zekat, te postio ramazan, iz koje sam ja skupine?” Pa mu je on, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio: “Od pravednika i šehida.” (Ibn-Hibban, br. 19 u “Zevaidu,” a njegov lanac prenosilaca je ispravan)

Ne dozvolimo da nam prođe ovaj mubarek mjesec a da nismo ga iskoristili u khajru. Ne pretvarajmo svoj post u puko gladovanje već pobrinimo se da ovaj 'ibadet obavimo Allahu pokorno i ponizno.


Spremamo li se za Ramazan?


Od planiranja za Ahiret jeste i planiranje kako iskoristiti Ramazan u pokornosti i ibadetima prije njegova dolaska. Dobra priprema je pola posla. Kako kvalitetno dočekati Ramazan ako se počnemo pred njegov sam dolazak spremati? Kako ga iskoristiti maksimalno kada nas preduhitri brzina vremena kojom on dođe i prođe? A mi ostanemo zatečeni jer nismo osjetili onoliko koliko smo se nadali i htjeli zvuk Qur’ana, slast namaza, jačinu zikra, čvrstinu pokajanja i poseban miris Ramazana.
U ovom mjesecu se djela naša umnogostručavaju. Zato krenimo na vrijeme sa našim pripremama za ovaj mjesec milosti.
U hadisu Poslanika, sallallahu a'lejhi ve selleme, stoji da je rekao''Došao vam je vaš mjesec zakletvom Allahovog Poslanika, ne dođe bolji mjesec muslimanima od ovoga mjeseca, niti dođe gori (lošiji) mjesec po munafike (licemjere) gori od njega. Doista Allah piše njegove sevabe i njegove nagrade prije nego i nastupi, a piše njegove grijehe (grijehove) prije nego i nastupi, stoga što vjernik priprema svoj imetak u njemu za snagu obavljanja ibadeta, dok munafik u njemu se priprema za ogovaranje vjernika i traženje njihovih manjkavosti (nedostataka, grešaka), pa je on (ramazan) dobitak za vjernike a šteta (propast) za pokvarenjake''. (Bilježi ga Ahmed i El-Bejheki od Ebu Hurejre)

 

Nekoliko načina koji nam mogu pomoći u našem spremanja za Ramazan su:

1. Dova Allahu subhanehu ve te ala da Ramazan dočekamo zdravi i jaki u našoj vjeri kako bi bili što bolji, što jači vjernici tokom ovog mjeseca milosti. Priča Enes, radijellahu anhu: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi kada nastupi mjesec Redžep govorio: „Allahu naš, daj nam bereketa u Redžepu i Šabanu, i daj da dočekamo Ramazan.“ (Ahmed i Taberani)

2. Radost ovom posebnom gostu koji na putu ka nama, jer u ovom mjesecu se zatvaraju vrata Džehennema a otvaraju Dženneta.

3.Planiranjem unaprijed kako da provedemo Ramazan gdje će najviše biti mjesta za ibadete a najmanje za besposlice.

Planirajmo da što više:

- proučimo Kur'ana,
- klanjamo nafile namaza pored obaveznih,
- zikrimo
- dovimo

- udjeljujemo sadaqu

-istigfar cinimo-pokajanje od grijeha
- kajemo se Allahu i zahvaljujemo Mu na svim blagodatima
- čitamo islamsku literaturu;

4. Naša jaka namjera da dočekamo i provedemo Ramazan u dubokoj pokornosti Allahu, u činjenju što više dobrih djela, ne smije izostati u našoj pripremi.

5. Doček Ramazan sa pokajanjem od naših grijeha i sa čvrstom odlukom da se nikada više na vratimo na njih. "I pokajte se Allahu svi vi, o vjernici, kako bi uspjeli.“ (Prevod značenja, En Nur, 31)

6. Čišćenjem naše duše i osvježavanjem našeg znanja o pitanjima Ramazana razumjevanjem ramazanskih propisa.

7. Ne zanemarivanjem da'we, pozivanje u našu vjeru tewhida. U našem vremenu je od posebnog značaja pozivanje u islam- tewhid, u vremenu kada je ovaj poziv pod plaštom žestokih napada Allahovi neprijatelja. U hadisu Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem se navodi: "Tako mi Allaha, da Allah uputi preko tebe samo jednog čovjeka, bolje ti je od najboljeg blaga." (Muttefekun alejhi)

8. Doček Ramazan sa novom stranicom u našem životu: sa tewbom, sa čvrstim slijeđenjem sunneta Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, sa dobročinstvom prema našim roditeljima i famliji, miskinima i siromašnima te sa jačanjem naše veze sa braćom i sestrama u islamu.

Spremajmo se sada (ako već nismo) za mjesec milosti. Ramazan bi trebali šest mjeseci ispraćati, a pet ostalih provesti u pripremi za slijedeći dolazak. Zato ne dozvolimo da naša srca nisu još očišćena i da su zaprljana svakodnevnim grijesima a gost samo što nije stigao. Ako se sami ne pripremimo za njegov dolazak niko to za nas neće uraditi.






14.04.2017.

PSOVANJE I VRIJEĐANJE UZVIŠENOG ALLAHA, VEOMA OPASNA NAVIKA VELIKOG BROJA BOŠNJAKA

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

PSOVANJE I VRIJEĐANJE UZVIŠENOG ALLAHA, VEOMA OPASNA NAVIKA VELIKOG BROJA BOŠNJAKA

(Budite Vi razlogom da drugi saznaj za ovaj propis / šerujte)

Jedna od negativnosti na čiju pogubnost moraju da ukazuju učeni jeste psovanje i vrijeđanje Uzvišenog Allaha, što je navika velikog broja ljudi sa našeg govornog područja. Vjerujem da u našem društvu ne postoji čovjek koji barem jednom nije bio u prilici da čuje kako neko u njegovom okruženju psuje i vrijeđa Uzvišenog Allaha.

Više je faktora koji su doveli do toga da neki muslimani odu toliko daleko u svojoj oholosti i obijesti pa da riječima ili postupcima vrijeđaju Allaha: komunistički sistem koji je godinama ubijao klicu imana kod ljudi, blizina i suživot sa ljudima koji imaju loše govorne navike, do te mjere da se smatraju jednim od najbestidnijih ljudi i ljudi sa najpoganijim jezikom, kako na Balkanu tako i šire, toliko da ne poštuju ni svoju vjeru i svoje svetinje, pa ih svakodnevno psuju i vrijeđaju.

Vjernik treba da zna da je Allah stvorio čovjeka samo sa jednim ciljem, a to je da obožava Uzvišenog Allaha. Obožavanje Allaha zasnovano je na ljubavi prema Uzvišenom Allahu, na pokoravanju i izvršavanju onoga što On traži od Svojih robova i ostavljanju onoga što zabranjuje.

Uzvišeni Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, treba da vjernicima budu draži i da ih više vole od bilo čega drugoga. Uzvišeni Allah kaže: “Reci: ‘Ako su vam očevi vaši, i sinovi vaši, i braća vaša, i žene vaše, i rod vaš, i imanja vaša koja ste stekli, i trgovačka roba za koju strahujete da prođe neće imati, i kuće vaše u kojima se prijatno osjećate – draži od Allaha i Njegova Poslanika i od borbe na Njegovu putu, onda pričekajte dok Allah Svoju odluku ne donese. A Allah grješnicima neće ukazati na Pravi put.’” (Et-Tevba, 24)
Uzvišeni Allah kaže: “Ima ljudi koji su mjesto Allaha kumire prihvatili, vole ih kao što se Allah voli, ali pravi vjernici još više vole Allaha.” (El-Bekara, 165)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko bude imao tri osobine, osjetit će slast imana: da mu Allah i Njegov Poslanik budu draži od bilo čega drugoga… ” (Buhari i Muslim, od Enesa, radijallahu anhu)

Navedeni argumenti, kao i mnogi drugi, jasno ukazuju na obaveznost ljubavi prema Allahu i da ta ljubav treba da bude veća od ljubavi prema bilo čemu drugome. Ljubav prema Uzvišenom Allahu prvenstveno se ogleda u istinskom vjerovanju u Njega, prihvatanju onoga što je vjerom naređeno ili zabranjeno, predanim slijeđenjem Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Jedan od pokazatelja ljubavi prema Uzvišenom Allahu jeste i veličanje Uzvišenog Allaha. Uzvišeni Allah kaže: “Mi šaljemo tebe kao svjedoka i kao donosioca radosnih vijesti i kao onoga koji treba opominjati da u Allaha i Poslanika Njegova vjerujete, i da ga pomognete, i veličate i da Ga ujutro i navečer slavite.” (El-Feth, 8–9)
Ljubav prema Uzvišenom Allahu, vjerovanje u Njega, izvršavanje onoga što je vjerom naređeno i ostavljanje onoga što je zabranjeno, istinsko slijeđenje Poslanika, sve to negira vrijeđanje i psovanje Uzvišenog Allaha.
Nespojivo je, i sa racionalnog aspekta i sa aspekta šerijatskih dokaza, da onaj ko psuje i vrijeđa Allaha, Gospodara Zemlje i nebesa, vjeruje da je On Gospodar, da zaslužuje da bude obožavan i da vjeruje da Allaha treba voljeti više od bilo koga ili bilo čega drugoga.

Stoga su islamski učenjaci bili veoma strogi u pogledu onoga ko na bilo koji način uvrijedi i opsuje Uzvišenog Allaha.
Što se tiče vrijeđanja i psovanja Allaha, islamski učenjaci imaju jednoglasan stav, koji su prenijeli i zabilježili mnogi učenjaci, da je onaj ko opsuje Allaha, dželle šanuhu, ili Ga na bilo koji način uvrijedi, pod uvjetom da nije prisiljen, da nije učinio lapsus, odnosno da razumije značenje tih riječi – počinio djelo koje anulira vjerovanje, makar te riječi izrekao u šali.
Ibn Hazm je rekao: “Pod nebeskim svodom ne postoji musliman koji vrijeđanje Allaha, dželle šanuhu, ne smatra nevjerstvom.” (El-Muhalla, 11/411)

Islamski učenjaci pod pojmom “vrijeđanje i psovanje Allaha” misle na bilo koji vid omalovažavanja Uzvišenog Allaha. A ono što postoji kod nas u Bosni, da ljudi psuju Allaha na način koji je svima nama poznat, to je nešto za što učenjaci današnjeg doba – kada su im studenti sa naših prostora pojasnili na koji način ovdašnji ljudi psuju i vrijeđaju Allaha – nikada nisu čuli i nisu mogli da vjeruju da takva pojava postoji na planeti.

Stoga, uvažena braćo i poštovane sestre, čuvajte se da nekim svojim postupkom ili riječju ne uvrijedite Uzvišenog Allaha! Podučimo svoju djecu da je psovanje i vrijeđanje Allaha postupak za koji se snose pogubne posljedice! Vjerujem da ima ljudi koji to možda urade nesvjesni koliki su prijestup učinili, ali kao što niko od nas nije zadovoljan da mu neko vrijeđa roditelje i ljuti se na to, tako nam vrijeđanje Gospodara treba da bude na većem stepenu, jer neznanje u ovom pitanju nije opravdanje onome ko to počini.

Ljudima iz našeg okruženja govorimo o pravima Uzvišenog Allaha, o Njegovoj veličini, jer onaj ko shvati veličinu Uzvišenog Allaha, nikada se neće usuditi da uradi nešto čime će uvrijediti, omalovažiti ili opsovati Uzvišenog Allaha.

Poseban savjet upućujem našoj omladini, adolescentima i srednjoškolcima, koji se nerijetko, želeći da budu u centru pažnje i na tom su putu spremni učiniti mnogo toga zabranjenog – ismijavaju sa vjerom, vjerskim obilježjima, psuju i omalovažavaju Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa i više od toga, psuju Uzvišenog Allaha: čuvajte se ovih veoma teških i velikih grijeha, mnogo većih od najvećih grijeha koje poznajete, mnogo većih od pijenja alkohola, bluda, kamate i dr.

Ako čujete nekoga da to čini, pojasnite mu da je to veliki grijeh, pozovite ga da se pokaje i da to više ne čini.

Priredio: Pezić Elvedin

(minber.ba)

14.04.2017.

Želiš li postati Allahov štićenik - šejh Najif es-Sahafi i šejh Mensur el-Salimi

14.04.2017.

“Da Allah sebebom tebe uputi samo jednog čovjeka, to ti je vrednije nego da imaš u svome posjedu najbolju stoku.”(Buhari 3009)

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

“Da Allah sebebom tebe uputi samo jednog čovjeka, to ti je vrednije nego da imaš u svome posjedu najbolju stoku.”(Buhari 3009)

Muslimani, muškarci i žene, oni koji se nadaju zadovoljstvu njihovog Gospodara i Njegovoj nagradi, upućuju na dobro čim saznaju za njega i tako zadobijaju nagradu njihovog Gospodara, kao i onaj ko je učinio dobro.

U sahih hadisu kojeg bilježi Muslim prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko ukaže i povede nekoga da uradi dobro djelo, ima nagradu izvršioca.” (Muslim, sahih, 13/38)
Također imamo i sljedeće hadise: “Da Allah sebebom tebe uputi samo jednog čovjeka, to ti je vrednije nego da imaš u svome posjedu najbolju stoku.”(Buhari 3009)
“Ko poziva uputi, imat će nagradu svih onih koji ga budu slijedili, s tim da se njihova nagrada neće nimalo umanjiti.” (Muslim 2674)

Obaveza naređivanja činjenja dobra i odvraćanja od zla ne ograničava se samo na muškarce, nego podjednako obuhvata i muškarca i ženu. Uzvišeni Allah kaže:

“A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima, traže da se čine dobra djela, a od loših odvraćaju i namaz obavljaju i zekat daju i Allahu i Poslaniku Njegovu se pokoravaju. To su oni kojima će se Allah sigurno smilovati. Allah je doista Silan i Mudar.”(Prevod značenja, At Tewba, 71)
Da bi žena muslimanka što bolje svoju ulogu kao radnica za islam ispunila potrebna joj je potpuna podrška i potpora od njenog muža koji je u ovom zadatku u svim njegovim fazama podržava i motiviše.

Svaki muž treba da shvati da je svaka žena posebna na svoj način i da može da ima udjela u širenju naše vjere. Primjeri šta žena može uraditi i na koji način može doprinjeti islamu sa svojim radom su mnogobrojni, kao i primjeri koliko muž konkretno može doprinjeti da pomogne svoju suprugu u ovom svjetlom zadatku. Ovdje navodimo neke od tih primjera koje svaki vjernik može da primjeni sa svojom suprugom.

Konkretno
Podsticanje svoje supruge da organizuje i prisusvuje halkama sa sestrama iz svoga džemata gdje će se aktivno uključiti:

- u učenju Allahove Knjige (sufara, tedžvid, hifz),
- čitanju hadisa i njihovog značenja,
- utvrđivanju islamskih mes’ela koje su aktuelne,
- prepričavanje događaja iz sire Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem i navođenje primjera istinskog vjerovanja kroz svijetlu historiju islama,
- širenju tekstova islamske sadržine među sestrama kojima sve te informacije nisu dostupne iz raznih razloga.
- organizovanje posebnih halki za mlade djevojčice gdje će im se pružiti posebna pažnja pri shvatanju naše vjere i njenih propisao kao i davanje im prostora za postavljanje pitanja vezanih za uloge koje ih čekaju.
- organizovanje halke za najmlađe gdje će kreativnost biti jedna od najvažnijih komponenata, jer djeca uče kroz priče, igru i primjere.


Pomaganje svoje supruge u:

- pronalaženju islamskih tekstova koji mogu biti od koristi sestrama,
- sastavljanju islamskih kvizova gdje će se utvrđivati i testirati ispričano, jer ovo je jedna od najboljih metoda učenja
- pronalaženju i prevođenju članka, tekstova koji će biti od koristi sestrama
- davanju ideja kako efikasno da se djeluje na ovom polju


Na ovaj način žena se aktivno uključuje u rad za islam i djeluje u njegovim okvirima. Na ovaj način njen cilj, širenje Allahove vjere postaje djelatnost, rad i stvarnost a ne samo puka želja i san.

Muž joj neće otežavati njenu namjeru već će uraditi sve što on može da joj pomogne u ovom svjetlom zadatku koji joj je islam dodjelio. Tako muž ne treba da joj osporava ovo pravo, da joj stoji na putu, već da je potpomaže, podstiče i bodri kao iskreni vjernik koji se boji Allaha subhanehu ve te ala.
Muževa uloga u svemu ovome se kao što vidimo iz prethodnog prvenstveno sastoji iz stalnog podsticanja svoje supruge da ostvari ovaj cilj, da probudi njenu svjesnost da ona ovo može, da joj omili ovaj plemeniti zadatak i da je podrži u njenim zamislima kako da sprovede ove aktivnosti u djela. Kroz mužev podsticaj njegova supruga dobiva samopouzdanje i volju da radi ovom polju. I ovo nije nedostižno. Ovo nije iznad naših mogućnosti, niti su za ovo potrebne titule i fakulteti, ovo može svaka vjernica sa budnim mužem vjernikom koji je podstiče na dobro i odvraća od zla.

Na ovaj način muž dobiva ne samo suprugu koja je njemu poslušna i pokorna, već koja se zalaže za svoj džemat i svojim radom doprinosi na njegovom učvršćivanju. A što je najvažnije njena pokornost Allahu subhanehu ve te'ala jača kroz ovo sve.

I ne sležimo samo ramenima nakon ovog teksta misleći da je ovo ipak namjenjeno nekom drugom propuštajući tako ovaj zadatak kroz svoje prste te pravdajući se da žena mora u kući da uradi toliko toga, da je umorna, da nema vremena. Ne tražimo razloge zašto ovo ne možemo sprovesti u djelo. Dovoljan je samo jedan razlog zašto žena sve ovo upravo može sprovesti u djelo. Porazgovaraj s njom ozbiljno o ovoj temi.

Koliko samo kjafira rade za svoje nevjere, koliko samo ulažu vremena i truda u svoje zablude, pa zašto mi kojima je podareno najveće blago ovoga svijeta, ne bi se više potrudili na ovom polju i maksimalno doprinjeli ovoj da’wi?

Ne zaboravi da će i tebe obradovati njen entuzijazam, njeni planovi i njeni ciljevi u širenju naše vjere. I ne zaboravi da će i tebe motivisati njena aktivnost. Budi ti prvi koji će svoju suprugu podržati, pomoći je, probudi ti je jer uz samo malo tvoje podrške tvoja supruga ovo sve može.
A vi Sestre, probudite se, dovoljan vam je Allah a divan li je On zaštitnik. Prvo svežite svoje deve pa se onda uzdajte u Allaha! Zašto ste se dovele na ovaj nivo i zašto se ne bojite Allaha? Jel vam potrebna potvrda od insana da ste lijepe, atraktivne i inteligentne? Ko je vama vaš Gospodar, vaš nefs ili Allah? Promislite da li radite upravo nešto što bi definitivno zabranile svojim kćerkama i sinovima. Zašto gubite dragocijeno vrijeme, koje bi mogle provoditi u zikru ili ‘ibadetu, pa čak i čišćenju vaših domova, jer i za to će te biti nagrađene? Kažete to je odmor ili predah, pa šta se desilo s odmorom u namazu, obaveznom ili dobrovoljnom?

Šta se desilo sa činjenjem dobrih dijela porodici, komšijama, zijaretima porodici i prijateljima, pa zar i to nije odmor ili predah pa čak i razonoda za koju će te biti nagrađene. Gdje je nestao moral, stid i čednost žene muslimanke? Sve su prilike da se utopio u moru cyber virtuelnog dunjaluka koji se gasi jednim klikom,...zapitajte se jeli vrijedno,...nije, nije vrijedno ni krila mušice a ne kamoli nečeg drugog! SubhanAllah!!! Hoće te li prodati par sati ili dana internetskog uživanja na nedozvoljen način za svoj Džennet!

Hoće te li se opustiti do te mjere da zanemarite svoju svrhu postojanja, hoće te li se prepustiti moru interneta da vas talasa i baci od oštre hridi grijeha pa da se onda probudite? Čovijek je doista vrijeme a vrijeme prolazi, kada će ovaj košmar prestati, kada će te se probuditi i shvatiti da ste jedinke koje sačinjavaju organi, da svojim grijesima uništavate druge, da ih pozivate u grijeh, da uzrokujete da se nečiji mizan prevagne u lošim dijelima, ....itd.

Otvorite oči i spoznajte da je to cesta bez kraja koja vodi ka najstrašnijem odredištu, ... koje se zove Džehennem. A braća, koja takođe sve ovo smatraju halalom, i da cilj opravdava sredstvo, takođe treba da se probude, i da se obračunaju sa samim sobom, i da shvate da je i plašt islama providan kada se koristi na zabranjen način. Jedino postaje neprobojan plašt ako se ojača iskrenošću, bogobojaznošću, i čuvanjem od grijeha. Jedan od načina je taj da se klone nedozvoljenog i da se čuva griješenja sa spoznajom prave svrhe života, a to je da smo stvoreni da robujemo Allahu i samo Njemu Uzvišenome a ne ženama i njihovim prolaznim čarima i ljepotom i slatkim riječima. Pa zar vas ne čekaju hurije u Džennetu, čiji sjaj i ljepota se nemogu ni zamisliti niti usporediti sa čitavim dunjalukom.

O braćo zar ste spremni dati hurije za prolazne dunjalučke žene????

Samo onaj ko pameti nema će pozitivno odgovoriti na ovo pitanje. Vječnost je skupa roba, i samo za odabrane. Samo za garibe koji znaju svoj cilj i koji su svoje srce i svoju pamet predali Allahu na Njegovom putu. Okanite se nedozvoljenog ali i prolaznog, za nešto što je vječno i neizmjerno u svojoj cijeni i ljepoti. Shvatite kao poruku ali kao i kritiku. Allah je samo taj koji je sposoban da vidi i u srca i duše. Poslednji sud je kod Allaha, pa pomislite na koji tas vage će biti bačeno vaše vrijeme provedeno na internetu.

Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi we sellem, nas je obavijestio da je uklanjanje od iskušenja bolje čovjeku, makar da bude pastir ovaca, pa je rekao: „Doći će vrijeme da najbolji čovjekov imetak budu ovce s kojima će ići po planinskim obroncima i kišnim predjelima, bježeći sa svojom vjerom od iskušenja." (Buhari, hadis 19)

Ummu-Seleme, radijallahu 'anha, je rekla: Probudio se Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi we sellem, jedne noći prestrašen, govoreći: 'SubhanAllah, šta je Allah spustio od riznica i šta je spustio od iskušenja, ko će probuditi stanovnice soba, (misleći na svoje žene), kako bi klanjale. Biće onih koje su odjevene na ovom svijetu, a neodjevene na Ahiretu." (Buhari, hadis 115)

Huzejfe b. El-Jeman je upitao Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi we sellem,: „Ima li nakon ovog dobra, sa kojim je došao, kakvog zla?" Reče mu: Da. - Ovaj upita: „A ima li nakon ovog zla kakvog dobra?" Reče Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem: Da, a u njemu je dim." - A šta je njegov dim? - Reče: „Narod koji slijedi put mimo mog puta, i usmjeravaju mimo moje upute, nešto dobra primjećuješ kod njih, a nešto lošeg. - A ima li nakon toga kakvog zla? - Reče: Da, pozivači na vratima vatre, ko im se odazove bace ga u nju. - Rekoh: O Allahov Poslaniče, opiši nam ih. - On reče: Oni su od naše kože i govore našim jezicima." (Buhari, hadis 3606, Muslim, hadis 1847)

Pa eto bujrum razmislite malo o ovome...

25.12.2016.

Allah čeka da Mu se vratiš - šejh Najif es-Sehafi i šejh Mensur es-Salimi







25.12.2016.

Ne gubi nadu u Allahovu milost,šejh Mensur es-Salimi






25.12.2016.

Kakva god vas bijeda zadesi to je zbog grijeha koje ste zaradili !

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

Kakva god vas bijeda zadesi to je zbog grijeha koje ste zaradili !

Uzvišeni Allah spominje u Svojoj plemenitoj Knjizi da su brige i iskušenja koja zadese vjernike oni sami zaslužili, bilo da se radi o nevoljama koje zadese pojedince ili čitavo društvo pa kaže u suri Šura 30. ajet: ″Kakva god vas bijeda zadesi to je zbog grijeha koje ste zaradili, a On mnoge i oprosti.″

Iz Svoje milosti je dao da su te nevolje za vjernika kao gorak lijek, kojeg bolesnik pije da se izliječi, jer brišu grijehe koji su se nagomilali na stranicama djela i podsjećaju na pokajanje i povratak Allahu, dželle š'enuhu. Vjernik može učiniti izvjesne uzroke zbog kojih će ga Uzvišeni Allah poštedjeti nevolja koje mu je propisao ili ih ublažiti.

Prenosi se od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.w.s., rekao: Kada čovjek pogriješi, na njegovo srce stavi se tamna mrlja, pa ako se pokaje, odustane od tog grijeha i zamoli za oprost, oslobodi se njegovo srce i ono postane čisto. Ako se, pak, vrati griješenju, crnilo na srcu se povećava dok srce u potpunosti ne potamni. To je nečistoća srca koju je Uzvišeni Allah spomenuo u Kur’anu riječima: A nije tako! Ono što su radili prekrilo je srca njihova. (Musned i Džamiu-t-Tirmizi)

Griješenje prema Uzvišenom Allahu ostavlja traga i ima svoje posljedice na srce i dušu čovjeka, na dunjaluku i na ahiretu. Grijeh prema Allahu, subhanehu ve te’ala, je razlog umanjivanja znanja koje se posjeduje, a također i razlog nemogućnosti sticanja novog znanja. Čisto islamsko znanje je Allahovo, subhanehu ve te’ala, svjetlo i On ga daje samo bogobojaznim osobama, dok biva uskraćeno griješnicima.

Kada je Imam Šafija, rhm., došao učiti kod Imama Malika, rhm., Malik je bio zadivljen njegovim jakim pamćenjem, bistrinom uma i poznavanjem Allahove vjere, pa mu je rekao: Vidim da ti je Allah Uzvišeni podario Svoje svjetlo, stoga ga nemoj ugasiti tamom grijeha.

Uskraćivanje nafake i opskrbe jedna je od posljedica griješenja prema Allahu, subhanehu ve te’ala.
Svaki vjernik, ukoliko ga snađe teška situacija, pa se u njoj strpi radi Allaha, subhanehu ve te’ala, osloni se na Njega i samo kod Njega traži izlaza, Allah će mu dati izlaz odakle se i ne nada. Rekao je naš Uzvišeni Gospodar: … a onome ko se Allaha boji, On će izlaz naći i opskrbiće ga odakle se i ne nada; onome koji se u Allaha uzda, On mu je dovoljan … (El-Talak, 2.-3.)

Za razliku od bogobojaznosti koja je uvijek bila razlogom Allahove, subhanehu ve te’ala, pomoći, griješenje i nepokornost su ti koji bivaju razlogom teškog i tegobnog života. Rekao je Allahov Poslanik, s.a.w.s.: Zaista se robu uskraćuje opskrba zbog njegova griješenja. (Ahmed u Musnedu)

Onaj ko griješi prema Allahu, subhanehu ve te’ala, gubi povjerenje i kod Allaha, dž.š., i kod ljudi. Neki od selefa (dobrih prethodnika) bi govorili: Kada god bi pogriješio prema Allahu, subhanehu ve te’ala, to bih primijetio na svojoj ženi, pa čak i na svojoj jahalici.

Rekao je Hasan el-Basri, rhm.: Griješnici su kod Allaha izgubili svaku vrijednost, jer da nije tako Allah bi ih sačuvao griješenja. Kaže Allah, subhanehu ve te’ala: … a koga Allah ponizi, niko ga ne može poštovanim učiniti. (El-Hadždž, 18.)

Griješnik gubi svaki osjećaj za veličinu grijeha. On ih vidi sitnim i postaju mu svakodnevnica. Bilježi Imam Buhari rhm. od Ibn Mes’uda, r.a., da je rekao: Vjernik kada počini grijeh, vidi ga velikim kao brdo i svakog časa očekuje da se ono sruči na njega i uništi ga, dok griješnik svoj grijeh vidi poput mušice koja sleti na njegov nos, a on je otjera rukom.

Griješnika ne bole njegovi grijesi, baš kao što neko lijepo reče: Mrtvoga ne bole rane. Zbog toga na grijeh ne uzvraća pokajanjem, nego svoje prohtjeve i uživanja stavlja iznad pokornosti Allahu, zbog koje je stvoren.

Kaže Allah, subhanehu ve te’ala: Kaži ti Meni, hoćeš li ti biti čuvar onome koji je strast svoju za boga svoga uzeo? (El-Furkan, 43.)

Neki od prethodnika su smatrali da se ovdje misli na onoga ko se za svačim, što god mu na um padne, povodi, pa na ovome svijetu živi kao životinja, ne znajući za svoga Gospodara i ne robujući Mu kako je to On naredio i zabranio, nego biva od onih, za koje Uzvišeni kaže: ... koji se naslađuju i žderu kao što stoka ždere ... (Muhammed, 12.)

Međutim, uživaće u tome kratko vrijeme, jer njegovo griješenje je uticalo na skraćivanje njegova života. Islamski učenjaci su se podijelili u tri grupe po ovome pitanju:

1. Jedni od njih kažu da se griješnicima uskraćuje bereket u životu, tako da, ma koliko dugo živjeli, život im prođe brzo, kao da su na jedna vrata ušli, a na druga izašli.

2. Drugi kažu da uistinu griješenje čini život kraćim, pa tako ukoliko čovjek konzumira neka opojna sredstva, nakon kraćeg vremena ona će uticati na njegovo zdravlje i ubrzati njegov odlazak sa ovoga svijeta.

3. Treći kažu da je pravi život život srca, a Allah, subhanehu ve te’ala, je učinio srca griješnika mrtvim, kao što kaže:
… tvari su, nisu živi. (El-Nahl, 21.) Tako da su griješnici ustvari mrtvaci koji dunjalukom hode.


Kao što na dunjaluku njihov život nije bio ispunjen istinskom srećom i na budućem svijetu neće živjeti životom sreće i rahatluka, niti će moći umrijeti pa da izgube osjećaj patnje i bola nego će im biti, kao što kaže Allah Uzvišeni: … i smrt će mu sa svih strana prilaziti, ali on neće umrijeti, njega će teška patnja čekati. (Ibrahim, 17.)

Ono o čemu treba svaki griješnik da razmisli, jeste da sve posljedice koje ga pogađaju zbog njegovih grijeha osjećaju i snose posljedice svi ostali na dunjaluku, ljudi i životinje. Kaže Allah, subhanehu ve te’ala: Zbog onoga što ljudi rade, pojavio se metež i na kopnu i na moru … (El-Rum, 41.)

Rekao je Ebu Hurejre, r.a.: Zbog griješenja griješnika uskraćuju se blagodati i pticama u gnijezdu.

Rekao je Mudžahid, rhm.: Kada se desi teška godina i kada se uskrati kiša, životinje proklinju griješnike od Ademovih sinova i govore: Ovo su znaci griješenja sinova Ademovih.

Molim Allaha, subhanehu ve te’ala, da nas sačuva griješenja, javnog i tajnog, i da nas učini od onih koji neće gledati u beznačajnost grijeha, nego u veličinu Onoga prema kome se čine grijesi.
Allahumme Amin

Neki uslovi za istigraf su:

1) Bogobojaznost: izvršavanje Allahovih naredbi, izbjegavanje javnih i tajnih grijeha, i svijest o Allahovom prisustvu pri svakom učinjenom djelu. Rekao je Uzvišeni Allah: ″…a onome koji se Allaha boji, On će izlaz naći″ (Talak, 2.). Kaže Ibn Abas u komentaru ovog ajeta: ″tj. spasit će ga od svake dunjalučke i ahiretske nevolje. Rebi’ ibn-Husejm kaže: ″On će mu izlaz naći″ tj. iz svake krize.

Hadis kojeg prenosi ibn-Abbas takođe ukazuje na plod bogobojaznosti i njen uticaj na život vjernika kada mu je Poslanik sallallahu alejhi we sellem rekao: ″Mladiću, ja ću te poučiti nekoliko veoma bitnih riječi: ’’pazi na Allaha (tj. pazi na Njegove naredbe i zabrane), On će na tebe paziti (tj. štiti i pomagati), pazi na Allaha pa ćeš Ga naći uvijek u svojoj blizini (kako te pomaže), ne zaboravi na Allaha u bogatstvu, On te neće zaboraviti u siromaštvu.″ Rekao je Uzvišeni Allah: ″I neka se ničega ne boje i ni za čim nek ne tuguju Allahovi štićenici, oni koji budu vjerovali i koji se budu Allaha bojali.″ (Junus, 62-63.)

2) Dobra djela i dova. Ovdje kao primjer možemo uzeti hadis kojeg bilježe Buharija i Muslim o trojici ljudi kojima je stijena zatvorila ulaz u pećinu u koju su se sklonili pa su rekli: ″spasit ćemo se samo ako budemo nastojali da se približimo Allahu našim dobrim djelima″ pa je svaki od njih spomenuo dobro djelo nakon čega se stijena rascijepila te su tako izašli iz pećine. U Sahihu-džami’is-sagir se navodi hadis: ″Skrivena sadaka ublažuje srdžbu Gospodara, održavanje rodbinske veze produžuje život a činjenje dobrog djela štiti od nesretne pogibije.″

Neka svaki vjernik bude ubjeđen da Allah neće uskratiti pomoć onome ko radi dobra djela iskreno radi Allaha i da će ga štiti i pomagati.
Kao što je Hatidža, r.a., rekla Poslaniku, sallallahu alejhi we sellem, kada se uplašen, nakon susreta sa Džibrilom, a.s., vratio iz pećine Hira podsječajući ga na njegove lijepe osobine i dobra djela te da ga kao takvog Allah neće napustiti, već će ga štititi i pomagati: ″A ne, tako mi Allaha, On te nikada neće poniziti jer ti održavaš rodbinske veze, govoriš istinu, pomažeš slabašne, udjeljuješ siromašnim, uvažavaš goste i pomažeš u svakom dobru.″

Slučaj Junusovog naroda je još jedan primjer utjecaja dove na otklanjanje ili ublažavanje nevolje. Kaže Uzvišeni Allah: ″Zašto nije bilo nijednog grada koji je povjerovao i kome je vjerovanje njegovo koristilo, osim naroda Junusova, kome smo, kada je povjerovao, sramnu patnju u životu na ovom svijetu otklonili i život mu još izvjesno vrijeme produžili?″ (Junus, 98.)

Kaže Ibnu Kesir, rhm., u komentaru ovog ajeta: ″Kada je Junusov narod ugledao predznake kazne, na koju ih je Junus upozoravao, izišli su sa porodicama i stokom i skrušeno molili Allaha pa im se Allah smilovao i otklonio od njih kaznu.″

Ibnu Kajjim El-Dževzije, rhm., u svojoj knjizi El-Dževabu-l-kafi govoreći o dovi kaže: ″Dova je jedan od najkorisnijih lijekova, suparnik nevoljama, spriječava je, a ako se dogodi odklanja je ili je ublažava, ona je je oružje vjernika.

U odnosu na nevolju dova ima tri situacije:

1. da bude jača od nevolje te je odbije,
2. da dova bude slabija od nevolje te je ne mogne odbiti već je ublaži,
3. da i dova i nevolja budu jednakog inteziteta te jedna drugu suzbije.″

3) Često spominjanje Allaha i traženje oprosta od njega. Kaže Uzvišeni Allah: ″… i Allah ih neće kazniti sve dok neki od njih mole da im se oprosti.″ (El-Enfal, 33.) On je otklonio patnju Junusa, a.s., kada je bio u utrobi ribe zbog toga što je mnogo Allaha spominjao i od Njega oprost tražio. Kaže Allah, dželle š'enuhu: ″I riba ga proguta, a bio je zaslužio prekor i da nije bio jedan od onih koji Allaha hvale sigurno bi ostao u utrobi njenoj do Dana kada će svi biti proživljeni.″ (Safat, 142-144.) Dova kojom je Junus, a.s., tražio oprost od Allaha je: ″nema boga, osim Tebe, hvaljen neka si a ja sam se zaista ogriješio prema sebi″ (Al-Anbija)

Za ovu dovu Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, je rekao: ″Dova Zennuna (Junusa) kojom je molio kada je bio u utrobi ribe: ’’nema boga, osim Tebe, hvaljen neka si a ja sam se zaista ogriješio prema sebi’’ nikada musliman neće njome nešto tražiti a da mu Allah, dželle š'enuhu, neće uslišati.″

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Iskreno pokajanje - tevba


Većina ljudi i ne poznaje vrijednost i veličinu pokajanja, njegovu suštinu, da ne govorimo da li je čine sa znanjem i djelom. Ukoliko i saznaju vrijednost tevbe, ne poznaju put i način do nje, pitaju odakle i kako da počnu. Zato, upoznajmo se sa ovom velikom Allahovom, subhanehu ve te'ala, milošću i koristimo je u svakom danu,sekundi i minuti jer neznamo kada ce nam melek smtri doci. Upoznajmo se ovom prilikom sa suštinom samog pokajanja, vrijednošću i veličinom pokajanja, načinom iskrenog pokajanja. Progovorimo nešto o sljedećem:

*Svi smo mi griješnici
*Gdje je put sreće i uspjeha?
*Ali, šta je to tevba?
*Zašto da učinim tevbu?
*Kako da se pokajem za svoje grijehe i vratim svome Gospodaru?
*Uslovi iskrenog pokajanja
*Znakovi primljene tevbe
*Čuvaj se odgađanja tevbe
*Ne obmanjuj se lijepim i ugodnim životom


Svi smo mi griješnici

Dragi moj brate, plemenita i cijenjena sestro, svi smo mi griješnici. Jedanput se približimo Svevišnjem Allahu a drugi put udaljimo se od Njega! Jedanput svjesni smo Njegove prisutnosti, svjesni smo da nas On nadzire i prati, zna svako i malo i veliko djelo koje učinimo; dočim, drugi put, zaokupi nas nemar i zaborav na Njega Uzvišenog, usljed čega neminovno počinimo grijeh. Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: „Svaki čovjek, sin Ademov, je griješnik, a najbolji od griješnika jesu oni koji se kaju." (Tirmizi a Albani ga je ocijenio dobrim)

Griješenje, nemar i zaborav svojstveni su čovjeku i Allahova milost je velika kada je tom slabašnom čovjeku ostavio vrata tevbe sve dok ne umre, naredio mu da se vraća svome Gospodaru kada god ga svladaju grijesi. Da nije ove velike Allahove milosti, doista bi čovjek bio u teškom stanju, njegova čežnja i nastojanje za vraćanjem Allahu, subhanehu ve te'ala, bile bi slomljene, nada u Allahov oprost i milost prekinuta.


Subhanallah!!! Kako li je lijepa priča koju spominje veliki islamski autoritet Ibnul-Kajjim, rahmetullahi 'alejh, u svome djelu „Medaridžu salikin" kada govori o ovoj velikoj neizmjernoj Allahovoj milosti po ljude. Kaže: „Od jednog od ispravnih prethodnika prenosi se da je u jednoj uličici vidio kako se vrata jedne kuće otvaraju i iz nje izlazi dječačić plačući i vapeći, tražeći pomoć. Iza njega je bila majka koja ga je istjeravala. Nakon što ga je istjerala, ispred njegova lica zalupila je vrata i zaključala ih. Krenuo je dječačić, napravio nekoliko koraka i stao. Razmišljao je. Nije znao, pored svoje kuće iz koje je istjeran, drugu kuću koja bi mu pružila utočište. Nije poznavao nikoga drugog pored svoje majke da bi ga prihvatio. Tužan, slomljena srca, ponovo se vratio kućnim vratima. Našavši ih zaključana, legao je ispred njih, svoj obraz spustio na prag i zaspao. Nakon nekog vremena, vrata su se otključala i na njih je izašla majka. Vidjevši svog sinčića kako spava s obrazom položenim na prag, nije mogla da se suzdrži, da ga ne uzme u svoje naručje. Prihvatila ga je u naručje, poljubila i rekla: 'Sinčiću moj, kuda ideš od mene? Ko će ti pružiti utočište pored mene?! Zar ti nisam rekla da mi se ne suprostavljaš i da mi ne budeš nepokoran? Zar ti nisam rekla da me svojim ponašanjem ne tjeraš da postupim suprotno svojoj milosti, brizi i dobru kojeg ti želim?!' Zatim ga je unijela u kuću." Razmislimo o ovom majčinom postupku, ovim majčinim riječima a zatim poslušajmo riječi Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: „Allah je milostiviji prema Svojim robovima od majke prema svome djetetu."

Gdje je put do sreće i uspjeha?

Dragi moj brate, plemenita i cijenjena sestro, odgovor na vaša pitanja, vaše zahtjeve: Želim duševni smiraj i sreću, želim uspjeh i spas, želim oprost i milost, ali put i način koji vode do toga ne poznajem. Poput sam utopljenika koji traži da mu neko pruži ruku, pruži pomoć, poput onoga koji u tminama želi da mu neko osvijetli put i izlaz iz istih.

Gdje je taj put?

Odgovor:
put je jasan kao Sunce u zenitu, jasan kao Mjesec u noći Bedra!
Put je jedan: put tevbe - pokajanja. Put traženja Allahova oprosta i Njegove milosti. To je put sreće i uspjeha. Lahak put, otvoren i prohodan za tebe u svakom trenutku. Na tebi je samo da zakoračiš njime.

Naći ćeš odgovor u Allahovim, subhanehu ve te'ala, riječima: „Ja ću sigurno oprostiti onome koji se pokaje i uzvjeruje i dobra djela čini, i koji, zatim, na Pravom putu istraje." (Prijevod značenja Ta Ha, 82.)

Ukoliko ti se grijeh koji imaš pri sebi učini velikim, ogromnim. Pomisliš da za njega nema oprosta, sjeti se kršćana i onoga što govore o Uzvišenom Allahu: „Allah je jedan od trojice." Sjeti se jevreja i njihova govora o Allahu: „Doista, Allah je siromašan, a mi smo bogati." I pored svih tih govora Allah ih poziva da Mu se pokaju i zatraže oprosta od Njega, a On mnogo prašta i Milostiv je: „Zašto se oni ne pokaju Allahu i ne zamole oprost od Njega, Allah mnogo prašma i Milostiv je." (Prijevod značenja El-Maida, 74.)

Ako ti se tvoj grijeh učini ogromnim, sjeti se grijeha mnogobožaca. O njima Uzvišeni kaže: „pa, ako se pokaju i budu obavljali namaz i davali zekat, braća su vam u vjeri." (Prijevod značenja Et-Tevba, 11.)

Ma koliko i kakvih imao grijeha, znaj da će ti ih Uzvišeni Allah oprostiti ukoliko se iskreno pokaješ za njih. Makar ih bilo koliko je morske pjene, Allah će ih oprostiti, ukoliko se iskreno za njih pokaješ! Makar ih bilo koliko je između nebesa i Zemlje, Allah će ti ih oprostiti, samo, padni svome Gospodaru iskreno na sedždu i zamoli ga za oprost. Ne zaboravi riječi svoga Gospodara: „Reci: 'O robovi Moji, koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će sigurno sve grijehe oprostiti. On doista, mnogo prašta i On je Milostiv!'" (Prijevod značenja Ez-Zumer, 53.)

Ali, šta je to Tevba?

Tevba je, dragi moj brate i cijenjena sestro, povratak Uzvišenom Allahu, ostavljanje svega, javnog i tajnog, svega što Uzvišeni mrzi i čime nije zadovoljan, a zatim činjenje samo onoga čime je On zadovoljan, onoga što On voli i traži od Svojih robova. Tevba je, zaštita od očaja i beznađa! Tevba je izvor svakog dobra i svake sreće na Dunjaluku i Ahiretu. Početak, sredina i kraj vjerničkog puta ispunjen je tevbom. Tevba je ostavljanje grijeha iz straha od Uzvišenog Allaha, spoznaja prezrenosti grijeha, kajanje za činjenje istog, čvrsta odluka da se neće vratiti istom grijehu, kajanje za ono što je prošlo i okretanje Allahu, subhanehu ve te'ala, u onome što je preostalo.

Zašto da učinim tevbu?

Pitaš me: „Zašto da ostavim cigaru i alkohol kada u tome osjećam smiraj? Zašto da ostavim gledanje filmova kada mi to pričinjava zadovoljstvo? Zašto da obaram pogled, ne gledam u mlade djevojke, kada je slast mojih očiju u tome? Zašto da se vežem za namaz i post, kada ne želim da budem svezan i sputavan? Zašto i zašto? Zar čovjek ne treba da radi onošto će ga učiniti sretnim, ono u čemu će osjetiti smiraj i rahatluk, u čemu će pronaći svoju sreću? Zašto da se pokjem od svega toga?"

Prije nego li ti odgovorim na tvoja pitanja, želim da znaš da ti ja ne želim ništa drugo do sreću, smiraj i rahatluk, spas i dobro, ali kako na Dunjaluku tako i na Ahiretu. Ne zaboravi a poslije ovoga svijeta ima drugi svijet koji čeka svakog od nas. Ne zaboravi da nakon ovog mejdana sjetve doći će mejdan žetve, a, doista, nećemo požnjeti osim ono što smo svojim rukama posijali. Zato, odgovarajući na tvoja pitanja, kažem ti: Pokaj se, dragi moj brate i cijenjena sestro pa učini tevbu, jer je tevba:

* Pokornost Allahovoj naredbi, jer je On Uzvišeni naredio i meni i tebi i svim vjernicima da Mu se iskreno kajemo: „O vjernici, iskreno se Allahu pokajte!" (Prijevod značenja Et-Tahrim, 8.)


*Učini tevbu jer je tevba razlog tvog uspjeha na Dunjaluku i Ahiretu. Zar nije Uzvišeni rekao: „I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono što želite!" (Prijevod značenja En-Nur, 31.) A složit ćemo se da ono što najviše priželjkujemo jeste spas i uspjeh na oba svijeta.


* Učini tevbu jer je tevba razlog Allahove ljubavi prema tebi. Zar Svevišnji nije rekao: „Doista, Allah voli one koji se mnogo kaju i one koji se mnogo čiste." (Prijevod značenja El-Bekara, 222.) Da li postoji veća sreća i da li vjernik može biti više sretan od onoga trenutka kada sazna da ga njegov Gospodar voli?! A to će saznati onoga trenutka kada Mu se iskreno okrene, skrušeno i ponizno, visoko podignutih ruku, tražeći oprosta za svoje grijehe.


* Učini tevbu jer je tevba razlog tvoga ulaska u Džennet i spas od Vatre. Svevišnji je rekao: „A njih smjeniše zli potomci, koji molitvu napustiše i za požudama pođoše, oni će sigurno zlo proći, ali oni koji se pokaju i uzvjeruju i dobro budu činili njima se neće nikakva nepravda učiniti; oni će u Džennet ući." (Prijevod značenja Merjem, 59-60.)

* Učini tevbu jer je tevba razlog spuštanja bereketa, jačanje snage, povećavanja imetka, poroda i drugog.

Et-Tevvāb (Onaj koji prima pokajanje)

Estagfirullahi-Gospodaru Nas oprosti nam i smiluj nam se- Allahumme amin

Uzvišeni Allah traži od nas da Ga molimo za oprost nakon svakog učinjenog dobrog djela.Tako je i Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., pred kraj njegovog života objavio: ''Kada Allahova pomoć i pobjeda dođu, i vidiš ljude kako u skupinama u Allahovu vjeru ulaze, ti veličaj Gospodara svoga hvaleći Ga i moli Ga da ti oprosti, On je uvijek pokajanje primao.'' (En-Nasr, 1-3)

Također, Uzvišeni se obraća hadžijama koji su obavili svoje hadžske obrede: ''Zatim krenite odakle kreću ostali ljudi i tražite od Allaha oprosta, jer Allah, uistinu, prašta i samilostan je.'' (El¬-Bekare, 199)
Obaveza ti je, brate u islamu, da se vratiš Vlasniku svega što postoji, Sveznajućem, i da ovo malo života što ti je preostalo završiš i krunišeš istigfarom (traženjem oprosta) i tevbom (pokajanjem), ne bi li Uzvišeni Allah primio tvoja djela, oprostio ti i vratio te Svome putu.

I vjerovjesnici su, neka je na njih salavat i selam, iako su bili na Pravom putu, i uprkos svojim dobrim djelima i dobročinstvu, tražili oprost od Uzvišenog Allaha.

Nuh, a.s., rekao je svom narodu: ''...Tražite od Gospodara svoga oprost jer On, doista, mnogo prašta; On će vam kišu obilnu slati i pomoći će vas imanjima i sinovima, i dat će vam bašče, i rijeke će vam dati.'' (Nuh, 10-12)

Adem i njegova žena, nakon što su počinili grijeh, rekli su: ''Gospodaru naš" – rekoše oni – ''sami smo sebi krivi, i ako nam Ti ne oprostiš i ne smiluješ nam se, sigurno ćemo biti izgubljeni. '' (El-A'raf, 23)

Hud, a.s., kazao je svom narodu: ''...da od Gospodara svoga oprosta tražite i da se pokajete, a On će vam dati da do smrtnog časa lijepo proživite i svakom čestitom dat će zasluženu nagradu...'' (Hud, 3)

Sulejman, a.s., nakon što je vidio svoje bogatstvo i vojsku, rekao je: ''Gospodaru moj" – rekao je – ''oprosti mi i daruj mi vlast kakvu niko, osim mene, neće imati! Ti uistinu, bogato daruješ!'' (Sad, 35)

Ibrahim, a.s., na kraju svoga života govori: ''...i koji će mi, nadam se, pogreške moje na Sudnjem danu oprostiti!'' (Aš-Šu'arā ,82)

Uzvišeni Allah obećao je onima koji traže oprost da ih neće kazniti na dunjaluku, ako Ga budu molili za oprost, pa kaže: ''Allah ih nije kaznio, jer si ti među njima bio; i Allah ih neće kazniti sve dok neki od njih mole da im se oprosti. '' (Al-Anfal, 33)

Obraćajući se svim ljudima, Uzvišeni kaže: ''Reci: 'O robovi Moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti; On, doista, mnogo prašta i On je milostiv.‘’’ (Ez-Zumer, 53)

Uzvišeni Allah hvali one koji traže oprosta čim grijeh počine, kaju se kad loše urade i sa sobom svode račun, sve zbog Živog i Vječnog, pa kaže: ‘’...i za one koji se, kada grijeh počine ili kad se prema sebi ogriješe, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole – a ko će oprostiti grijehe ako ne Allah? – i koji svjesno u grijehu ne ustraju. Njih čeka nagrada – oprost od Gospodara njihova i džennetske bašče kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno ostati, a divne li nagrade za one koji budu tako postupili!’’ (Ali Imran, 135-136)

Od Allahovih lijepih imena i uzvišenih svojstava su Et-Tevvāb (Onaj koji prima pokajanje) i Er-Rahīm (Samilosni): ‘’...Allah, zaista, prima pokajanje i samilostan je. ‘’ (El-Hudžurat, 12)

‘’On prima pokajanje od robova Svojih i prašta rđave postupke i zna šta radite.’’ (Eš-Šūrā, 25)
Uzvišeni kaže Benu Izraelćanima: ‘’Zašto se oni ne pokaju Allahu i ne zamole oprost od Njega, ta Allah prašta i samilostan je.‘’ (El-Maide, 74)

Allah nas obavještava da će oprostiti male grijehe onome ko se bude klonio velikih grijeha, pa kaže: ‘’Ako se budete klonili velikih grijeha, onih koji su vam zabranjeni, Mi ćemo preći preko manjih ispada vaših i uvest ćemo vas u divno mjesto.’’ (En-Nisa, 31)

I kaže Uzvišeni: ‘’ …a da oni koji su se sami prema sebi ogriješili dođu tebi i zamole Allaha da im oprosti, i da i Poslanik zamoli za njih, vidjeli bi da Allah zaista prima pokajanje i da je milostiv.’’ (En-Nisa, 64)

Također kaže: ‘’Onaj ko kakvo zlo učini ili se prema sebi ogriješi, pa poslije zamoli Allaha da mu oprosti – naći će da Allah prašta i da je milostiv. ‘’ (En-Nisa, 110)

Pa neka je slavljen Onaj koji noću pruža Svoju milost da bi primio pokajanje onome što je danju griješio i slavljen neka je Onaj koji svoju milost pruža danju da bi primio pokajanje onome koji je grijehe činio noću, i tako stalno, sve dok sunce ne izađe sa zapada.
Kaže Uzvišeni u hadisi-kudsijju: »O robovi Moji, vi griješite i noću i danju, a Ja opraštam sve grijehe, zato me molite za oprost, oprostit ću vam.«

Kada će zatražiti pokajanje i oprost onaj koji to sada ne učini?

I kada će se vratiti Milostivom ako se sad ne vrati?
I kada će, pred Jedinim i Istinskim Sucem, svesti obračun ako to sada ne uradi? Mjeseci prolaze, jedan za drugim, grijeh se ne zaboravlja, a ti i ne žuriš da se oslobodiš i sačuvaš od Vatre.
Zar nije propast za tebe to da Uzvišeni Allah oprosti stotinama hiljada ljudi a ti ne budeš jedan od njih, i zar se zbog toga nećeš kajati?
Zato, brate moj plemeniti i sestro, požuri da se sačuvaš od Vatre, mnogo donosi salavat na Allahovog poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, pokajanje čini često, stalno moli za oprost i požuri sa činjenjem dobrih djela.
Ako su vam ove stvari, o Allahovi robovi, već poznate, onda oporučujem i savjetujem, i sebe i vas, da se iskreno kajemo i oprost od grijeha mnogo tražimo i da ponizno i skrušeno, pred Živim i Vječnim, dignemo svoje ruke i u dovi molimo, ne bi li nam On Uzvišeni oprostio.
Allaha mi, nemamo mi djelâ sa kojima bismo smjeli stati pred Allaha, sve su to grijesi i pogreške i svi smo mi, ustvari, siromašni i u potrebi, slabi i puni propusta.
Bojimo se da naša djela ne budu uprljana neiskrenošću i licemjerstvom, tj. da naša namjera u njima nije bila da steknemo zadovoljstvo našeg Gospodara, već smo željeli da nas drugi vide i pohvale i da preko tih naših dobrih djela steknemo ugled i reputaciju, pa da ih onda, zbog toga Uzvišeni Allah odbije i ne primi.
Ako uradimo neko dobro djelo i Uzvišeni Allah ga, Svojom neizmjerno velikom dobrotom i milošću primi, nikad ne zahvaljujemo na tome što nam je omogućio da ga uradimo.
Neki od nas misle da su veliku stvar uradili ako jedan sat provedu u namazu, učenju Kur’ana ili spominjanju i veličanju Uzvišenog.
A gdje su sati i sati uživanja, sati i sati jedenja i pijenja, igre i zabave?
Gdje su sati i sati veselja i radosti, izlazaka, putovanja?
O ti koji si zadovoljan da ti Allah bude Gospodar, islam vjera i Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, poslanik… iskoristi svoje vrijeme u onome što će ti koristiti kod Onoga koji zna skriveno, ne bi li ti On dao da svoj život završiš i zapečatiš dobrim djelima.
I neka je slavljen Onaj koji je omogućio da pravedni, pošteni i čestiti budu pravedno nagrađeni, da oni koji su činili dobro budu lijepo primljeni, i otvorio vrata pokajanja i oprosta onima koji se kaju i oprosta traže.
Pa ko hrli ka dobru, a ko od njeg bježi, ko su sretni, a ko nesretni, ko se kaje i oprosta traži, a ko je razočaran i propao.

Molimo Onoga u čijoj ruci su ključevi srca da naša srca otvori i uputi, da nas oslobodi Vatre i sačuva kazne džehennemske, i učini nas od onih čiji će namaz, post, dove,slavljenje i veličanje Allaha i učenje Kur’ana biti primljeni.Allahumme amin

Gospodaru naš, primi od nas naša dobra djela, pređi preko naših ružnih postupaka i od stanovnika Dženneta nas učini. Smiluj nam se i oprosti i Milosti Svojom uvedi nas U dzennet Firdevs bez polaganja racuna i bez predhodne kazne u kaburu i Dzehennemu.Allahumme Amin

neka je salavat i selam na Allahova Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem, na njegovu porodicu i ashabe.
Allahumme Amin


25.12.2016.

Obracun sa samim sobom (svojim strastima) i kako da ucinim tewbu (pokajanje)?

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

Obracun sa samim sobom (svojim strastima) i  kako da ucinim tewbu (pokajanje) ?

’’Zivot na ovom svijetu nije nista drugo do zabava i igra,a samo onaj svijet je zivot,kada bi samo oni znali.’’(Kur’an Al-Ankabut,64.)
Draga braco i sestre!Svi mi moramo uciti kako cemo se boriti sa samim sobom i svojim srastima!Moramo naci put da bi izasli iz tmine u koju nas je uvukao dunjaluk I njegovi ukrasi koji nas na svakom koraku privlace da se posvetimo I pozabavimo samo njima,okrecuci lice od svoga Gospodara Allaha svt,Koji je sve sto vidimo I sto nevidimo stvorio-vidljivi I nevidljivi Svijet!!!Znaci da nezaboravimo,nesmijemo zaboravitida sejtan (la’netullahi alejh)neprekidno radi na tome kako ce nam uljepsati dunjalucke ljepote I kako je lijepo to sto sto se mi povodimo za nasim strastima.Braco I sestre,ne zaboravimo da svi mi trebamo sjesti I razmisliti KO NAS JE STVORIO i KOME CEMO SE SVI VRATITI!?!? ALLAHU EKBER

Hocemo li biti prozivljeni nakon nase smrti I hocemo li biti pitani za ono sto smo radili tokom nasega zivotana dunjaluku –napravimo subhanallah inventuru nase proslosti I sadasnjosti-gdje smo?!Nemojte misliti da ako budemo u Allaha svt vijerovali,molitvu obavljali,zekat davali,postili I dobra dijela cinili d ace nam to umanjiti nesto na ovom prolaznom dunjaluku jer smo svakako samo putnici ili da cemo biti nesretni i da gubimo sa ovim putem spasa vijerujte vrijeme!NE!!!
Ne,to nije tako,znajte da sve sto budemo radili slijedenjem Kura’ana I sunneta smo insaAllah na pravom Putu,putu spasa I istine te putu sa kojima ce Allaha svt biti zadovoljan insaAllah I put je sa kojima cemo I mi biti insaAllah zadovoljni I streni na dunjaluku I na Ahiretu insaAllah!
‘’…..A dobor koje za sebe unaprijed osigurate naci cete kod Allaha jos vecim
I dobicete jos vecu nagradu.I molite Allaha da vam oprosti,jer Allah prasta I
I milostiv je.’’-Kur’an-Al-Muzzammil,20.


Ovaj ajet nam jasno govori da ako se mi budemo na dunjaluku trudili da sto vise dobrih dijela ucinimo,da cemo za to insaAllah dobiti jos vecu nagradu I bolju nagradu od Allaha svt,Milostivog I na dunjaluku i na ahiretu insaAllah!
‘’Dvije blagodati Allahove su neiskoristene od vecine ljudi:zdravlje I slobodno vrijeme.’’
Ovo sto je Poslanik s.a.w.s rekao je potpuna istina,vecina nas nezna kako ce da iskoristi svoje slobodno vrijeme i zdravlje koje nam je Allah svt dao!
Uzviseni Allah svt kaze u Kur’anu:’’Tako mi vremena,covijek,doista gubi,samo ne oni koji vijeruju I dobra dijela cine, i koji jedni drugima istinu preporucuju I koji jedni drugima preporucuju strpljenje.’’Kur’an-Al-‘Asr

Vecina nas svoje slobodno vrijeme subhanllah trosi u besposlicama,praznim pricama,provodeci vrijeme na kompjuterima na netu,paltalku, facebook ispijanjem kahva uz gibet ili takodje telefoniranjem i GLEDANJEM TELEVIZORA-Sejtana najveceg (raznih serija-nemorala,dnevnika,fudbala i ostalog svega jer niko od njih Allaha svt ne spomene da ga 24.sahata dnevno gledas!
 Pa dodji sebi robe Boziji cemu to sve kad ce te Allah svt pitati za dragocijeno vrijeme.Mi dok uz takve stvari gubimo I tracimo svoje dragocijeno vrijeme ogovarajuci ili trazeci mahne svoga brata ili sestre ili cak upoznavajuci nove hanume na netu estagfirullah,Mi nevidimo da nas kafiri unistavaju na sve moguce nacine fizicki,psihicki I medijama-ALLAHU EKBER!!!

Danas na televiziji I na nasim svakodnevnim posijetama interneta te tako I mozemo vidjeti svasta I takodje cuti,a to nije dobor za nas,nasu dijecu,omaldinu I one koji jos lutaju stazama dzehla!Jer ako mi budemo gledali I slusali ono sa cim Allah svt nije zadovoljan,normalno da cemo probuditi strasti I sejtan ce nam to uljepsavati na sve moguce nacine jos vise te cemo samo poceti razmisljati estagfirullah da je to za nas dobro I pocecemo se za tim povoditi estagfirullah.Kao sto smo I sami svijedooci sta se sa nas desava ako se ne ucvrscavamo uz pomoc Allaha Uzvisenog ,ne ucvrscavamo temelju u nasoj lijepoj vijeri,ne ucvrascavamo svoj din I iman te ne ucvrscavamo put insaAllah ka Dzennetu.I moramo se boriti na Allahovom  putu I moliti Allaha  na nas uputi na pravi put I ucvrsti sve vise .
Allahume Amin

Uzviseni Allha svt kaze u Kur’an:’’Oni koji se budu zbog Nas borili Mi cemo,sigurno,putevima koji Nama vode uputiti,a Allah je zaista,na strain onih koji dobra dijela cine!’’Kur’an-Al-‘Ankabut,69.
Ako se mi budemo borili u ime Allaha svt I da Njegova rijec bude gornja,a nevjernicka donja I ako se budemo borili da sacuvamo Haqq-istinu koju nam je prenjeo Muhammed s.a.w.s od naseg Gospodara Allaha svt.

Poslanik sallallahu alejhi ve selem je rekao :’’Ko se neprijateljski ponasa prema mome robu,Ja cu mu nepraviti rat.Najdraze cime mi se Moj rob priblizava je ono cime sam ga zaduzio(fardovima),a zatim Mi se priblizava nafilama sve dok ga ne zavolim,a kada ga zavolim,onda Ja budem njegov sluh kojim slusa,njegov vid kojim gleda,njegove ruke sa kojima on radi,njegove noge sa kojima on putuje(u svemu tome pazi da se neogrijesi I da nepredje Allahove svt granice I zakon…)
Ako sta zatrazi,to mu dadnem,Ja ga odmah zastitim.’’


Znaci moramo i samo moramo usmijeriti svoj zivot ka robovanju samo Uzvisenom Allahu svt i izvrsavanju dobrih dijela jer se samo tako mozemo spasiti od dzehennemske vatre.I ako to nece biti lahko za nas,naravno da ce nas Allah svt stavljati na raznorazna iskusenja ali mi moramo insaAllah se samo oslonuti na Allah svt i boriti se zu Allahovu svt pomoc i molost da to sver podnesemo u ime Allaha svt sa strpljivoscu i puno sabura,jer cemo za to insaAllah biti nagradjeni!!!

Uzviseni Alalh svt kaze u Kur’anu:’’Misle li ljudi da ce biti ostavljeni na miru ako kazu:’’Mi vijerujemo!i da u iskusenje nece biti dovedeni?A mi smo u iskusenje dovodili i one prije njih,da bi Allah sigurno ukazao na one koji govore istinu i na one koji lazu.Zar misle oni koji zla dijela rade da ce Nama umaci?Lose prosudjuju!Onaj ko se boji susreta s Allahom-pa,doci ce ,sigurno,Dan obecani;a On sve cuje i sve zna!’’Kur’an-Al-‚Ankabut,2-5.

Aisa r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s toliko dugo stajao na nocnom (nafila)namazu,da bi mu noge znale oteci,pa mu je rekla:’’Zasto to cinis Poslanice,kada ti je Allah svt oprostio sve prosle i buduce grijehe?’’On joj na to odgovori:’’Zar netreba da se trudim da budem zahvalan rob?’’

A mi danas i mnogima danas trnu ruke od telefona koje drze radi gibeta,noge nam trne ne od nafila subhanllah ,nego od prevelikoga i dugoga sijedenje na stolicama kraj nasih kompjutera zu raznorazne aktivnosti da’we,slusanja predavanja,gibeta,chetana i estagfirullah posijecanja raznoraznih stranica sa kojima Allah svt nije zadoovljan!!!Pa sta da mi kazemo za sebe jer vidimo da su Poslaniku s.a.w.s svi grijesi oprosteni,a vidimo iz sunneta da se Poslanik s.a.w.s trudio i iskreno rpbpvao Allahu svt,te trudio se za sto vise dobrih dijela te nastojao da bude zahvalan Allahov svt rob!!!
Mi zanmo da nam Allah svt nece oprostit grijehe unaprijed,mi moramo insaAllah raditi dobra dijela i moliti Allaha svt da nam oprosti te se moramo iskreno pokajati pa ce nam Allah svt onda insaAllah oprostit!Moramo insaAllah skinuti kosulje dzehla i obuci kosulje ciste bez fleka harama i biti zu Alalhovu svt pomoc optimisti i truditi se i boriti u ime Allah svt –dzihadom protiv svega sto Alalh svt nam zabranjuje i sa cim nije On zadovoljan!
Znajte draga braco i sestre,mi smo ti koji Allah svt trebamo,a ne On nas,i nama treba Allahova svt milost i pomoc i na dunjaluku i na ahiretu insaAllah te oprost ali kao je zasluziti –znaci samo drzanjem Allahovih svt gradnica,Kur’an i sunneta!

Ebu Zerr Dzundub ibn Dzunade r.a. pripovijeda da je cuo od Poslanika s.a.w.s slijedece-hadis-kudsi:’’O moji robovi,Ja sam sebi zabranio nasilje(zulum), a i vama sam ga ucinio zabranjenim,pa nemojte jedni drugima nepravdu ciniti.O robovi moji, svako koga Ja nisam uputio je u zabludi,pa od Mene uputu trazite, a Ja cu vas uputiti.O robovi Moji ,svi ste vi gladni,dok vas Ja ne nahranim,pa trazite od Meine hranu da bih vas nahranio.O robovi Moji,svi ste vi neodijeveni,dok vas Ja ne obucem,pa trazite od Meine odijecu,kako bih vas obukao.O robovi Moji,vi grijesite nocu i danju,a Ja oprastam sve grijehe,pa trazite od Meine oprost da bih vam oprostio.O robovi Moji,sta god vi uradite,niste u stanju Meni stetu nanjeti,niti Mi kakvu korist uciniti.O robovi Moji,kada bi svi ljudi i dzinni,od prvoga do posljednjeg bili toliko pobozni kao sto je nabogobjazniji medju vama,sve to nebi uvelicalo Allahovo carstvo.O robovi Moji,kada bi se svi ljudi i dzinni skupili na jdnom mijestu,i od Meine zatrazili sve sto zele,zatim Ja svakom onom dao sto je trazio,to nebi umanjilo ono sto Ja posijedujem ni onoliko koliko bi umocena igla u more umanjila vodu mora.O robovi Moji,samo se radi o vasim dijelima,Ja cu ich sve zabiljeziti,zatim cu svakom dati ono sto je zasluzio,pa ko nedje dobro (hajr);neka bude zahvalan Allahu svt,a ko nadje lose (serr),neka ne kori nikoga drugog osim sebe!’’

Budimo iskreni i priznajmo da je Allah svt najpravedniji sudac,te da nikome zulum ne cini ni koliko trun.Mi smo sami sebi krivi i mi sami sebi nepravdu cinimo,te smo ti koji smo ponekad i sejtanu (la’netullahi alejh)poslusni,jer nam dosaptavaju pored ovako jasnih lijepih dokaza koje Allah svt kaze u Kur’anu:’’Ali,nevijernici lakomisleno slijede strasti svoje,-a ko ce na pravi put uputiti onoga koga je Allah u zabludi ostavio?-njima nece niko u pomoci preteci.’’Kur’an-Ar-Rum,29.
Zar ima neko ko nebi zelio nagradu Allaha svt,milost i oprost,a znajte da Allahu niko ne moze umaci!
Zato braco i sestre,primite pouku iz naroda prije nas iz svih dokaza Kur’an i sunneta i nedopustite sejtanu da preovladava vama i nasim dusama.Pokajmo se iskreno Allahu svt jer jedino On prima pokajanje i Milostiv je,prije dana u kojem nece biti sumnje i dana polaganja ispita!!!!

Uzviseni kaze u Kur’anu:’’Zato ti upravi lice svoje prema pravoj vijeri,prije nego sto Allahovom voljom nastupi Dan koji niko nece moci odbiti.Toga dana ce se oni razdvojiti;oni koji nisu vijerovalina svoju stetu nisu vijerovali,a oni koji su dobra dijela cinili-sebi su Dzennet pripremili,da On iz obilja Svoga nagradi one koji su vijerovali i dobra dijela cinili;a On zaista,ne voli nevijernike.’’Kur’an-Ar-Rum,43-45.
Nas zadnja dova je :’’Gospodaru nas,ne dopusti srcima nasim da skrenu,kas si nam vec na pravi put ukazao,i daruj nam Svoju milost;Ti si ,uistinu,Onaj koji mnogo daruje!’’-Ali-Imran,8.

Cuvaj se strasti!!!

Uistinu covjek musliman, a posebno mladic i djevojka se treba dobro paziti i cuvati strasti. Grijesenje na koje ga navedu strasti, je uistinu, tesko i bolno. Ono ga odvodi u zabludu - nakon istine, prlja njegovo srce - nakon sto je bilo cisto i upropastava njegov smireni i uredni zivot. Da nas Allah sacuva od toga...amin

Allahov Poslanik s.a.w.s., kaze: "Doista, poznajem ljude iz svog ummeta, koji ce se na Sudnjem danu pojaviti sa djelima poput bijelih Tihamskih brda, ali ce ih Allah rasprsiti." Sevban upita: "Allahov Poslanice, opisi nam ih, priblizi nam ih kako ne bismo bili takvi. Allahov Poslanik s.a.w.s rece: "To su vasa braca, vaseg roda; nocu klanjaju kao i vi, ali kada se osame s Allahovim zabranama, prekrse ih." (Ibn Madzeh)

Koliko je mladica, cija su srca bila bogobojazna i ispunjena velikom ljubavlju prema Allahu subhaneh i Njegovoj vjeri, a koji su zbog grijeha i strasti u tome sasvim zastranili? Osjecali bi slast i radost u namazu medjutim, zbog svojih grijeha oni to vise ne osjecaju. Bili bi ljubomorni prema Allahovoj vjeri i sprjecavali bi zlo, a upucivali na dobro ali zbog grijeha oni to vise ne cine - jer ne mogu, nemaju snage. Strahovali bi od Allahove kazne i zudili bi za Dzennetom i njegovim uzitcima, ali... "Ono sto su radili prekrilo je srca njihova..." (Al-Mutaffifun, 14)

Subhanallah, takvima polahko odlazi njihova vjera a da i ne primjecuju. Kada bi im neko rekao: "Evo vam citav dunjaluk, dajte nam svoj iman i vjeru", oni na to, vjerovatno, ne bi pristali. Jer ko bi to dao svoju vjeru, svoj iman, svoju uputu, nakon zablude? Ne, oni to ne bi dali niposto. Medjutim, mozda na jedan drugaciju nacin, oni znatno jeftinije prodaju svoju vjeru. A to je stalnim grijesenjem i prljanjem srca grijesima. Da nas Allah sacuva od sejtanskih spletki, amin.

I uistinu, kada covjek pocne da cini grijehe, gledajuci u ono sto je haram, s vremenom mu taj grijeh postaje "normalan" tako da se vise i ne osjeca "krivim" zbog toga. I njegova teoba postaje puka formalnost. Takav se kaje cesto "reda radi" a koliko je njegova teoba ispravna, to samo Allah zna. Ali neka...covjek se ipak stalno treba kajati. Ali ipak, ne zaboravimo cinjenicu da taj grijeh covjeku moze uci u srce pa da se on tesko toga kotarise.

Od opasnih radnji koje covjeka mogu zadesiti na putu grijesenje jeste da covjek, ne dao Allah, zavoli taj grijeh. To je opasnije i od samog grijeha. Imam Ibn Kajjim el Dzevzijj kaze: "Radost prilikom cinjenja grijeha je teza kod Allaha od samoga grijeha.
Nepostojanje stida od meleka s lijeve strane i meleka s desne strane, koji te gledaju i tvoje grijehe zapisuju, teze je kod Allaha od samoga grijeha."


Takvih slucajeva ima na veliku zalost mnogo, a sve je to zbog ne slijedjenja Allahove upute kada nam je izmedju ostalog objavio: "A kad te sejtan pokusa na zle misli navesti, ti zatrazi utociste u Allaha, jer On, uistinu, sve cuje i zna sve." (El-Fussilet, 36)

"Oni koji se Allaha boje, cim ih slabazan sejtanska dodirne, sjete se Allaha, i odjednom dodju sebi." (E-E'raf, 201)


Da bi popravio svoje stanje moras, brate i sestro, prije svega, da zatrazis pomoc i utociste kod Uzvisenog Allaha, jer je On Jedini koji covjeku moze u takvim slucajevima pomoci. Uputi dovu Uzvisenom Allahu i cvrsto oduci da se neces vracati grijehu a zatim - jer samo to nije dovoljno - na tom putu, ulozi maksimum truda kako bi zadrzao stanje odlucnosti i predanosti Allahovoj volji.

Zgodna prilika za dovu i iskrenu teobu jeste nocni namaz. Kada je covjek sam sa svojim Gospodarom, da Mu se otvori i pozali i iskreno zamoli za pomoc i spas. Vrijedan spomena je hadis u kojem se kaze da se Uzviseni Allah spusta na nama najblize nebo kako bi oprostio, pomogao i ispunio zelju onima koji ga budu molili u zadnjoj trecini noci.

Zato iskoristi tu priliku i zamoli svoga Gospodara za pomoc...jer nijedan insan ti u tome ne moze pomoci kao sto moze pomoci Uzviseni Allah. On zna tvoje stanje bolje od ikoga...zato se Njemu pozali i zamoli za pomoc i iskreno odluci da se vise neces vratiti grijesenju, a zatim se maksimalno trudi kako bi bio daleko od grijesenja.

Navest cemo nekoliko recepata protiv slijedjenja strasti:

1. Iskrena pokornost i cinjenje ibadeta. Dova Allahu za ozdravljenje;

2. Obaranje pogleda i cuvanje cednosti spolnih organa;
"...i koji stidna mjesta svoja cuvaju." (El-Mu'minun,5);

3. Izbjegavanje mjesta na kojima se ne spominje Allah i na kojima se cine grijesi;

4. Ustrajnost u cinjenju dobrih djela;

5. Serijatski brak.
"I jedan od dokaza njegovih jeste to sto za vas, od vrste vase, stvara zene da se uz njih smirite, i sto izmedju vas uspostavlja ljubav i samilost; to su, zaista, pouke za ljude koji razmisljaju." (Er-Rum, 21)

Poslanik s.a.w.s. je rekao: "O skupino omladine, ko ima mogucnosti neka se ozeni, jer je to bolje za pogled i cednije za spolni organ. A ko nema mogucnosti, onda neka posti, jer mu je post stit." (Buharijj, Muslim, Tirmizijj)

Molimo Uzvisenog Allaha da se smiluje,da nas sacuva prokleta sejtana i svakog zla vidljiva i nevidljiva, da nam podari sabura na putu cednosti, da omoguci brak onima koji to zele, da im oprosti i popravi njihovo stanje. Allahumme Amin.


Ali, šta je to Tevba-pokajanje?

Tevba je, dragi moj brate i cijenjena sestro, povratak Uzvišenom Allahu, ostavljanje svega, javnog i tajnog, svega što Uzvišeni mrzi i čime nije zadovoljan, a zatim činjenje samo onoga čime je On zadovoljan, onoga što On voli i traži od Svojih robova. Tevba je, zaštita od očaja i beznađa! Tevba je izvor svakog dobra i svake sreće na Dunjaluku i Ahiretu. Početak, sredina i kraj vjerničkog puta ispunjen je tevbom. Tevba je ostavljanje grijeha iz straha od Uzvišenog Allaha, spoznaja prezrenosti grijeha, kajanje za činjenje istog, čvrsta odluka da se neće vratiti istom grijehu, kajanje za ono što je prošlo i okretanje Allahu, subhanehu ve te'ala, u onome što je preostalo.

 
Zašto da učinim tevbu?

Pitaš se hmm: „Zasto da ostavim internet i chetanje,upoznavanje novih prijateljica na netu-koje mi nisu ko dozvoljene dok mi hanuma spava...Zašto da ostavim cigaru i alkohol kada u tome osjećam smiraj? Zašto da ostavim gledanje filmova kada mi to pričinjava zadovoljstvo? Zašto da obaram pogled, ne gledam u mlade djevojke, kada je slast mojih očiju u tome? Zašto da se vežem za namaz i post, kada ne želim da budem svezan i sputavan? Zašto i zašto? Zar čovjek ne treba da radi onošto će ga učiniti sretnim, ono u čemu će osjetiti smiraj i rahatluk, u čemu će pronaći svoju sreću? Zašto da se pokjem od svega toga?"

Prije nego dobijes odgovor  na tvoja pitanja, želim da znaš da ti ja ne želim ništa drugo do sreću, smiraj i rahatluk, spas i dobro, ali kako na Dunjaluku tako i na Ahiretu. Ne zaboravi a poslije ovoga svijeta ima drugi svijet koji čeka svakog od nas. Ne zaboravi da nakon ovog mejdana sjetve doći će mejdan žetve, a, doista, nećemo požnjeti osim ono što smo svojim rukama posijali. Zato, odgovarajući na tvoja pitanja, kažem ti: Pokaj se, dragi moj brate i cijenjena sestro pa učini tevbu, jer je tevba:

Pokornost Allahovoj naredbi, jer je On Uzvišeni naredio i meni i tebi i svim vjernicima da Mu se iskreno kajemo: „O vjernici, iskreno se Allahu pokajte!" (Prijevod značenja Et-Tahrim, 8.)
  

Učini tevbu jer je tevba razlog tvog uspjeha na Dunjaluku i Ahiretu. Zar nije Uzvišeni rekao: „I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono što želite!" (Prijevod značenja En-Nur, 31.) A složit ćemo se da ono što najviše priželjkujemo jeste spas i uspjeh na oba svijeta.
  

Učini tevbu jer je tevba razlog Allahove ljubavi prema tebi. Zar Svevišnji nije rekao: „Doista, Allah voli one koji se mnogo kaju i one koji se mnogo čiste." (Prijevod značenja El-Bekara, 222.) Da li postoji veća sreća i da li vjernik može biti više sretan od onoga trenutka kada sazna da ga njegov Gospodar voli?! A to će saznati onoga trenutka kada Mu se iskreno okrene, skrušeno i ponizno, visoko podignutih ruku, tražeći oprosta za svoje grijehe.
  

Učini tevbu jer je tevba razlog tvoga ulaska u Džennet i spas od Vatre. Svevišnji je rekao: „A njih smjeniše zli potomci, koji molitvu napustiše i za požudama pođoše, oni će sigurno zlo proći, ali oni koji se pokaju i uzvjeruju i dobro budu činili njima se neće nikakva nepravda učiniti; oni će u Džennet ući." (Prijevod značenja Merjem, 59-60.)
   

Učini tevbu jer je tevba razlog spuštanja bereketa, jačanje snage, povećavanja imetka, poroda i drugog. Allah, subhanehu ve te'ala, je rekao: „O narode moj, molite Gospodara svoga da vam oprosti i pokajte Mu se, On će vam slati kišu obilnu i dat će vam još veću snagu uz onu koju imate i ne odlazite kao mnogobošci." (Prijevod značenja Hud, 11.) Također je rekao: „I govorio sam: 'Tražite od Gospodara svoga oprosta, jer On, doista, mnogo prašta. On će vam kišu obilnu slati i pomoći vas imanjima i sinovima, i dat će vam bašče i rijeke će vam dati." (Prijevod značenja Nuh, 10-12.)


Pokaj se svome Gospodaru jer je tevba razlog brisanja tvojih loših djela i njihova pretvaranja u dobra djela. Zar ne čuješ riječi Sveišnjeg Allaha: „O vjernici, pokajte se Allahu iskreno, da bi Gospodar vaš preko ružnih postupaka vaših prešao i da bi vas u džennetske bašče, kroz koje rijeke teku, uveo." (Prijevod značenja Et-Tahrim, 8.) Takođe je rekao: „Ali onima koji se pokaju i dobra djela čine, Allah će njihova loša djela u dobra promijeniti, a Allah prašta i samilostan je." (Prijevod značenja El-Furkan, 70.)

Pa, zar ove blagodati i mnoge druge, ne podstiču nas da se pokajemo svome Gospodaru?! Zbog čega da škrtarimo i uskraćuemo svojim dušama ono u čemu je sreća za njih?! Zbog čega da upropaštavamo i ostavljamo svoje duše u tminama grijeha, zabranjujući im Allahovo zadovoljstvo?! Doista, spomenute blagodati trebale bi da nas podstaknu da požurimo s tevbom Allahovu opostu i Njegovoj milosti.

 
Vrijednost pokajanja

Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: „Svaki čovjek, sin Ademov, je griješnik, a najbolji od griješnika jesu oni koji se kaju." (Tirmizi a Albani ga je ocijenio dobrim) Griješenje, nemar i zaborav svojstveni su čovjeku i Allahova milost je velika kada je tom slabašnom čovjeku ostavio vrata tevbe sve dok ne umre, naredio mu da se vraća svome Gospodaru kada god ga svladaju grijesi. Da nije ove velike Allahove milosti, doista bi čovjek bio u teškom stanju, njegova čežnja i nastojanje za vraćanjem Allahu, subhanehu ve te'ala, bile bi slomljene, nada u Allahov oprost i milost prekinuta.

Subhanallah!!! Kako li je lijepa priča koju spominje veliki islamski autoritet Ibnul-Kajjim, rahmetullahi 'alejh, u svome djelu „Medaridžu salikin" kada govori o ovoj velikoj neizmjernoj Allahovoj milosti po ljude. Kaže: „Od jednog od ispravnih prethodnika prenosi se da je u jednoj uličici vidio kako se vrata jedne kuće otvaraju i iz nje izlazi dječačić plačući i vapeći, tražeći pomoć. Iza njega je bila majka koja ga je istjeravala. Nakon što ga je istjerala, ispred njegova lica zalupila je vrata i zaključala ih. Krenuo je dječačić, napravio nekoliko koraka i stao. Razmišljao je. Nije znao, pored svoje kuće iz koje je istjeran, drugu kuću koja bi mu pružila utočište. Nije poznavao nikoga drugog pored svoje majke da bi ga prihvatio. Tužan, slomljena srca, ponovo se vratio kućnim vratima. Našavši ih zaključana, legao je ispred njih, svoj obraz spustio na prag i zaspao. Nakon nekog vremena, vrata su se otključala i na njih je izašla majka. Vidjevši svog sinčića kako spava s obrazom položenim na prag, nije mogla da se suzdrži, da ga ne uzme u svoje naručje. Prihvatila ga je u naručje, poljubila i rekla: 'Sinčiću moj, kuda ideš od mene? Ko će ti pružiti utočište pored mene?! Zar ti nisam rekla da mi se ne suprostavljaš i da mi ne budeš nepokoran? Zar ti nisam rekla da me svojim ponašanjem ne tjeraš da postupim suprotno svojoj milosti, brizi i dobru kojeg ti želim?!' Zatim ga je unijela u kuću." Razmislimo o ovom majčinom postupku, ovim majčinim riječima a zatim poslušajmo riječi Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: „Allah je milostiviji prema Svojim robovima od majke prema svome djetetu."

Kada govorimo o pokajanju-tewbi, povratku Milostivom, ne možemo a da ne spomenemo argumente koji ukazuju na vrijednost pokajanja, povratka Milostivom. To sve s ciljem ne bi li se u našim srcima probudila i pojavila želja za pokajanjem, povratkom Milostivom Allahu, želja za ostavljanjem loših navika, ostavljanju osobina koje ne doliče razumnom insanu, želja da se zasluži Allahova milost i njegova vječna nagrada koju je pripremio za pokorne robove.

1- Povratkom Milostivom, čovjek ulazi u skupinu Allahovih miljenika, onih koje On voli. Može li razuman čovjek, muslima, očekivati veću i bolju nagradu?! Da imamo priliku još na dunjaluku da učinimo djelo zbog kojeg ćemo postati Allahovi miljenici, one koje On voli.
Kako bi se veselio svako do nas kada bi predsjednik neke države javno izjavo da nas voli, pa kako treba da se veselimo ljubavi Uzviženog, Stvoritelju predsjednika i onih kojima predsjedavaju. Kaže Uzvišeni Allah: “Allah zaista voli one koji se često kaju i voli one koji se mnogo čiste.“

2- Povratkom Milostivom čovjek čini djelo kojim raduje Uzvišenog Allaha. Zamislite, čovjek, ovodunjalučki prolaznik, može na dunjaluku da učini djelo kojim će razveseliti svog Gospodara. Zar postoji razuman insan koji ne bi dao sve da on učini djelo kojim će razveseliti svog Gospodara. Onoga koji nije potreban nas niti naših djela. Kazao je Allahov Poslanik, alejhi selam: “Allah se više obraduje pokajanju Svoga roba, koji se pokaje, nego što bi to učinio neko od vas kada bi putovao na devi kroz pustinju i izgubio je, a na njoj mu sva hrana i voda, pa je dugo traži i izgubivši svaku nadu da će je naći, legao u hlad drveta da se odmori. Odjedanput ugleda svoju devu kako stoji u neposrednoj blizini, te odmah skoči i uhvati je i od silne radosti uzvikne: “Bože, ti si moj rob ja sam tvoj Gospodar“, pogrešivši od silne radosti.“ (Muslim od Enesa r.a.) Ko smo mi da se Uzvišeni Allah, Stvoritelj zemlje i nebesa, koji kada želi nešto samo kaže “budi“ i ono bude, raduje našem pokajanju. Mi nismo svjesni Allahove milosti prema njegovim robovima. Toliko je velika ljubav Milostivog prema njegovim robovima da je veća od ljubavi majke prema njenom djetetu. Prenosi se od Omera da je kazao: “Allahovom Poslaniku je dovedeno roblje, među njima je bila žena koja je tražila svoje dijete. Kada ga je našla, uzela ga je, prislonula uz svoje grudi i nahranila ga. Tada nas je upitao Allahov Poslanik: “Mislite li da bi ova žena bacila svoje dijete u vatru?“ Rekli smo: „Ne, tako nam Allaha,ona to ne bi učinila ako bi to mogla izbjeći.“ Reče Allahov Poslanik: “Allah je prema svojim robovima milostiviji od milosti ove majke prema njenom dijetetu.“

3- Iskrenim povratkom Allahu, čovjek stiče pravo da mu Allah oprosti njegove grijehe, i ne samo to, već da njegova loša djela pretvori u dobra. Takav vid ophođenja ne možemo naći osim kod Milostivog Allaha. Na dunjaluku ako nekome naneseš nepravdu i zatražiš halal, ako ti halali to je velika počast i to ukazuje na velićinu ličnosti te osobe. Dok je milost Allahova tolika, ne samo da prašta grijehe onima koji se pokaju, već će njohove grijehe pretvoriti u dobra djela.

 Kaže Milostivi: “A onima koji se pokaju i uzvjeruju i dobra djela čine, Allah će njihova rđava djela u dobra promijeniti, a Allah prašta i samilostan je.“

Faktori koji olakšavaju pokajanje

1- Istinsko vjerovanje i ljubav prema Milostivom Allahu.
Istinsko vjerovanje i ljubav prema Stvoritelju je ta koja čini insana da bude pokoran Gospodaru i da se stidi da ga Stvoritelj vidi u onome što mu je zabranio. Onaj ko istinski voli Gospodara on će se truditi da mu bude pokoran. Kako da ne volimo Gospodara, Milostivog, a On je taj koji nas je obdario svim blagodatima koje vidimo oko sebe, njih je toliko da se ne mogu prebrojati. Zar da ne volimo Onoga ko nas je uputio na pravi put, učinio nas sljedbenicima jedine priznate vjere kod Allaha, učinio nas sljedbenicima najodabranijeg Allahovog Poslanika. Onaj koji nam je dao vid, sluh, zdravlje, kisik, vodu, hranu, i mnoge druge blagodati, ako bi željeli da ih spomenemo trebalo mi nam mnogo vremena, i opet ih ne bi uspjeli sve prebrojati. Kaže Uzvišeni: “I ako biste Allahove blagodati brojali, ne biste ih nabrojali. - Čovjek je, uisitnu, nepravedan i nezahvalan.“

2- Kratkoća nade i sjećanje na ahiret
Ako bi čovjek često razmišljao o prolaznosti dunjaluka i često se prisjećao smrti sigurno bi ga to učinilo da se priprema za povratak Milostivom, a najbolji način pripreme za odlazak sa ovog svijeta je čestim i iskrenim pokajanjem od grijeha koje insan čini u svakodnevnom životu. Da pogleda u ljude oko sebe i da vidi da svakim danom odlazi sa dunjaluka neko koga je pozanavao i da postavi sebi pitanje: ko je slijedeći? Možda sam ja! Šta sam pripremio za povratak? Da li sam zahvalan Gospodaru ili ne? Da ne dozvolimo šejtanu da nas zavede i da pomislimo da ćemo dugo živjeti, što će nas učiniti da se ulijenimo, već da budemo od onih koji neprestano razmišljaju o odlasku sa dunjaluka, što će nas učiniti da se pripremamo za odlazak sa dunjaluka.

3- Udaljenost od grijeha, mjesta na kojima se čine grijesi i svaga što posjeća na grijehe.
Čovjek koji istinski želi da se vrati Milostivom, da se pokaje za počinjene grijehe, trebao bi da bude što je moguće dalje od mjesta na kojima se čine grijesi, od svega što posjeća na činjenje grijeha. Kako očekivati da neko ostavi grijehe a on svakim danom sijedi sa društvom koje čini grijehe, nemoral, svakim danom gleda serije, razvratne filmove, čita porno literaturu?! Čovjek koji želi da se ostavi grijeha treba da posebnu pažnju posveti čuvanju dvije stvari ili dva organa, da čuva svoj pogled od gledanja u onoga što mu nije dozvoljeno gledati, i da čuva svoj jezik od govora koji mu nije dozvoljen. Ako bi čovjek uspio da sačuva ove dvije stvari napravio bi veliki korak u pogledu povratka Milostivom
.
4- Druženje sa čestitim, pobožnim, učenim osobama
Čovjek koji želi da se pokaje trebao bi da veliku pažnju posveti odabiru prijatelja. Da traga za onima koji će ga pomoći u svakom pogledu, a naročito u duhovnom pogledu. Da traga za onima koji će ga podsticati na činjenje dobrih djela a odvaraćati od loših djela, s druge strane da se maksimalno udalji od onih koji ga direktno ili indirektno pozivaju u činjenje nemorala.

5- Da čovjek uputi iskreno dovu Uzvišenom Gospodaru da mu olakša pokajanje i povratak Milostivom
Da se potrudi da uputi dovu Milostivom u vremenima u kojima se dove ne odbijaju. Jedno od tih vremena je i zadnja trećina noći, vrijeme kada se Milostivi svake večeri spušta na ovodunjalučko nebo i odaziva se dovama onih koji ga tada mole. Rekao je Allahov Poslanik: “Naš Gospodar se spušta svake večeri na ovozamaljsko nebo u zadnjoj trećini noći, i govori: ´Ko mi upućuje dovu da mu se odazovem, ko od mene traži nešto pa da mu to dam, ko moli za oprost grijeha pa da mu oprostim´.“ To je vrijeme u kojem se primaju dove, a naša omaladina je u tim momentima po diskotekama, kafićima, po jarkovima spavaju mahmurni od alkohola i droge, bludniče po parkovima i obalama rijeka. Kako od takvih osoba očekivati da budu korisni društvu u kojem žive i da vrate islamu i muslimanima ugled koji su nekada imali?!

Uzviseni kaze u Kur’anu:’’Zato ti upravi lice svoje prema pravoj vijeri,prije nego sto Allahovom voljom nastupi Dan koji niko nece moci odbiti.Toga dana ce se oni razdvojiti;oni koji nisu vijerovalina svoju stetu nisu vijerovali,a oni koji su dobra dijela cinili-sebi su Dzennet pripremili,da On iz obilja Svoga nagradi one koji su vijerovali i dobra dijela cinili;a On zaista,ne voli nevijernike.’’Kur’an-Ar-Rum,43-45.
Nas zadnja dova je :’’Gospodaru nas,ne dopusti srcima nasim da skrenu,kas si nam vec na pravi put ukazao,i daruj nam Svoju milost;Ti si ,uistinu,Onaj koji mnogo daruje!’’-Ali-Imran,8.


Allahu,popravi mi vjeru moju,koja je glavnica moja,popravi mi i moj ovaj svijet ,jer ja na njemu zivim,popravi mi buduci svijet,jer ja njemu idem,poživi me dok mi je život dobar,a daj mi smrt,kada mi smrt bude dobra.Daj mi da moj život bude povećanje u svakom dobru,a moja smrt mir i spas od svakog zla.
Allahumme Amin
Kajem ti se Gospodaru moj Uziviseni koji sve vidis,pa i crnog mrava u zemlji subhnallah,OPROSTI NAM NASE GRIJEHE i smiluj nam se ,ojacaj nas na tvom putu,ojacaj nase korake,nas iman i priblizi nas sebi,sacuvaj nas prokleta sejtana i svakog zla vidljiva i ne vidljiva,smiluj nam se i oprosti,sacuvaj nas Dzehennemske vatre i sa svojom milosti nas uvedi u Dzennet Firdev bez polaganja racuna i bez predhodne kazne u Kaburu i Dzehennemu.

Allahumme Amin

26.06.2016.

Propisi i vrijednosti Itikafa

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

 

Propisi i vrijednosti I'tikafa

I'tikaf je bio stalna praksa Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem. Bilježi Buharija od Aiše, radijallahu 'anha, da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, i'tikafio za vrijeme zadnjih deset dana mjeseca Ramazana sve do svoje smrti, a poslije njega i'tikafile su njegove žene. (Buharija i Muslim) Rekao je Imam Zuhri: "Čudim se muslimanima, ostavili su i'tikaf, a Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ga nije ostavio otkako je došao u Medinu sve do svoje smrti." (Fethul-Bari, 4/334.)

Hvala Allahu Gospodaru svjetova, neka je salavat i selam na našeg Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem. Islamskom Ummetu je došao dragi gost mjesec Ramazan. U njemu se dobra djela višestruko nagrađuju i za njega su vezani mnogi ibadeti od kojih je i i'tikaf. I'tikaf je boravak u džamiji na određeni način.

 

Postovani brate i sestro koja si u mogucnosti ,evo nam je dosla i zadnja trecina Ramazana i vrijeme I'tikafa-odlaskom u medzid u najboljem ibadetu koji je cinio Poslanik Poslanik sallahu alejhi we sellem i najbolje generacije ,koje su jedva cekali da sve sto dobiju od objave da to ucine u praksi radi Allahova zadovljstva!!! Mani se brate interneta i televizora,spavanja jer mozda iduci Ramazan neces docekati jer melek smrti je blizu! Nemoj da te sejtan zavodi pa da odbijas boravak u mesdzidu u nocnom namazu,zikru,dovi i ucenju Kur'ana! Ne razmisljaj i kreni jer to radis samo za sebe vjeruj jer Allahu nije potreban nas namaz,dove jer je On Uzivseni iznad svega! Sabur-strpi se i kreni...sa Allahovom pomoci i milosti,te zaradi jos koji sevap,dobih djela  cineci istigfar-pokajanje svojih grijeha ,nadajuci se nagradi i oprosti samo od Uzvisenog Allaha !


Propis i'tikafa

I'tikaf je Sunnet konsenzusom islamskih učenjaka. Obavezan je samo onom ko se zavjetom obaveže. Dokaz za to je hadis kojeg bilježi Buharija od Aiše, radijallahu 'anha, da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Ko se zavjetuje da će uraditi Allahu drago djelo neka ga uradi, a ko se zavjetuje da će uraditi Allahu mrsko djelo neka ga ne uradi." Ebu Davud prenosi od Ahmeda da je rekao: "Svi učenjaci, koliko znam, se slažu s tim da je i'tikaf Sunnet."

Pohvalno je puno vremena provoditi u i'tikafu; jer se tako boravi u džamiji, čine se dobra djela i upošljava se sa zikrom. I'tikaf je naročito pohvalan za vrijeme zadnjih deset dana mjeseca Ramazana u kojima je noć Lejletul-Kadr. Prenosi se od Aiše, radijallahu 'anha, da je rekla: "Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je bio u i'tikafu za vrijeme zadnje desetine mjeseca i govorio je: 'Tražite noć Lejletul-Kadr u zadnjoj desetini mjeseca.'" (Hadis bilježi Buharija, Muslim i Ahmed, a riječi hadisa su prema Ahmedovoj predaji.)


Vrijednost i'tikafa

I'tikaf je bio stalna praksa Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem. Bilježi Buharija od Aiše, radijallahu 'anha, da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, i'tikafio za vrijeme zadnjih deset dana mjeseca Ramazana sve do svoje smrti, a poslije njega i'tikafile su njegove žene. (Buharija i Muslim) Rekao je Imam Zuhri: "Čudim se muslimanima, ostavili su i'tikaf, a Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ga nije ostavio otkako je došao u Medinu sve do svoje smrti." (Fethul-Bari, 4/334.)


Nagrada i'tikafa

Allah, subhanehu ve te'ala, je pohvalio one koji i'tikafe rekavši: "I Ibrahimu i Ismailu smo naredili: Hram Moj očistite za one koji budu tavaf činili, i'tikafili i namaz obavljali." (Prijevod značenja El-Bekara, 125.) Kada se i'tikafi u zadnjoj  desetini Ramazana, u tom vremenu je noć Lejletul-Kadr o kojoj je rekao Uzvišeni Allah: "Mi smo Ga počeli objavljivati u noći Kadr, a šta misliš šta je noć Kadr, noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci." (Prijevod značenja El-Kadr, 1-3.) Rekao je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Ko bude klanjao noćni namaz u mjesecu Ramazanu vjerujući u Allaha i nadajući se njegovoj nagradi biće mu oprošteni grijesi koje je počinio." (Buharija)


Smisao i'tikafa

●  Priprema za noć Lejletul-Kadr koja ima veliku vrijednost.
●  Boravak u mesdžidu za vrijeme i'tikafa čini da se musliman više zalaže i trudi u pokornosti Allahu, subhanehu ve te'ala.
●  Povaćanje pokornosti Gospodaru jača vjeru muslimana, vezanost  za ahiret i skromnost na dunjaluku.


Uslovi i'tikafa

●  Islam, tako da se ne prima od kafira.
●  Nijjet i'tikafa, to je šart kod hanefija i hanbelija, a rukn kod malikija i šafija i to je ispravno.
●  Pamet, nije ispravan i'tikaf nenormalnog i sličnih njemu kao ni i'tikaf maloljetnika koji ne razlikuje (ispod sedam godina).
●  Čistoća od velikog hadesa, tako da nije ispravan i'tikaf džunuba i žene koja je u hajzu ili nifasu. Malikije uslovljavaju da onaj koji je postao džunub, a spavao je, da ne odgađa kupanje, a hanefije kažu da je džunubu zabranjeno i'tikafiti, međutim, ako bi to uradio i'tikaf bi mu bio ispravan.


Mjesto i'tikafa

Razišli su se učenjaci oko mjesta na kojem se i'tikafi. Ispravno je da se ne i'tikafi, svejedno radilo se o muškarcu ili ženi, osim u džamiji. Nije ispravan i'tikaf žene na mjestu na kojem klanja u kući, niti mjestu na kojem klanja muškarac. Kao naprimjer soba određena za namaz. Rekao je Uzvišeni Allah: "Sa ženama ne smijete imati snošaja dok ste u i'tikafu u džamijama." (Prijevod značenja El-Bekara, 187.) To upućuje da nije dozvoljen i'tikaf osim u džamijama; jer spolno općiti za vrijeme i'tikafa je zabranjeno na svakom mjestu. Prenosi Taberi i drugi, kao što je Katade, govoreći o razlogu silaska ovog ajeta: "Bilo je ljudi koji su bili u i'tikafu pa kada bi izašli zbog potrebe i sreli svoju suprugu, možda bi i spolno općili s njom, pa je objavljen ajet: "Sa ženama ne smijete imati snošaja dok ste u i'tikafu  u džamijama." Ispravan je i'tikaf u svakoj džamiji i nije ispravno mišljenje onih koji kažu i'tikafi se samo u tri džamije: mekkanskom haremu, Medini i Mesdžidul-Aksa; koristeći kao dokaz hadis Huzejfe b. Jemana, radijallahu 'anh, da je rekao Ibn Mesudu, radijallahu 'anh: "Ti znaš da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: 'I'tikaf je samo u tri džamije.' ili je rekao: 'u džamijama gdje se obavlja džuma namaz.'"(hadis prenosi Said). Na ovaj dokaz se odgovara sljedećim:
●  Uzvišeni Allah je rekao: "Sa ženama ne smijete imati snošaja dok ste u i'tikafu u džamijama." To se odnosi na sve džamije i ništa se ne izuzima.  
●  Spomenuti hadis se odnosi na najodabranije. Najbolji i'tikaf je u Mekkanskom haremu, pa u Poslanikovoj džamiji, a zatim u džamiji Aksa. Nakon toga u svim džamijama u kojima se obavlja džuma namaz, a zatim u džamijama u kojima ima puno klanjača.


Vrijeme i'tikafa

I'tikaf je ispravan u svim vremenima, bilo to danju ili noću, pa i u vremenima u kojima je pokuđeno klanjati, kao i u danima Bajrama ili danima kada hadžije borave na Mini. Najbolje vrijeme za i'tikaf je kada se posti, a najbolje vrijeme u kojem se posti je mjesec Ramazan. Najbolji dio Ramazana za i'tikaf je njegova zadnja trećina. Učenjaci koji su mišljenja da nema i'tikafa bez posta uzimaju za dokaz hadis kojeg bilježi Darekutni od Aiše, radijallahu 'anha, da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Nema i'tikafa bez posta." Odgovor na ovaj dokaz je sljedeći:
●  Vjerodostojno se prenosi od Omera, radijallahu 'anh, da je rekao: "O Poslaniče, ja sam se zavjetovao u džahilijjetu da ću i'tikafiti jednu noć u mekkanskom haremu, pa mu je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: 'Ispuni svoj zavjet.'" (Buharija). Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nije naredio Omeru, radijallahu 'anh, da mora postiti za vrijeme i'tikafa.
●  Hadis je slab, tako ga je ocijenio Albani u knjizi Daiful-Džam'i, (6174.)
●  Da je uslov post ne bi se moglo i'tikafiti noću; jer se noću ne posti.
●  Uslovljavanje posta za vrijeme i'tikafa je propis koji donosi isključivo Šerijat, a ne postoji nijedan ajet niti vjerodostojan hadis, kao ni konsenzus učenjaka koji to uslovljava. Hadisi koji upućuju na to nisu vjerodostojni, a i kad bi bili vjerodostojni njihovo značenje je da je i'tikaf uz post bolji.


Koliko dugo se ostaje u i'tikafu

Većina učenjaka je stanovišta da je najmanji vremenski period i'tikafa manji od noći, pa makar bio samo dio nje ili dio dana. Abdurrezzak prenosi od J'ala b. Umejje, ashaba Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, da je rekao: "Ja doista provedem dio vremena u džamiji samo da bih bio u i'tikafu." Imam Malik je mišljenja da je najkraći i'tikaf noć i dan jer malikije uslovljavaju post za ispravnost i'tikafa. Najduži period i'tikafa nema ograničenja, osim što neki smatraju pokuđenim da bude duži od 10 dana, a drugi da bude duži od jednog mjeseca.


Kada se ulazi u i'tikaf i kada se iz njega izlazi

Četvorica imama su mišljenja da se u i'tikaf ulazi neposredno pred zalazak sunca dvadesetog dana, to jest prije dvadeset i prve noći; zato što je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, boravio zadnju desetinu Ramazana u i'tikafu, a deset je ime za broj noći pa je otud obavezno početi ga prije noći. Evza'i, Sevri i Lejs smatraju da se u i'tikaf ulazi nakon sabah namaza dvadeset i prvog dana. To dokazuju hadisom Aiše, radijallahu 'anha, u kojem je rekla: "Kada bi Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, htio i'tikafiti klanjao bi sabah namaz, a zatim bi otišao na mjesto i'tikafa." Odgovor imama i drugih na ovaj hadis je da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ušao u džamiju nakon akšama, ali u mjesto koje je pripremio za i'tikaf je ulazio nakon sabah namaza, kako bi se tu osamio. Iz i'tikafa se izlazi nakon zalaska Sunca noći uoči Bajrama, svejedno, napunilo se trideset dana ili ne. Bolje je da se proboravi i noć uoči Bajrama u džamiji kako bi se klanjao u njoj Bajram ili da se izađe iz nje na mjesto gdje se klanja Bajram.


I'tikaf žena

Propisano je i ženama da i'tikafe, na to upućuje sljedeće:
●  To je zajednički ibadet za žene i za ljude.
●  Od Aiše, radijallahu 'anha, se prenosi da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, bio u i'tikafu zadnjih deset dana Ramazana, pa je Aiša tražila dozvolu da i ona i'tikafi, pa joj je dozvolio. (Muslim)
●  Od Aiše, radijallahu 'anha, se prenosi da je rekla: "Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je i'tikafio zadnjih deset dana Ramazana sve do svoje smrti pa su onda nakon njega i'tikafile njegove žene." (Buharija i Muslim)


Uslovi i'tikafa za žene

●  Prvi uslov je dozvola muža. Na to upućuje hadis Aiše, radijallahu 'anha, kojeg smo spomenuli. Isto tako, muževo pravo je da žena bude uz njega pa je stoga dužna tražiti dozvolu. Ukoliko bi žena i'tikafila bez muževe dozvole i'tikaf bi bio ispravan iako je to zabranjeno.
●  Ako žena uđe u i'tikaf, bilo to uz dozvolu muža ili ne, muž ima pravo da je izvede iz i'tikafa. Dokaz je postupak Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, kada je Aiša, radijallahu 'anha, tražila od njega dozvolu za i'tikaf, a poslije nje Hafsa, a zatim Zejneb, pobojao se da to ne bude iz iskrenosti nego iz želje da budu blizu njega, zbog njihove ljubomore, pa ih je udaljio rekavši: "Jel' to želite dobročinstvo?". Naredio je da se uklone mjesta koja su bila pripremljena za i'tikaf. (Hadis bilježe brojni prenosioci).
●  Da ne bude  u njenom i'tikafu fesada ili fitne.


I'tikaf žene u hajzu

Žena ne posti ako ima menstrualni ciklus, stoga oni koji uslovljavaju post za ispravnost i'tikafa su mišljenja da žena za vrijeme hajza ne i'tikafi. Isto tako, oni koji su mišljenja da žena koja ima hajz ne smije boraviti u džamiji kažu da žena za vrijeme hajza ne i'tikafi. Nije joj dozvoljeno da boravi u Mekkanskom haremu kao ni u drugim džamijama, ali je dozvoljeno da prođe kroz džamiju ili obavi kakvu kraću potrebu u njoj, kao što na to upućuje postupak Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, kada je naredio Aiši, radijallahu 'anha, da mu donese sedžadu iz mesdžida, a ona je rekla da ima hajz, na šta je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Hajz, zaista, nije u tvojoj ruci." Što se tiče žene koja ima istihazu tj. stalnu pojavu krvi u periodu koji nije od menstrualnog ciklusa, može i'tikafiti u džamiji. Od Aiše, radijallahu 'anha, se prenosi da je rekla: „I'tikafila je sa Poslanikom, sallallahu 'alejhi ve sellem, jedna od njegovih žena, a imala je istihazu pa bi joj odjeća pocrvenila, te smo znale stavljati posudu ispod nje dok bi klanjala." (Buharija i Muslim)


Stvari koje kvare i'tikaf

●  Izlazak iz džamije bez prijeke potrebe. Primjer prijeke potrebe je izlazak zbog nužde, obaveznog kupanja ili zbog hrane i pića. Dokaz za to je hadis od Aiše, radijallahu 'anha, gdje kaže da Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nije ulazio u kuću osim zbog ljudske potrebe. (Buharija i Muslim) Zbog toga nije dozvoljeno onom ko i'tikafi da izlazi bez potrebe, kao što je kupovina i prodaja koja nije vezana za i'tikaf, poput hrane i pića. Ukoliko se prilikom nijjeta uslovi izlazak za određenu potrebu, poput dženaze ili radne obaveze u toku dana, većina je na tome da to uslovljavanje u nijjetu ne koristi, i i'tikaf postaje neispravan. Neki to pak smatraju ispravnim i dozvoljenim, poput imama Šafije, Sevrija, Ishaka kao što je to predaja od Ahmeda.
●  Spolno općenje ili snošaj nadražajem, kao što na to upućuje spomenuti ajet: "Sa ženema ne smijete imati snošaja dok ste u i'tikafu u džamijama."
●  Jelo i piće, svjesno u toku dana ili s nijetom iftara (kod onih koji uslovljavljavaju post za ispravnost i'tikafa).


Šta je dozvoljeno raditi onom ko je u i'tikafu

●  Izlazak zbog prijeke potrebe.
●  Dozvoljene stvari, poput razgovora sa posjetiocima.
●  Da žena posjeti muža koji je u i'tikafu i da se s njim osami radi razgovora i tome slično. Safija, radijallahu 'anha, žena Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, je došla kod Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, dok je i'tikafio u džamiji zadnjih deset dana Ramazana, pričala je s njim a zatim se spremila da iziđe te ju je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ispratio... (Buharija)
●  Kupanje i abdest onog koji boravi u i'tikafu. Prenosi se od čovjeka koji je služio Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, da je rekao: "Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, se abdestio u džamiji." (Buharija)
●  Priprema posebnog mjesta u džamiji za i'tikaf, kao što je Aiša, radijallahu 'anha, pripremala mjesto u džamiji za Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, u kojem bi se sklanjao od očiju svijeta. (Buharija)
●  Stavljanje spužve ili prostirke za spavanje u džamiji. Od Ibnu Omera, radijallahu 'anhuma, se prenosi da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kada bi boravio u i'tikafu prostirao prostirku za spavanje. (Hadis bilježi Ibn Madže sa dobrim senedom)
●  Prosidba i bračni ugovor za onog koji je u i'tikafu pod uslovom da ne bude spolnog općenja, i tome slično.
●  Neki dozvoljavaju da osoba koja opravdano ne posti Ramazan bude u i'tikafu kao što dozvoljavaju i'tikaf bez posta u toku čitave godine.


Kako nadoknaditi propušteni i'tikaf

Pohvalno je onom ko dobrovoljno uđe u i'tikaf te ga nakon toga prekine da ga nadoknadi. Postoji i mišljenje da je takav obavezan nadoknaditi prekinuti i'tikaf. Ispravno je da je to samo pohvalno djelo. Dokaz za to je hadis Aiše, radijallahu 'anha, kada je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, spomenuo da će boraviti u i'tikafu zadnjih deset dana Ramazana pa je Aiša tražila dozvolu za i'tikaf. Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, joj je dozvolio. Nakon toga je Hafsa pitala Aišu da traži dozvolu i za nju, pa je tražila. Kad je to vidjela Zejneb bint Džahš naredila je da joj se pripremi mjesto za i'tikaf. Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kada je sklanjao namaz uputio se svome mjestu na kojem je kanio i'tikafiti. Kada je vidio pripremljena mijesta za i'tikaf upitao je: "Šta je to?", pa mu je rečeno da je to mjesto Aiše, Hafse i Zejneb. Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je na to rekao: "Jel' to želite dobročinstvo?  Ja nisam u i'tikafu!" Zatim je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, izišao, pa kada je prošao Ramazan i'tikafio je deset dana mjeseca ševala. Uzvišeni Allah najbolje zna.

Gospodaru nas!Pomozi nam da Te se sjecamo,da Ti zahvaljujemo,da Ti na najljepsi nacin ibadet cinimo!Ti si Svemocan i Milostiv.

 "Allah nikoga ne opterecuje preko mogucnosti njegovih:u njegovu korist je dobro koje ucini,a na njegovu stetu zlo koje uradi.Gospodaru nas,ne kazni nas ako zaboravimo ili sto nehotice ucinimo!Gospodaru nas,ne tovari na nas breme kao sto si ga tovario na one prije nas!Gospodaru nas,ne stavljaj nam u duznost ono sto nemozemo podnijeti,pobrisi grijehe nase i oprosti nam,i smiluj se na nas.Ti si Gospodar nas pa nam pomozi protiv naroda koji ne vjeruje."(Al-Baqara 286)

Allahumme Amin!


26.06.2016.

Oni koji svoja imanja trose na Allahovom putu,lice na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam Klasova...

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!



"Oni koji svoja imanja troše na Allahovom putu liče na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova ...


Draga i cijenjena braćo i sestre, podsjećam sebe i vas na bogobojaznost prema Allahu, subhanehu ve te’ala, na istinsku bogobojaznost koja se ogleda u Allahovim naredbama i Allahovim zabranama. U ispunjavanju onoga što je Allah, subhanehu ve te’ala, naredio i ostavljanju onoga što je Allah, subhanehu ve te’ala, zabranio.

Trošiti na Allahovom putu znači rastati se sa onim što posjedujemo i što nazivamo svojim vlasništvom. To znači davati drage volje za svaku svrhu, koja je za dobrobit Allahovih stvorenja, a za Allahovo zadovoljstvo. To je velika vrlina, pa ćemo pokušati objasniti njen smisao i karakteristike.

Značaj trošenja je objašnjen u suri Al-Baqara, ajet 261:
"Oni koji svoja imanja troše na Allahovom putu liče na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. – A Allah će onome kome hoće dati i više; Allah je neizmjerno dobar i sve zna."
مَثَلُ الَّذِينَ يُنْفِقُونَ أَمْوَالَهُمْ فِي سَبِيلِ اللَّهِ كَمَثَلِ حَبَّةٍ أَنْبَتَتْ سَبْعَ سَنَابِلَ فِي كُلِّ سُنْبُلَةٍ مِائَةُ حَبَّةٍ ۗ وَاللَّهُ يُضَاعِفُ لِمَنْ يَشَاءُ ۗ وَاللَّهُ وَاسِعٌ عَلِيمٌ [٢:٢٦١

Kad god trošiš na Allahovom putu, treba da budeš darežljiv, a ako to ne činiš, ti sam sebe lišavaš blagodati.

U vezi s tim, Allah subhanehu ve te'ala kaže:

"Vi se, eto, pozivate da trošite na Allahovom putu, ali, neki od vas su škrti, - a ko škrtari, na svoju štetu škrtari, jer Allah je bogat, a vi ste siromašni. – A ako glave okrenete, On će vas drugim narodom zamijeniti, koji onda kao što ste vi neće biti." (Muhammed,38)
هَا أَنْتُمْ هَٰؤُلَاءِ تُدْعَوْنَ لِتُنْفِقُوا فِي سَبِيلِ اللَّهِ فَمِنْكُمْ مَنْ يَبْخَلُ ۖ وَمَنْ يَبْخَلْ فَإِنَّمَا يَبْخَلُ عَنْ نَفْسِهِ ۚ وَاللَّهُ الْغَنِيُّ وَأَنْتُمُ الْفُقَرَاءُ ۚ وَإِنْ تَتَوَلَّوْا يَسْتَبْدِلْ قَوْمًا غَيْرَكُمْ ثُمَّ لَا يَكُونُوا أَمْثَالَكُمْ [٤٧:٣٨

Treba da trošimo na Allahovom putu naš novac, vrijeme, trud, energiju i naše znanje, da bismo postigli sreću i bili nagrađeni. Divan je osjećaj radosti i zadovoljstva kada sami učinimo nešto u cilju pomaganja drugih fizički, mentalno, moralno i novčano.

Trošenje na Allahovom putu je trgovina, pogodba i posao s Allahom. Zvuči čudno, zar ne? Možda se zapitate kako neko može trgovati s Allahom?

إِنَّ الَّذِينَ يَتْلُونَ كِتَابَ اللَّهِ وَأَقَامُوا الصَّلَاةَ وَأَنْفَقُوا مِمَّا رَزَقْنَاهُمْ سِرًّا وَعَلَانِيَةً يَرْجُونَ تِجَارَةً لَنْ تَبُورَ [٣٥:٢٩

"Oni koji Allahovu knjigu čitaju i molitvu obavljaju i od onoga čime ih Mi opskrbljujemo udjeljuju, i tajno i javno, mogu da se nadaju nagradi koja neće nestati."( Fatir, 29)

Ako želimo biti nazvani: ”Ja ejjuhellezine amenu” (O, vi koji vjerujete), onda se moramo vladati i raditi poput onih koji vjeruju. Iman ne predstavlja samo izgovaranje riječi, niti može uopće biti samo to. Iman je duboko vjerovanje, čvrsta predanost i obećanje poslušnosti Allahu dž.š.u svakom aspektu naših života.

Svugdje u Kur’anu nalazimo da Allah poziva, potiče i zahtijeva od ljudi na prijatan način da Mu daju zajam. Kada se traži od nas da trošimo na Allahovom putu, On traži da Njemu damo zajam. Ova riječ "zajam" Allahu, spominje se u Kur'anu šest puta u različitim oblicima.

Sura Al-Hadid, ajet 18, objavljuje:

إِنَّ الْمُصَّدِّقِينَ وَالْمُصَّدِّقَاتِ وَأَقْرَضُوا اللَّهَ قَرْضًا حَسَنًا يُضَاعَفُ لَهُمْ وَلَهُمْ أَجْرٌ كَرِيمٌ [٥٧:١٨

"Onima koji milostinju budu udjeljivali i onima koje je budu udjeljivale, i koji drage volje Allahu zajam budu davali - mnogostruko će se vratiti i njih čeka nagrada plemenita."( Al-Hadid, 18)

Ovaj dobrovoljni zajam treba biti dat za ljubav Allahu, a ne kao milost, darežljivost ili dobrohotnost. Ako trošiš na Allahovom putu, čini to u ime ljubavi prema Allahu. Ako činiš tako, tada, i samo tada će te Allah nagraditi. Nagrada je mnogostruka. Neke od obećanih Allahovih nagrada vezane su za ovaj svijet (dun'ja), a druge za budući (ahiret).


Neke od ovozemaljskih i nebeskih nagrada su:

1.Iznos dobrovoljno datog zajma biva udvostručen ili umnogostručen.
2. Allah će takvima dodijeliti oprost grijeha.
3. Bogata i darežljiva Allahova nagrada.
4. Ulazak u Džennet (kao dar od Allaha).
5. U Džennetu teku rijeke ispred onih koji su davali zajam (Allahu).
6. Allah je blagodaran prema osobi koja Mu daje zajam.


Prema Kur'anu, to je krajnji uspjeh kojem se neko može nadati na ovom i na budućem svijetu. Allahu ne treba tvoja pomoć, podrška i materijalno pomaganje. Allah ne treba ove zajmove za Sebe, nego za Svoja stvorenja na svijetu.

„Oni koji udjeljuju imanja svoja i noću i danju, tajno i javno ..." (Prijevod značenja El-Bekara, 274)

Od osobina iskrenih vjernika jeste i udjeljivanje u izobilju i u oskudici. Allah, subhanehu ve te'ala, uz druge osobine spominje i ovu osobinu bogobojaznih, onih kojima je On Uzvišeni obećao Svoj oprost i Džennet, pa kaže: „i nastojte da zaslu*žite oprost Gospodara svoga i d*žennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje, za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdž*bu savlađuju i ljudima praštaju - a Allah voli one koji dobra djela čine: i za one koji se, kada grijeh počine ili kad se prema sebi ogriješe, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole - a ko će oprostiti grijehe ako ne Allah? - i koji svjesno u grijehu ne ustraju. Njih čeka nagrada - oprost od Gospodara njihova i d*žennetske bašče kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno ostati, a divne li nagrade za one koji budu tako postupili!" (Prijevod značenja Alu-Imran, 133-136)

Značenje udjeljivanja u obilju i oskudici jeste udjeljivanje u bogatstvu i siromaštvu, u blagostanju i potčinjenosti, u zdravlju i bolesti, dakle, u svim stanjima, kao što Svevišnji kaže u drugom ajetu: „Oni koji udjeljuju imanja svoja i noću i danju, tajno i javno ..." (Prijevod značenja El-Bekara, 274) Zatim, nakon toga Allah spominje njihovu nagradu: „dobit će nagradu od Gospodara svoga; i ničega se oni neće bojati i ni za čim oni neće tugovati." (Prijevod značenja El-Bekara, 274)

Takođe, Allah, subhanehu ve te'ala, kaže: „i oni koji trpe da bi postigli naklonost Gospodara svoga, i koji molitvu obavljaju, i koji od onoga što im Mi dajemo i tajno i javno udjeljuju, i koji dobrim zlo uzvraćaju - njih čeka najljepše prebivalište, edenski vrtovi u koje će ući oni i roditelji njihovi i *žene njihove i porod njihov - oni koji su bili čestiti ..." (Prijevod značenja Er-Ra'd, 22-23) Takve ništa nije moglo spriječiti i odvratiti od pokornosti Allahu i udjeljivanja na Njegovu putu.

Uzvišeni je rekao: „Oni koji Allahovu Knjigu čitaju i molitvu obvaljaju i od onoga čime ih Mi opskrbljujemo udjeljuju, i tajno i javno, mogu da se nadaju nagradi koja neće nestati, da ih On prema onome što su radili nagradi i još im iz obilja Svoga da, jer On mnogo prašta i blagodaran je." (Prijevod značenja Fatir, 29-30)

Traženje Allahova zadovoljstva u činjenju dobročinstva prema Njegovim stvorenjima, osobina je bogobojaznih. Svevišnji je rekao: „i koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima, i siročadi, i siromasima, i putnicima-namjernicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva ..." (Prijevod značenja El-Bekara, 177)

U hadisu Ibnu-Mes'uda, radijallahu te'ala anh, Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „Sedmoricu će Allah staviti u Svoj hlad na Dan kada ne bude nikakva drugog do Njegova hlada" -zatim je spomenuo da je od njih i: „čovjek koji udijeli milostinju i toliko je prikrije da njegova lijevica ne zna šta je udijelila desnica." (Buharija, 620 i Muslim, 1712)

U hadis kudsijju kojeg prenosi Ebu-Hurejre, radijallahu te'ala anh, Allah, subhanehu ve te'ala, je rekao: „O sine Ademov! Udijeli, pa ću i Ja tebi udijeliti!" (Buharija, 4933) U ovom hadisu je obećanje o nadoknadi i pošto nije određeno udjeljivanje u tačno određene svrhe tada ono obuhvata sve vrste dobra. U Svojoj uzvišenoj Knjizi Allah, subhanehu ve te'ala, je rekao: „Što god vi udjelite, On će to nadoknaditi, On najbolje opskrbljuje." (Prijevod značenja Saba, 39) Rekao je: „a za dobro koje učinite Allah sigurno zna." (Prijevod značenja El-Bekara, 215) Rekao je: „Imetak koji udjelite drugima u vašu je korist, ono što udjelite drugima neka bude samo Allahu za ljubav - a ono što od imetka udjelite drugima nadoknadit će vam se potpuno, neće vam biti učinjeno krivo!" (Prijevod značenja El-Bekara, 272)

Od Ibnu-Mes'uda, radijallahu te'ala anh, se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ne zavidi se osim dvojici: čovjeku kojem je Allah podario imetak pa ga troši na istini i čovjeku kojem je Allah podario mudrost kojom sudi i kojoj podučava druge." (Buharija, 73 i Muslim, 1352) Dakle, zavist je zabranjena osim u ovim dvjema osobinama i tada u tim slučajevima ona se i ne naziva hased-zavist, već gibta-želja a istim ili zavidnost bez zlobe a ona biva da čovjek priželjkuje da ima kao što i drugi ima, međutim, da ta blagodat koji drugi uživa ostane pri njemu, dakle ne priželjkuje njen gubitak. Težnja za ovim naziva se munafesa-natjecanje i ukoliko ona bude u pokornosti -kao što je slučaj ovdje- onda je ona pohvalna, međutim, ukoliko bude u griješenju onda je to natjecanje prezreno. Dok, ukoliko bude u dozvoljenim tvarima, tada je i samo natjecanje dozvoljeno. Dakle, kao da je značenje hadisa da nema veće ili bolje želje osim u ovim dvjema stvarima. (Pogledaj Fethul-Bari, 1/219)

U hadisu Adija b. Hatima, radijallahu te'ala anh, Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Bojte se Vatre, pa makar i sa pola hurme!" (Buharija, 1328 i Muslim, 1690) Tj. postavite između sebe i nje, Vatre, pregradu od milostinje i dobrog djela, pa makar oni bili i mali.

Takođe, od Ibnu-Mes'uda, radijallahu te'ala anh se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, jedne prilike upitao svoje ashabe: „Kojem je od vas imetak njegova nasljednika draži od njegova imetka?" Odgovorili su: „Allahov poslaniče, nema nijednog od nas a da mu njegov imetak nije najdraži!" Rekao je: „Uistinu, njegov imetak je ono što je on već udijelio, dok je imetak njegova nasljednika ono što je on sačuvao!" (Buharija, 5961)

Od Ebu-Hurejre, radijallahu te'ala anh, se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Nema dana da ljudi osvanu u njemu a da se ne spuste dva meleka. Jedan od njih kaže: 'Gospodaru naš, podari onome koji udjeljuje nadoknadu, zauzvrat' - dok drugi kaže: 'Gospodaru naš, podari propast onome koji se sustegao od udjeljivanja.'" (Buharija, 1351) Ibnu-Hadžer, rahimehullah, u komentaru spomenuta hadisa kaže: „Dova meleka za propast podrazumijeva ili propast imetka ili propast vlasnika imetka." En-Nevevi, rahimehullah, kaže: „Pohvalno i poželjno udjeljivanje jeste udjeljivanje u pokornosti, udjeljivanje porodici i gostima, kao i udjeljivanje u dobrovoljnim djelima." El-Kurtubi, rahimehullah, kaže: „Udjeljivanje u ovom hadisu podrazumijeva obavezno i dobrovoljno udjeljivanje, međutim, onaj koji se ustegne od dobrovoljnog udjeljivanja ne zaslužuje ovu dovu, osim ako ga nadvlada pokuđena škrtost usljed koje ukoliko i izdvoji imetak koji je obavezan po njega ne izdvoji to drage duše i ili izdvoji najgori njegov dio."

Od Ebu-Hurejre, radijallahu te'ala anh, se prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Milostinja neće umanjiti imetak, niti će čovjek oprostiti a da mu Allah neće povećati ponos i niko neće biti skroman radi Allaha, a da ga Allah neće uzdići." (Muslim, 4689) Imam En-Nevevi u komentaru ovoga hadisa kaže: „U vezi riječi Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: 'Milostinja neće umanjiti imetak' spominju dva značenja. Jedno je da će mu Allah dati bereketa u njegovom imetku i da će otklonuti od njega ono što mu može nauditi, pa, izdvojena milostinja bit će nadomještena skrivenim bereketom. I ovo je primjetno i ono na što se naviklo. Drugo značenje je da ukoliko se imetak i umanji izdvajanjem milostinje, taj manjak bit će nadomješten velikom nagradom za izdvojenu milostinju." (Pogledaj Komentar Muslimova Sahiha, 8/399)

Od Abdullaha b. Amra, radijallahu 'anh, se prenosi da je neki čovjek upitao Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: „Koji je to islam najbolji?" Odgovorio je: „Da udjeljuješ hranu i nazivaš selam onome koga znaš i onome koga ne znaš!" (Buharija, 11 i Muslim, 56)

U hadisu Ebu-Hurejre, radijallahu 'anh, Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: „Ko udijeli iz lijepa imetka -a Allah ne prima osim lijepo- koliko je vrijednost jedne hurme, to će Allah, uistinu, prihvatiti Svojom desnicom, zatim će je odgajati i uvećavati onome koji ju je udijelio, kao što neko od vas odgaja svoje ždrijebe, sve dok ta milostinja ne dostigne veličinu brda." (Buharija, 1321)

Od Ebu-Mes'uda el-Ensarija, radijallahu 'anh, se prenosi da je neki čovjek došao s devom, vodeći je za povodac, i rekao: Dajem je na Allahovu putu." Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, mu je dodao: „Zbog nje ćeš na Sudnjem danu dobiti sedam stotina deva, sveijedna će biti s povodcem." (Muslim, 1892)

Vrijednosti udjeljivanja:


1.Udjeljivanje u obilju i oskudici je od potpuna imana i lijepa islama.
2.Dokaz je lijepa mišljenja o Allahu i uvjerenja u Njega Svevišnjeg.
3.U tome je zahvalnost Allahu na Njegovoj blagodati, jer je On istinski vlasnik svog imetka.
4.Razlog je Allahove ljubavi i ljubavi stvorenja.
5.Njime se jačaju veze među pojedincima i zajednicama.
6.Njime se zadovoljavaju zahtjevi siromašnih i potrebnih.
7.Udjeljivanje je razlog zadobijanja bereketa u imetku i njegova povećavanja.
8.Njime se u zajednici širi ljubav i samilost koji su suprotni škrtosti i srdžbi.
9.Udjeljivanje je put koji je vodi do Dženneta.
10.Onoga koji bude udjeljivao Allah će staviti u Svoj hlad na Dan kada drugog hlada neće biti.

Allahu se zahvaljujemo na početku i na kraju. Neka je salavat i selam na Allahova poslanika, njegove ashabe i sve koji ih slijede do Sudnjega dana.

O Allahu! Podari nam ljubav prema dijeljenju.
O Allahu, mi smo škrti, zato nam pomozi da budemo darežljivi.
O Allahu! Ti si Onaj Kome se utječe i mi se Tebi utječemo.
O Allahu, čuj nas i primi naše molbe.
Molim Allaha, dželle še’nuhu, da nam poveća ljubav prema vjeri i da ucini iskrena naša srca.
Molim Allaha da uputi ovaj narod jer je ovaj narod zaista u džehlu.
Molim Allaha za odlučnost, razboritost i snagu u odlučnim trenutcima.
Molim Allaha da pomogne braću mudžahide koji se bore da Allahova riječ bude gornja a riječi Iblisovih l.a. donja, širom ovog dunjaluka od sjevera do juga i istoka do zapada i da njihova borba bilo kojom vrstom i na bilo koji način bude ubitačna i nepodnošljiva do konačne pobjede.-AMIN
Molim ga Uzvišenog da nam oprosti grijehe svjesne i nesvjesne, javne i tajne, da nas sačuva iskušenja Mesiha Dedžala, kaburske patnje, džehennemske vatre i podari mjesto u Dženneti Firdeusu u društvu poslanika, vjerovjesnika, šehid i dobrih ljudi.-AMIN


Ciniti djela samo u ime Allaha

Od sastavnih dijelova vjerovanja jednog covjeka je da bude iskren u djelima i da ih cini samo u ime Allaha subhanehu ve te 'ala, a ne da bi ga ljudi vidjeli kako to cini.
Iskrenost i potpuna predanost u cinjenu dobrih djela radi Allaha subhanehu ve te 'ala se na arapskom jeziku zove i ihlas, i u Kur'anu se spominje na vise mjesta. Allah subhanehu ve te 'ala kaze: ''A naredjeno im je da samo Allahu ibadet cine, da mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovjedaju, i da namaz obavljaju, i da zekat udjeljuju; a to je - ispravna vjera. (El-Bejjine,5)

U drugom Kur'anskom ajetu Allah subhanehu ve te 'ala kaze; ''ko bude zelio usjev drugog svijeta, njegov usjev cemo i povecati! A ko bude zelio usjev ovog svijeta , dat cemo mu ga, ali na drugom svijetu , on nema nikakva udjela!'' (Esh-Shura,20) U komentaru ovog ajeta se kaze: Ko bude ra-dio djela ciju nagradu ocekuje na buducem svijetu, umnogostrucicemo ga bericetom. Svako dobro djelo cemo nagraditi od deset do sedam stotina puta, pa i vise. A onome ko se trudi da dobije samo ovosvjetsku korist i uopce ne razmislja o buducem svijetu, Allah ce uskratiti i dunjaluk i Ahiret. Ako hoce, Allah ce mu dati nesto, a ako nece, on nece imati ni jedno ni drugo. (Tefsir Ibn Kesira, str. 1205)

Oni koji budu cinili dobra djela radi ljudi ceka teska kazna, kao sto se to vidi iz narednog hadisa koji prenosi Ebu Hurejre r.a: ''Medju prvim ljudima kojima ce biti sudjeno je covjek koji je poginuo kao shehid. On ce se dovesti pred Allaha subhanehu ve te 'ala,i On ce ga podsjetiti na Svoje blagodati koje ce covjek priznati, a zatim ce ga upitati: Sta si uradio s njima? Covjek ce reci..: Borio sam se na Tvome putu dok nisam poginuo. Allah subhanehu ve te 'ala ce reci: ''Slagao si, ti si se borio samo da ti se kaze: ''Kako je taj covjek hrabar!'', i to je uistinu, vec na dunjaluku receno. Zatim ce biti naredjeno i on ce naglavacke biti bacen u vatru. Zatim ce biti sudjeno covjeku koji se bavio naukom i ucenjem Kur'ana. Kada bude doveden pred Allaha, On ce ga podsjetiti na blagodat koju ce covjek priznati, a onda ce ga upitati sta je uradio s njima. Covjek ce odgovoriti: ''Izucavao sam znanje, ucio Kur'an i poducavao druge u Tvoje ime.'' Tada ce mu Allah subhanehu ve te 'ala reci :''Slagao si, ti si to radio samo da ti se kaze; Kako je taj covjek ucen, i kako dobro uci u Kur'anu'', i to je uistinu, vec na dunjaluku receno.'' Zatim ce biti naredjeno i on ce biti naglavacke bacen u dzehennemsku vatru. Zatim ce biti sudjeno covjeku kojem je Allah subhanehu ve te 'ala dao razne vrste imetka. Kada taj covjek bude doveden pred Allaha subhanehu ve te 'ala , On ce ga podsjetiti na Svoje blagodati koje ce covjek priznati , a onda ce ga pitati sta je uradio snjima. Covjek ce reci: Nisam ostavio nista u sto bi Ti volio da se udjeljuje imatak a da u to, radi Tebe, nisam udijelio. Tada ce mu Allah reci: ''Slagao si, ti si to radio samo da ti se kaze: ''Kako je taj covjek darezljiv!'', i usitinu, to je na dunjaluku vec receno.Zatim ce biti naregjeno i on ce nagla-vacke biti bacen u vatru. (Muslim) Razumije se da su ova trojica dobila dunjalucku nagradu zbog kojih su radili ova djela , ali im je Ahiretska nagrada izostala zato sto nisu cinili djela u ime Allaha subhanehu ve te 'ala-

Abdullah Ibn Abbas r.a prenosi da je neki covjek rekao Allahovom Poslaniku sallallahu 'alejhi ve selem: Ponekad cinim neki posao s kojim zelim Allahovo Zadovoljstvo i zelim da se to vidi.'' Poslanik mu na to nista ne odgovori sve dok nije objavljen Kur'anski ajet u kome se kaze: ''Pa ko se nada susretu s Gospodara svojim, neka cini dobra djela i neka u ibadetu Gospodara svome,ne smatra Njemu ravnim nikoga''(El-Kehf.110)

Ebu Hurejre r.a, prenosi da je Alahov Poslanik sallallahu 'alejhi ve selem rekao: ''Allah subhanehu ve te 'ala ( u hadisu kudsiju ) kaze: ''Ko uradi neko djelo radi Mene, ali Mi pritom ucini sirk (uradi ga i radi nekog drugog) Ja s tim nemam nista , to pripada onome radi koga je ucinje-no''

Mahmud ibn Lebid r.a, prenosi da je Allahov Poslanik sallallahu 'alejhi ve selem rekao: ''Ono od cega se najvise za vas bojim je, mali shirk'' ,,A sta je to mali shirk? -Upitase. Poslanik sallallahu 'alejhi ve selem odgovori: ''Cinjenje djela da bi ljudi vidjeli (rija), jer zaista ce Allah na dan kada ljudi budu nagradjivani za svoja djela reci: ''Idite onima kojima ste se pokazivali (svojim djelima) na dunjaluku , pa pogledajte hocete li kod njih naci nagradu ili kakvo dobro.''

Amr ibn Anbese r.a, je rekao: ''Doci ce se na Sudnji dan s dunjalukom i bit ce odvojeno od djela ono sto je uradjeno u ime Allaha, a ono sto je uradjeno u ime nekog drugoga bit ce baceno u dzehennemsku vatru.''

Prenosi se da su Havarijjuni (slijedbenici Isaa. a.s ) upitali Isaa a.s o onome ko cini djela iskreno u ime Allaha subhanehu ve te 'ala , pa im je rekao: ''To je onaj koji radi djela u ime Allaha i ne zeli da ga zbog toga ljudi hvale.''

Shejtan pokusava odvratiti covjeka od cinjenja dobrih djela, dosaptavajuci mu da to cini radi ljudi, nebi li ostavio to djelo. Haris ibn Kajs r.a, za takvu situaciju savjetuje: '' kada ti dodje shejtan i kaze: Klanjas da te ljudi vide, ti onda nastavi klanjati i odulji jos vise.'' prema tome, shejtansko dosapta-vanje je sastavni dio njegovog zavodjenja covjeka, pa zbog toga covjek ne smije napustati cinjenje dobrih djela, nego treba u njima ustrajati.

Junus ibn Ubejd r.a, kaze: ''Allahov rob je na dobru dok god zna sta mu kvari djela.''

Sufjan Ibn Zejd r.a, kaze: Raduje me da na svakom poslu imam iskren nijjet, pa cak pri spavanju i pri jedenju''

Fudajl r.a, kaze: ''Najbolje djelo je ono sto se tajno uradi i najdalje je od shejtana i najdalje je od rijaa (da ljudi vide).

Ebu Hazim r.a, kaze: ''Sakrij dobro djelo kao sto krijes ruzno. Nemoj se diviti djelima, jer neznas da li ces biti sretan ili nesretan.''

Enes ibn Malik r.a, prenosi da je Allahov Poslanik sallallahu 'alejhi ve selem rekao: ''Dovoljno je covjeku zla da ljudi u njega pokazuju prstima, po pitanju vjere i dunjaluka, osim onih koje Allah subhanehu ve te 'ala zastiti od toga.''

Sehl ibn Abdullah r.a, je rekao: ''Sta je rija , poznaje samo onaj koji iskreno cini dobra djela samo u ime Allaha subhanehu ve te 'ala , sta je munafikluk, poznaje samo pravi vjernik, sta je neznanje dzehl, poznaje samo ucenjak (alim) i sta je grijeh poznaje samo onaj ko je pokoran Allahu subhanehu ve te 'ala.




Tajna udijeljene sadake u ime Allaha


Pogrešno je misliti da su samo siromasi kategorija ljudi koja će imati isključive koristi od nje. Onaj koji tako misli je istinski neznalica o veličanstvenim nagradama sadake. Naime, dobra koja pristižu onoj osobi koja je udjeljuje su zaista mnogostruko veća i obilnija i ne mogu se porediti sa svim radostima i blagodatima koje bi, eventualno, mogle doći od one osobe kojoj je udjeljena.

Rekao je Eš-Ša'bi, Allah mu se smilovao: „Ko ne bude smatrao sebe više potrebnijim za nagradama koje pristižu zbog udjeljene sadake, od silnih potreba siromaha za samom sadakom, takav je uništio svoju podjeljenu sadaku i sa njom je udario po svom vlastitom licu!“

Kada je Sufijan Es-Sevri, Allah mu se smilovao, ugledao siromaha koji je došao da prosi na njegovim vratima, prijatno je se obradovao i rekao: „Dobro mi došao onaj koji će očistiti moje grijehe!“

El-Fudajl ibn Ijjad, Allah mu se smilovao, je imao običaj da često kaže: „Kako su prosijaci samo dobri ljudi! Oni nose naše opskrbe ka Ahiretu bez ikakve naknade za tako djelo! Nose ih sve dok ih ne stave na vagu pred Uzvišenim Allahom!!!“


Ovako su islamski učenjaci ispravno razumjevali značenja sadake! Sadaka je bereket, dobro djelo i uspjeh i nadahnuće kojeg Allah daruje onome kome On hoće. Oni koji je udjeljuju su pravi dobrotvori koji čine dobra djela i koji će, naposlijetku, od njih imati najviše koristi.



Sadaka spada u najvrijednija dobra djela


Uzvišeni je rekao: „Šejtan vas plaši neimaštinom i navraća vas da budete škrti, a Allah vam obećava oprost i nagradu Svoju; Allah je neizmjerno dobar i zna sve!“ (El-Bekareh, 268)

Ibn Abbas, radijallahu 'anhuma, je povodom ovoga ajeta rekao: „Dvije stvari su od šejtana a dvije od Uzvišenog Allaha, a zatim je proučio ajet: „Šejtan vas plaši neimaštinom i navraća vas da budete škrti, a Allah vam obećava oprost i nagradu Svoju...“ (El-Bekareh, 268) Odnosno, Allah vam nareðuje da Mu budete pokorni i da udjeljujete sadaku kako biste zaslužili Njegov oprost i nagrade. „Allah je neizmjerno dobar i zna sve“, odnosno, mnogo daje i spušta Svoje blagodati i apsolutno je dobro upoznat sa nagradama koje će ukazati onome koji bude udjeljivao sadaku.

Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, je rekao: „Onaj koji se bude brinuo o udovicama i siromasima je kao i mudžahid na Allahovom putu, ili kao onaj koji po čitavu noć klanja a danju posti!“ (Buharija i Muslim)




Sadaka je djelo koje će Allah Svojom dobrotom uvećati


Ako je sadaka učinjena samo u ime Allaha, u tom slučaju nemoj ništa od njenog dobra koje će te snaći, potcjenjivati, jer je Allah mnogo plemenit, i obilato umnogostručuje sva dobra djela, a meðu njima i sadaku! Kada je budeš udjeljivao, nemoj zaboraviti da u tim trenutcima posluješ sa Uzvišenim Allahom! Za takvo djelo će ti Allah pripremiti Svoje velike blagodati! Zato se raduj i budi ponosan što ti je Uzvišeni podario takvu veličanstvenu priliku!

Rekao je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme: „Ko god udjeli sadaku u vidu nečega što je lijepo - a Allah prima samo ono što je lijepo – Milostivi će mu je uzeti u Svoju desnicu, pa makar to bila i obična datula! Ona će se uzgajati u šaci Milostivog sve dok ne bude veća i od planine! Baš kao što i neko od vas odgaja odbijeno jednogodišnje ždrijebe ili devče od majke“ (Buharija i Muslim)

I bn Mes'ud, radijallahu 'anhu, je rekao: „Bio je neki čovjek što je obožavao Allaha sedamdeset godina, pa je nakon toga učinio neko odvratno i loše djelo koje je poništilo sva njegova djela koja je do tada uradio. Nakon toga je naišao na siromaha i udjelio mu komad hljeba, pa mu je Allah zbog toga oprostio taj njegov grijeh i vratio mu sva djela koja je činio sedamdeset godina!“

Spominje se da je pored Hasana El-Basrija naišao Nuhas sa svojom sluškinjom, pa mu je Hasan rekao: „Da li bi bio zadovoljan da ti za njenu cijenu isplatim jedan ili dva dirhema?“ Reče: „Ne!“ Reče mu: „Onda idi, jer je Uzvišeni Allah zadovoljan da dadne hurije za samo jedan dio dinara i za samo jedan (udjeljen) zalogaj!“




Sadaka je skupocijena opskrba za ahiretsko putovanje


Udjeljuj sadaku i budi ubjeðen u Allahova obećanja, i znaj da Uzvišeni neće iznevjeriti svoja obećanja! Raspiri svoju volju za ovim dobrim djelom i odagnaj škrtost i pohlepnost iz svoga srca. Pomozi onome ko je u potrebi za tvojim imetkom, jer, ovo je prilika da se opskrbiš za svoje neminovno putovanje na Ahiret! Udjeljuj sadaku i sjeti se riječi Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi we selleme: „čuvajte se vatre pa makar i sa polovinom datule, a ko ni to ne naðe, onda sa lijepom riječju!“ (Buharija i Muslim)

Rekao je Jahja ibn Mu'az, Allah mu se smilovao: „Ne znam ni za jedno zrno a da može toliko vrijediti kao ovodunjalučke planine, kao što je to od sadake!“

Ako udjeliš u ime Allaha čak i ono što je u tvome srcu možda bezvrijedno, možda će ti ono nekada postati vrijednije od čitavog imetka kojeg si neumorno sticao u dugogodišnjem životu na ovom svijetu, te ga, naposlijetku, za sobom ostavio!

Uzvišeni Allah je rekao: „I od onoga čime vas Mi opskrbljujemo udjeljujte prije nego što nekom od vas smrt doðe, pa da onda rekne: "Gospodaru moj, da me još samo kratko vrijeme zadržiš, pa da milostinju udjeljujem i da dobar budem!" Allah sigurno neće ostaviti u životu nikoga kome smrtni čas njegov doðe; a Allah dobro zna ono što vi radite.“ (El-Munafikun, 10, 11)

Koliko je ljudi otišlo sa ovoga svijeta a da sa sobom nisu ponjeli ništa od Ahiretske opskrbe, iako su u svom životu posjedovali veliki imetak? Nemoj ni pomišljati na to da će te udjeljeni imetak na Allahovom putu učiniti siromašnijim. To su samo šejtanova došaptavanja! Sadaka donosi mnoga dobra, blagodati i berićet, jer, što god da udjeliš Allaha radi, Milostivi Allah će ti to sigurno nadoknaditi boljim i obilnijim!

Znaj da ju je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, oporučio Bilalu, rekavši mu: „O Bilale, udjeljuj i nemoj se bojati da će ti vlasnik Arša dati siromaštvo!“

Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, je rekao: „U svakom danu u kojem osvanu (Allahovi) robovi doðu dva meleka, te jedan od njih kaže: „O Allahu, nadoknadi onome koji udjeljuje“, a drugi kaže: „Allahu moj, ti uništi imetak onoga koji ne udjeljuje!“ (Buharija i Muslim)



Koliko je naizgled malih djela lijepa namjere učinila velikim...


Takoðer, nemoj misliti da je za ovo veličanstveno djelo neophodno da posjeduješ veliki imetak. Uzvišeni Allah savršeno zna i za najmanju trunčicu koju udjeliš u ime Njegovo, pa čak i za obični zalogaj sa kojim ćeš nahraniti gladnog! Udjeli sadaku, pa makar i sa nečim malim, jer, ako tvoja sadaka bude iskrena, u ime Allaha udjeljena, bit će sigurno vrijednija od mnogobrojnog imetka kojeg neko udjeli sa lošom namjerom.

Prenosi se da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, rekao: „Samo jedan dirhem je nadmašio sto hiljada!“ Rekoše: „O Allahov poslaniče, a kako to?“ Reče: „čovjek je posjedovao dva dirhema, pa je sa jednim udijelio sadaku, a drugi je imao mnogobrojni imetak, pa je iz njega izdvojio sto hiljada i udjelio kao sadaku!“ (Nesai i drugi, sahih)

Od Ibn Mes'uda, radijallahu 'anhu, se prenosi da je rekao: „Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, nam je nareðivao da djelimo sadaku, pa bi se desilo da niko od nas ne bi imao nešto sa čim će je udjeliti! Zato bi odlazili na pijacu i nosili na svojim leðima, i tako zaraðivali pregršt (hrane) i davali ga Allahovom poslaniku, sallallahu 'alejhi we selleme. Ja doista poznajem čovjeka koji posjeduje sto hiljada, a koji u ono vrijeme nije imao ni jednog dirhema!“ (Nesai, sahih)

Kada je jedan ashab upitao Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi we selleme, koja je sadaka najvrijednija, on mu je rekao: „Ona koju udjeliš u vremenu kada si zdrav i kada žudiš za bogatstvom a bojiš se siromaštva. I ne potcjenjuj je, da se ne desi kada ti duša u grlo doðe, pa da kažeš: Dajte ovome ovoliko, onome ovoliko...“ (Buharija i Muslim)


Rekao je ibn Mes'ud, radijallahu 'anhu: „Dirhem kojeg neko od vas udijeli u vrijeme svoga zdravlja i pohlepnosti je bolji od stotine dirhema sa kojima daješ oporuku na svojoj samrti!“



Sadaka je i pomoć dužniku


Mnogobrojni su načini činjenja dobrih djela! Jedan od njih je i kada je neko nekome dužan, pa mu ovaj vraćanje toga duga odgodi, ili mu ga potpuno otpiše smatrajući ga kao sadaku! Mnogi ljudi ovu vrstu dobrih djela potpuno zaboravljaju, ili je ignorišu, iako je ovo jedan od razloga ulaska u Džennet!

Uzvišeni Allah povodom prezadužene osobe kaže: A ako je on u nevolji, onda pričekajte dok bude imao; a još vam je bolje, nek znate, da dug poklonite.“ (El-Beqareh, 280)

Rekao je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme: „Koga raduje da ga Allah skloni u Svoj hlad na Sudnjem danu - onda kada neće biti nikakvog drugog hlada mimo Njegovog - neka olakša zaduženom, ili neka mu njegov dug otpiše!“ (Et-Taberani, sahih)

U predaji koju su zabilježili Buharija i Muslim se navodi da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, rekao: „Bio je neki čovjek koji je bio pobožan meðu ljudima, i imao je običaj da svome dječaku kaže: „Kada naiðeš na prezaduženog, oprosti mu njegov dug ne bi li i nama Uzvišeni Allah isto tako prešao preko naših grijeha!“ On je došao pred Uzvišenog Allaha, pa mu je On oprostio!“ U istoj predaji od Buharije se navodi: „...pa ga je Allah uveo u Džennet!“



Neke blagodati i koristi sadake


Mnogobrojne su koristi od udjeljivanja sadake. Sadaka poništava griješne prestupe, kao što se navodi u hadisu od Mu'aza ibn Džebela, radijallahu 'anhu, da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, rekao: „...a sadaka poništava greške kao što voda gasi vatru!“ (Tirmizi i drugi, sahih)

Sadaka je razlog za povećanje bereketa u imetku, jer Uzvišeni Allah kaže: Allah uništava kamatu, a unapreðuje milosrða. Allah ne voli nijednog nevjernika, grešnika.“ (El-Beqareh, 276) Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, je rekao: „Sadaka ne umanjuje imetak!“ (Muslim)

Sadaka osnažuje našu vezu sa Uzvišenim Allahom. Abdulaziz ibn Umejr, Allah mu se smilovao, je rekao: „Namaz te odvodi na polovinu puta, post te dovodi do vrata Vladara, a sadaka te uvodi kod Njega!“

Sadakom se zaslužuje hlad na Sudnjem danu, jer je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, rekao: „Svaki čovjek će se naći u hladu njegove sadake sve dok se ne završi obračun meðu ljudima!“ (Ahmed, Ibn Huzejmeh, Ibn Hibban i Hakim - sahih)

Onaj koji udjeljuje sadaku će imati privilegiju da bude u hladu Allahovog Arša na Sudnjem danu, jer se u čuvenom hadisu koji govori o sedam kategorija, koje će imati ovu privilegiju, kaže : „...I čovjek koji je udjelio sadaku, pa ju je skrio tako da njegova lijevica ne zna šta je učinila njegova desnica!“ (Buharija i Muslim) Takoðer, Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, je rekao: „Ko olakša zaduženom, ili mu otpiše (njegov dug), bit će u hladu Arša na Sudnjem danu!“ (Begavi u Šerhu Es-Sunneh, sahih)

Sadaka je zaštita od vatre, jer je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, rekao: „čuvajte se vatre pa makar i sa polovinom datule, a ko ni to ne naðe, onda sa lijepom riječju!“ (Buharija i Muslim)

Sadakom se olakšava polaganje računa na Sudnjem danu. Rekao je Ubejd ibn Umejr, Allah mu se smilovao: „Kada bude Sudnji dan, ljudi će biti okupljeni gladni kakvi nikad do tada u svome životu nisu bili, i žedni kakvi nikad do tada nisu bili, i goli kakvi nikad do tada nisu bili! Onaj koji je udjeljivao hranu u ime Allaha, takvog će Allah nahraniti do njegove sitosti, a ko bude u ime Allaha vodom druge napajao, Allah će i njega napojiti, a ko bude udjeljivao odjeću u ime Allaha, Allah će i njega obući!“

Sadakom se smanjuje kaburska vrućina, jer je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, rekao: „Doista sadaka umanjuje kabursku vrućinu onima koji su je udjeljivali, a i vjernik će se, zaista, moći skloniti u hlad njegove sadake na Sudnjem danu!“ (Et-Taberani, El-Bejheqi, sahih)


Poštovani brate i cjenjena sestro, ovo su bile samo neke od blagodati koje se postižu udjeljivanjem sadake. Upitaj svoju dušu, da li bi i ona volila da bude počašćena navedenim blagodatima?! Da li bi volila da učini ovo veličanstveno dobro djelo, te da sve ove blagodati stekne u mjesecu Allahove neizmjerne milosti i oprosta! „A neka se za to natječu oni koji hoće da se natječu!“ (El-Mutaffifun, 26)




26.06.2016.

Tesko onima,ciji grijesi u Ramazanu ne budu oprosteni !




26.06.2016.

U susretu Rmazana i iskreno pokajanje -Tewba!

Bismillahir-Rahmanir-Rahim بِسْــــــــــــــــــمِ اﷲِالرَّحْمَنِ الرحيم

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

 

 U susret Ramazanu- Iskreno pokajanje - tewba!

 

Muslimani cijelog svijeta su nestrpljivo ovih dana ocekivali nam naseg dragog gosta. Taj gost zaokuplja njihova srca, njihove misli. Doista, taj dragi gost - mjesec Ramazan - veliki je mjesec.

Allah, subhanehu ve te'ala, učinio ga je plemenitim objavom Kur'ana u njemu kao i propisivanjem posta u njemu. U mjesecu ramazanu, vjernici postači vraćaju se svome Gospodaru, osjećaju slast ibadeta, bereket u njemu, osjećaju prisutnu Allahovu milost. Uistinu, mjesec ramazan na Sudnjem danu će svjedočiti svakom vjerniku za dobro učinjeno u njemu, ali isto tako i svakom onom koji propusti priliku i ne vrati se svome Gospodaru.

U blagoslovljenom mjesecu ramazanu otvaraju se vrata Dženneta, zatvaraju vrata Džehennema i šejtani se u lance vezuju, kao što Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kaže: „Kada dođe ramazan, vrata Dženneta se otvore a vrata Džehennema zatvore i šejtani se okuju u lance." (Buharija, 1899; Muslim, 1079; od Ebu-Hurejre, radijallahu 'anh) Mudrost toga jeste da se što više ljudi vrati svome Gospodaru, da se iskreno pokaje Gospodaru svih svjetova. Vrata tevbe - pokajanja širom su otvorena i čekaju pokajnike, povratnike, one koji traže oprosta od svoga Gospodara, pa, ima li takvih da im Uzvišeni Allah oprosti?!

Većina ljudi i ne poznaje vrijednost i veličinu pokajanja, njegovu suštinu, da ne govorimo da li je čine sa znanjem i djelom. Ukoliko i saznaju vrijednost tevbe, ne poznaju put i način do nje, pitaju odakle i kako da počnu. Zato, upoznajmo se sa ovom velikom Allahovom, subhanehu ve te'ala, milošću i koristimo je u ovom plemenitom mjesecu ramazanu. Upoznajmo se ovom prilikom sa suštinom samog pokajanja, vrijednošću i veličinom pokajanja, načinom iskrenog pokajanja.

Progovorimo nešto o sljedećem:

- Svi smo mi griješnici

- Gdje je put sreće i uspjeha?

- Ali, šta je to tevba?

-  Zašto da učinim tevbu?

- Kako da se pokajem za svoje grijehe i vratim svome Gospodaru?

- Uslovi iskrenog pokajanja

- Znakovi primljene tevbe

- Čuvaj se odgađanja tevbe

- Ne obmanjuj se lijepim i ugodnim životom

 
Svi smo mi griješnici

Dragi moj brate, plemenita i cijenjena sestro, svi smo mi griješnici. Jedanput se približimo Svevišnjem Allahu a drugi put udaljimo se od Njega! Jedanput svjesni smo Njegove prisutnosti, svjesni smo da nas On nadzire i prati, zna svako i malo i veliko djelo koje učinimo; dočim, drugi put, zaokupi nas nemar i zaborav na Njega Uzvišenog, usljed čega neminovno počinimo grijeh. Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: Svaki čovjek, sin Ademov, je griješnik, a najbolji od griješnika jesu oni koji se kaju." (Tirmizi a Albani ga je ocijenio dobrim) Griješenje, nemar i zaborav svojstveni su čovjeku i Allahova milost je velika kada je tom slabašnom čovjeku ostavio vrata tevbe sve dok ne umre, naredio mu da se vraća svome Gospodaru kada god ga svladaju grijesi. Da nije ove velike Allahove milosti, doista bi čovjek bio u teškom stanju, njegova čežnja i nastojanje za vraćanjem Allahu, subhanehu ve te'ala, bile bi slomljene, nada u Allahov oprost i milost prekinuta.


Subhanallah!!! Kako li je lijepa priča koju spominje veliki islamski autoritet Ibnul-Kajjim, rahmetullahi 'alejh, u svome djelu „Medaridžu salikin" kada govori o ovoj velikoj neizmjernoj Allahovoj milosti po ljude. Kaže: „Od jednog od ispravnih prethodnika prenosi se da je u jednoj uličici vidio kako se vrata jedne kuće otvaraju i iz nje izlazi dječačić plačući i vapeći, tražeći pomoć. Iza njega je bila majka koja ga je istjeravala. Nakon što ga je istjerala, ispred njegova lica zalupila je vrata i zaključala ih. Krenuo je dječačić, napravio nekoliko koraka i stao. Razmišljao je. Nije znao, pored svoje kuće iz koje je istjeran, drugu kuću koja bi mu pružila utočište. Nije poznavao nikoga drugog pored svoje majke da bi ga prihvatio. Tužan, slomljena srca, ponovo se vratio kućnim vratima. Našavši ih zaključana, legao je ispred njih, svoj obraz spustio na prag i zaspao. Nakon nekog vremena, vrata su se otključala i na njih je izašla majka. Vidjevši svog sinčića kako spava s obrazom položenim na prag, nije mogla da se suzdrži, da ga ne uzme u svoje naručje. Prihvatila ga je u naručje, poljubila i rekla: 'Sinčiću moj, kuda ideš od mene? Ko će ti pružiti utočište pored mene?! Zar ti nisam rekla da mi se ne suprostavljaš i da mi ne budeš nepokoran? Zar ti nisam rekla da me svojim ponašanjem ne tjeraš da postupim suprotno svojoj milosti, brizi i dobru kojeg ti želim?!' Zatim ga je unijela u kuću." Razmislimo o ovom majčinom postupku, ovim majčinim riječima a zatim poslušajmo riječi Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: „Allah je milostiviji prema Svojim robovima od majke prema svome djetetu."


Gdje je put do sreće i uspjeha?

Dragi moj brate, plemenita i cijenjena sestro, odgovor na vaša pitanja, vaše zahtjeve: Želim duševni smiraj i sreću, želim uspjeh i spas, želim oprost i milost, ali put i način koji vode do toga ne poznajem. Poput sam utopljenika koji traži da mu neko pruži ruku, pruži pomoć, poput onoga koji u tminama želi da mu neko osvijetli put i izlaz iz istih. Gdje je taj put? Odgovor: put je jasan kao Sunce u zenitu, jasan kao Mjesec u noći Bedra!

Put je jedan: put tevbe - pokajanja. Put traženja Allahova oprosta i Njegove milosti. To je put sreće i uspjeha. Lahak put, otvoren i prohodan za tebe u svakom trenutku. Na tebi je samo da zakoračiš njime. Naći ćeš odgovor u Allahovim, subhanehu ve te'ala, riječima: „Ja ću sigurno oprostiti onome koji se pokaje i uzvjeruje i dobra djela čini, i koji, zatim, na Pravom putu istraje." (Prijevod značenja Ta Ha, 82.) Ukoliko ti se grijeh koji imaš pri sebi učini velikim, ogromnim. Pomisliš da za njega nema oprosta, sjeti se kršćana i onoga što govore o Uzvišenom Allahu: „Allah je jedan od trojice." Sjeti se jevreja i njihova govora o Allahu: „Doista, Allah je siromašan, a mi smo bogati." I pored svih tih govora Allah ih poziva da Mu se pokaju i zatraže oprosta od Njega, a On mnogo prašta i Milostiv je: „Zašto se oni ne pokaju Allahu i ne zamole oprost od Njega, Allah mnogo prašma i Milostiv je." (Prijevod značenja El-Maida, 74.) Ako ti se tvoj grijeh učini ogromnim, sjeti se grijeha mnogobožaca. O njima Uzvišeni kaže: „pa, ako se pokaju i budu obavljali namaz i davali zekat, braća su vam u vjeri." (Prijevod značenja Et-Tevba, 11.)

Ma koliko i kakvih imao grijeha, znaj da će ti ih Uzvišeni Allah oprostiti ukoliko se iskreno pokaješ za njih. Makar ih bilo koliko je morske pjene, Allah će ih oprostiti, ukoliko se iskreno za njih pokaješ! Makar ih bilo koliko je između nebesa i Zemlje, Allah će ti ih oprostiti, samo, padni svome Gospodaru iskreno na sedždu i zamoli ga za oprost. Ne zaboravi riječi svoga Gospodara: „Reci: 'O robovi Moji, koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će sigurno sve grijehe oprostiti. On doista, mnogo prašta i On je Milostiv!'" (Prijevod značenja Ez-Zumer, 53.)


Ali, šta je to Tevba?

Tevba je, dragi moj brate i cijenjena sestro, povratak Uzvišenom Allahu, ostavljanje svega, javnog i tajnog, svega što Uzvišeni mrzi i čime nije zadovoljan, a zatim činjenje samo onoga čime je On zadovoljan, onoga što On voli i traži od Svojih robova. Tevba je, zaštita od očaja i beznađa! Tevba je izvor svakog dobra i svake sreće na Dunjaluku i Ahiretu. Početak, sredina i kraj vjerničkog puta ispunjen je tevbom. Tevba je ostavljanje grijeha iz straha od Uzvišenog Allaha, spoznaja prezrenosti grijeha, kajanje za činjenje istog, čvrsta odluka da se neće vratiti istom grijehu, kajanje za ono što je prošlo i okretanje Allahu, subhanehu ve te'ala, u onome što je preostalo.


Zašto da učinim tevbu?

Pitaš me: „Zašto da ostavim cigaru i alkohol kada u tome osjećam smiraj? Zašto da ostavim gledanje filmova kada mi to pričinjava zadovoljstvo? Zašto da obaram pogled, ne gledam u mlade djevojke, kada je slast mojih očiju u tome? Zašto da se vežem za namaz i post, kada ne želim da budem svezan i sputavan? Zašto i zašto? Zar čovjek ne treba da radi onošto će ga učiniti sretnim, ono u čemu će osjetiti smiraj i rahatluk, u čemu će pronaći svoju sreću? Zašto da se pokjem od svega toga?"

Prije nego li ti odgovorim na tvoja pitanja, želim da znaš da ti ja ne želim ništa drugo do sreću, smiraj i rahatluk, spas i dobro, ali kako na Dunjaluku tako i na Ahiretu. Ne zaboravi a poslije ovoga svijeta ima drugi svijet koji čeka svakog od nas. Ne zaboravi da nakon ovog mejdana sjetve doći će mejdan žetve, a, doista, nećemo požnjeti osim ono što smo svojim rukama posijali. Zato, odgovarajući na tvoja pitanja, kažem ti: Pokaj se, dragi moj brate i cijenjena sestro pa učini tevbu, jer je tevba:

Pokornost Allahovoj naredbi, jer je On Uzvišeni naredio i meni i tebi i svim vjernicima da Mu se iskreno kajemo: „O vjernici, iskreno se Allahu pokajte!" (Prijevod značenja Et-Tahrim, 8.)

Učini tevbu jer je tevba razlog tvog uspjeha na Dunjaluku i Ahiretu. Zar nije Uzvišeni rekao: „I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono što želite!" (Prijevod značenja En-Nur, 31.) A složit ćemo se da ono što najviše priželjkujemo jeste spas i uspjeh na oba svijeta.

Učini tevbu jer je tevba razlog Allahove ljubavi prema tebi. Zar Svevišnji nije rekao: „Doista, Allah voli one koji se mnogo kaju i one koji se mnogo čiste." (Prijevod značenja El-Bekara, 222.) Da li postoji veća sreća i da li vjernik može biti više sretan od onoga trenutka kada sazna da ga njegov Gospodar voli?! A to će saznati onoga trenutka kada Mu se iskreno okrene, skrušeno i ponizno, visoko podignutih ruku, tražeći oprosta za svoje grijehe.

Učini tevbu jer je tevba razlog tvoga ulaska u Džennet i spas od Vatre. Svevišnji je rekao: „A njih smjeniše zli potomci, koji molitvu napustiše i za požudama pođoše, oni će sigurno zlo proći, ali oni koji se pokaju i uzvjeruju i dobro budu činili njima se neće nikakva nepravda učiniti; oni će u Džennet ući." (Prijevod značenja Merjem, 59-60.)

Učini tevbu jer je tevba razlog spuštanja bereketa, jačanje snage, povećavanja imetka, poroda i drugog. Allah, subhanehu ve te'ala, je rekao: „O narode moj, molite Gospodara svoga da vam oprosti i pokajte Mu se, On će vam slati kišu obilnu i dat će vam još veću snagu uz onu koju imate i ne odlazite kao mnogobošci." (Prijevod značenja Hud, 11.) Također je rekao: „I govorio sam: 'Tražite od Gospodara svoga oprosta, jer On, doista, mnogo prašta. On će vam kišu obilnu slati i pomoći vas imanjima i sinovima, i dat će vam bašče i rijeke će vam dati." (Prijevod značenja Nuh, 10-12.)

Pokaj se svome Gospodaru jer je tevba razlog brisanja tvojih loših djela i njihova pretvaranja u dobra djela. Zar ne čuješ riječi Sveišnjeg Allaha: „O vjernici, pokajte se Allahu iskreno, da bi Gospodar vaš preko ružnih postupaka vaših prešao i da bi vas u džennetske bašče, kroz koje rijeke teku, uveo." (Prijevod značenja Et-Tahrim, 8.) Takođe je rekao: „Ali onima koji se pokaju i dobra djela čine, Allah će njihova loša djela u dobra promijeniti, a Allah prašta i samilostan je." (Prijevod značenja El-Furkan, 70.)

Pa, zar ove blagodati i mnoge druge, ne podstiču nas da se pokajemo svome Gospodaru?! Zbog čega da škrtarimo i uskraćuemo svojim dušama ono u čemu je sreća za njih?! Zbog čega da upropaštavamo i ostavljamo svoje duše u tminama grijeha, zabranjujući im Allahovo zadovoljstvo?! Doista, spomenute blagodati trebale bi da nas podstaknu da požurimo s tevbom Allahovu opostu i Njegovoj milosti.


Kako da se pokajem za svoje grijehe i vratim svome Gospodaru?

Dragi moj brate, plemenita i cijenjena sestro, mnogi od nas shvataju da nema drugog izlaza i puta do sreće na obadva svijeta osim u povratku Allahu, subhanehu ve te'ala, shvataju da se sreća ne može postići slijeđenjem strasti i slasti, uživanjem i naslađivanjem, koje kad - tad mora proći! I šta poslije toga?! Kažem, mnogi to od nas shvataju ali ne znaju kako da učine pokajanje, kako da se vrate svome Gospodaru, odakle da počnu.

Svevišnji Allah, doista, kada želi Svome robu dobro, olakša mu puteve i načine koji vode do toga dobra. Ovom prilikom spominjem nekoliko stvari koje će nam pomoći u činjenju iskrene tevbe, iskrenog pokajanja i vraćanja Allahu, subhanehu ve te'ala.

Popravimo svoj nijjet-namjeru. Iskreno se pokajmo Uzvišenom Allahu. Doista, čovjek, ukoliko očisti svoje srce prema Allahu i bude iskreno tražio povratak Njemu, Allah će ga potpomoći u tome, sačuvat će ga svega što ga odvraća od iskrene tevbe. Dočim, onaj koji ne bude iskren prema svome Gospodaru, Allah će ga prepustiti šejtanu koji će mu uljepšavati zlo i poroke sve dok ne ode sa ovoga svijeta bez da se prethodno pokaje svome Gospodaru za svoje grijehe.

Obračunavajmo se sa svojom dušom, jer, doista, obračun podstiče čovjeka na činjenje dobrih djela, postizanje onoga što ga je prošlo, što je propustio u svome životu. Obračun podstiče čovjeka na tevbu i njeno čuvanje.

Podsjećajmo i podstičimo svoju dušu. Opominjimo je i prijetimo joj, strašimo je. Recimo svojoj duši: „Dušo moja, pokaj se prije nego li ti smrt dođe. Doista, smrt će ti doći iznenada! Zar ne znaš da te smrt čeka?! Zar ne znaš da je kabur tvoja druga kuća?! Zemlja tvoja druga postelja! Crvi tvoji drugi prijatelji! Zar se ne bojiš da ti Melek smrti dođe dok si u grijehu?! Hoće li ti tada koristiti kajanje?! Tvoj plač i izgovor, hoće li ti biti primljeni?! Šta ti je, o dušo moja, okrećeš se od Ahireta a on ti je svaki dan bliži, dok žudiš za Dunjalukom a on ti je svaki dan dalji?!"

Udaljimo se od mjesta griješenja. Ne približujmo im se! Sjetimo se hadisa o čovjeku koji je ubio devedeset devet ljudi. Sjetimo se kada mu je učenjak rekao: „Idi u tu i tu zemlju. U njoj stanuju ljudi koji iskreno robuju Allahu pa im se i ti pridruži i nipošto se ne vraćaj u svoju sredinu jer je ona pokvarena." (Muttefekun alejh) Napustimo loše društvo. Promijenimo broj telefona, mjesto stanovanja, ulicu i put kojim smo uobičavali odlaziti i vraćati se. Znajmo da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: „Čovjek je na vjeri svoga prijatelja, zato neka svako od vas gleda s kim se druži." (Ebu-Davud i Tirmizi a šejh Albani ga je ocijenio dobrim)


Razmišljajmo o posljedicama grijeha

Svojoj duši pričajmo o Džennetu i džennetskim ljepotama koje je Uzvišeni Allah obećao i pripremio pokornima, a pričajmo joj i o Džehennemu i njegovoj patnji koja čeka nepokorne.

Zaposlimo svoju dušu korisnim radom. Čuvajmo se slobodnog vremena kojeg obično uljepša šejtan. Znajmo da ukoliko ne zaposlimo svoju dušu u hajru (dobru), ona će nas uposliti u šerru (zlu).

Dobro upoznajmo svoje strasti, kontrolišimo ih i suzbijajmo, suprostavljajmo im se. Doista, nema ništa opasnije po čovjeka od njegovih strasti. Svevišnji Allah je rekao: „Vidiš li onoga koji je svoju strast za svoga boga uzeo!" (Prijevod značenja El-Furkan, 43.)

Pridržavajmo se i svih drugih stvari koje će nam pomoći u našem iskrenom pokajanju, poput: dove Allahu, čestog spominjanja Njega Uzvišenog i traženja oprosta od Njega, učenja Kur'ana sa razmišljanjem o njegovim poukama i porukama, naoružavanja strpljenjem, posebno na samom početku.


Uslovi iskrene tevbe-pokajanja:

*Iskreno se pokajati Uzvišenom Allahu za počinjene grijehe.

*Priznati da je dotično loše djelo grijeh.

*Ostaviti odmah djelo koje je grijeh.

*Žaljenje za vremenom koje je provedeno u grijesima i nepokornosti Allahu.

*Čvrsto odlučiti da se istom grijehu više nikada neće vratiti, jer, kako da pokajanje bude ispravno i iskreno, ako čovjek namjerava da se nekada u budućnosti vrati istom grijehu.

*Ukoliko je grijeh učinjen prema nekome od ljudi, potrebno je od iste osobe zatražiti halala i ukoliko je uzurpirano njegovo pravo, neophodno je da mu se isto nadoknadi.

*Da se pokajanje učini na vrijeme, tj. prije smrti, prije nego što čovjek ugleda Meleka smrti ili prije nego li se Sunce pojavi sa zapada.

*Znakovi primljene tevbe

*Postoje znakovi iskrene tevbe, znakovi koji ukazuju da je tevba ispravno učinjena i da se za nju može nadati da bude primljena. Ti znakovi su sljedeći:

*Da čovjek bude bolji nakon tevbe nego što je bio prije nje.

*Da ne prestaje strah kod vjernika za dotični grijeh i vraćanje njemu sve dok ne čuje Meleka smrti i njegove pomoćnike kako mu govore: „Ne bojte se i ne žalostite se, i radujte se Džennetu koji vam je obećan!" (Prijevod značenja Fussilet, 30.)

*Na vjerniku je da i dalje nakon tevbe svoj grijeh smatra velikim, strahuje i stalno se pita je li mu ga Uzvišeni Allah oprostio.

*Da čovjek nakon tevbe bude ponizniji i skrušeniji, da se stalno sjeća svoga Gospodara, da mu jezik bude vlažan od čestog spominjanja Allaha, subhanehu ve te'ala, da se ne oholi niti drugom zavidi, da se ne umišlja i samodopada, da druge kad ih vidi u grijehu ne ponižava već da zahvali svome Gospodaru na uputi i istim ljudima - od kojih je i on do juče bio - pruži ruku spasa i izbavljenja.


Čuvaj se odgađanja tevbe

Dragi moj brate i cijenjena sestro, uistinu, čovjek ne zna kada će mu doći njegov edžel, kada će mu doći smrt, koliko je još ostalo od njegova života. To nijedan ćovjek ne zna. Znajući ovo, pametan čovjek neće reći: „Ima još vremena da dođem do tevbe, da se pokajem. Pusti me da uživam u životu. Kada ostarim, pokajat ću se." Pametan čovjek, vjernik, dobro se čuva nemara i odgađanja tevbe. Dobro se čuva dugih nada. Žuri sa tevbom. Zna da je odgađanje tevbe takođe grijeh za koji opet treba da se pokaje. Zna da je obavezno učiniti tevbu odmah po počinjenom grijehu. Zna da ne smije dopustiti tminama grijeha da se jedna nad drugom nadvijaju, noseći na kraju smrt i prekidanje svake nade u povratak. Budimo od onih koji dobro poznaju suštinu i obaveznost tevbe.


Ne obmanjuj se lijepim i ugodnim životom

Nemoj da te zavara i obmane to što neki ljudi svakodnevno prkose Uzvišenom Allahu svojim grijesima a i dalje žive lijepim i ugodnim životom. Ne zaboravi da Uzvišeni Allah daje dunjaluk onome koga voli ali i onome koga ne voli, međutim, iman - vjeru daje samo onome koga On, subhanehu ve te'ala, voli. Zato znaj da takvima Svevišnji Allah samo postepeno povećava zabludu, sve dok im smrt iznenada ne dođe. Ne zaboravi riječi Allaha, subhanehu ve te'ala: „I kada bi zaboravili ono čime su opominjani, Mi bismo im kapije svega otvorili, a kad bi se onome što im je dato obradovali, iznenada bismo ih kaznili i oni bi odjednom svaku nadu izgubili." (Prijevod značenja El-En'am, 44.)


Dragi moj brate, plemenita i cijenjena sestro, požurimo sa tevbom! Požurimo svome Gospodaru, Allahu, subhanehu ve te'ala, Njegovom oprostu i milosti! Bježimo od svojih strasti! Od grijeha! Od zavodljiva dunjalučka naslađivanja! Okrenimo se svome Gospodaru skrušeno i ponizno! Pokucajmo na vrata tevbe prije nego li se ona zatvore! Odmah večeras, ma koliki naš grijeh koji smo danas počinili bio, odmah večeras zatražimo oprosta za njega kod Uzvišenog Allaha. Ne zaboravimo da će On Svevišnji večeras pružiti Svoju ruku da primi pokajanja onih koji su danas griješili Ne zaboravimo da se Uzvišeni Allah raduje našem pokajanju više nego mi samom našem boravku i opstanku na ovome svijetu! Požurimo prije nego li dođe onaj koji prekida sve slasti, onaj koji sve nade i očekivanja čini beskorisnim i uzaludnim! Požurimo prije nego li bude kasno i vrata tevbe se zatvore!

Neka je sva hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova i neka je salavat i selam na Allahova poslanika, Muhammeda i sve njegove ashabe.

Allahu, oprosti vjernicima i vjernicama. Allahu, ovome ummetu dadni razboritost kojom će biti ponosni oni koji su Tebi pokorni i biti upućeni oni koji čine grijehe. Allahu, uputi nas na Svoju uputu i učini naša djela u skladu sa Svojim zadovoljstvom. Allahu, Ti nam na ovom mjestu ne ostavi nijednog grijeha a da ga ne oprostiš, brige a da nam je ne otkloniš, duga a da nam ga ne vratiš, niti bilo kakvu poteškoću a da nam je ne olakšaš. Allahu, zadovolji nas Svojim halalom u odnosu na haram, pokornošću Tebi u odnosu na nepokornost, ukazivanjem Svojih blagodati u odnosu na druge. Allahu, molimo Te za stalno vjerovanje, skrušeno srce, jezik koji zikr uči i dovu koja će biti uslišana. Allahu, pokaži nam istinu istinom i daruj nam njeno slijeđenje.Daj nam dobro na ovom svijetu i na onom i sacuvaj nas patnje u ognju,OPROSTI nam i smiluj nam se i Milosti Svojom uvedi nas u Dzennet. Neka je Tebi slava, Allahu, i zahvala.-Amin

 

05.06.2016.

Sehuri te, jer u Sehuru je bereket !

Bismillahir-Rahmanir-Rahim بِسْــــــــــــــــــمِ اﷲِالرَّحْمَنِ الرحيم

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

 

 Sehuri te, jer u Sehuru je bereket !


U Šerijatu je data je olakšica za pet skupina ljudi da ne poste mjesec Ramazan, s tim da te iste dane moraju ili napostiti dan za dan, ili napostiti i za svaki dan nahraniti siromaha, ili samo nahraniti za svaki dan siromaha. Te skupine ljudi su: putnici, bolesnici, dojilje, trudnice i starci (starice). Argumenti za ovo su došli u kur'anskim ajetima i vjerodostojinim hadisima. A u izuzetke obaveze posta ne ulaze osobe koje ne ustanu ili nisu u stanju da ustanu na sehur.

 

Ustajanje na sehur je mustehab po idžmau učenjaka kako to prenosi Ibn El-Munziri. Bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Enesa, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Sehurajte (ustanite na sehur da bi jeli i pili) jer je u sehuru bereket". Znači, musliman nije dužan da ustane na sehur, ako ustane ima nagradu slijeđenja sunneta a ujedno time će osnažiti svoje tijelo da lakše izdrži post.


Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, nam na više mjesta pojašnjava vrijednost sehura i njegov bereket. Sehur ojačava tijelo za post čime se postaču smanjuju teškoće i pojačava želja za postom. Onaj ko želi da posti nek ustane na sehur, jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Sehurite, jer u sehuru je bereket.” (Buharija 4/120 i Muslim 1095 od Enesa)




Abdullah ibn El-Haris prenosi da je jedan od ashaba Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ušao sam kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a on je sehurio, pa reče: ‘Ovo je bereket koji vam je Allah podario, pa ga ne ostavljajte!” (Ahmed 5/270 i En-Nesai 4/145. Sened ovog hadisa je vjerodostojan.)


Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je svom ummetu objasnio vrijednost sehura sljedećim riječima: “Ono što razdvaja naš post od posta ehli-kitabija jeste jelo na sehuru.” (Muslim 1096)

 

Takođe je zabranio da se sehur ostavlja rekavši: “Sehur je obrok bereketa pa ga ne ostavljajte, makar neko od vas popio samo gutljaj vode, jer Allah i Njegovi meleci donose salavate na one koji sehure!” (Ahmed, 3/12 I 3/44 i Ibn Ebu šejbe 3/8 na tri načina od Se’ida El Hudrijja, oni pojačavaju jedni druge)


Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Sehurite pa makar gutljajem vode!” (Prenosi ga Ebu J’ala 3340, od Enesa ali hadis je slab. Međutim u istom značenju je naveden hadis Abdullaha ibn Amra kod Ibn Hibbana 884, u kojem Katade prenosi sa’an. Stoga je hadis hasen.)

Preporučuje se odlaganje sehura do malo prije same zore. Enes, radijallahu anhu prenosi od Zejda ibn Sabita radijallahu anhu da je rekao: “Sehurili smo sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, a zatim je on ustao na namaz. Upitao sam: ‘Koliko je prošlo vremena između ezana i sehura?’ Rekao je: ‘Koliko je potrebno za pedeset ajeta.’” (Buharija 4/118 i Muslim 1097)

Ustajanje na sehur – Enes prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: ”Sehurite, jer je u tome berićet.” Dovoljno je za sehur, ako ništa drugo, bar popiti jedan gutljaj vode, prema hadisu Abdullaha ibn-Amra, radijallahu anhu, u kome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže:



Lijepo je odgoditi sehur. Prenosi Enes od Zejda ibn-Sabita da je rekao: ”Sehurali smo sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, a zatim je ustao da obavi namaz.” Kaže Enes: ”Upitao sam ga: ‘Koliko je vremena prošlo od sehura do ezana?’ ‘Prošlo je onoliko koliko je potrebno da bi se proučilo 50 ajeta.”Muttefekun alejhi: Buharija (4/138/1921), Muslim (2/771/1097), Tirmizi (2/104/699), Nesai (4/143), Ibn-Madže (1/540/1694).

Ko čuje ezan, a u ruci mu je zalogaj hrane ili voda, dozvoljeno mu je da to pojede i popije, shodno hadisu Ebu-Hurejre, radijallahu anhu: ”Ko od vas čuje ezan, a u ruci mu je posuda sa hranom, neka je ne ostavlja, dok ispuni svoju potrebu.”Sahih (Sahihul-džami’, 607.), Ebu-Davud (6/475/2333), Hakim (1/426).

 

 

05.06.2016.

Kako iskoristiti Ramazan uz Allahovu pomoc i milost

05.06.2016.

Pocni te sa postom kada vidi te Mladjak !

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

 

 Pocni te sa postom ,kada vidi te Mladjak !

 

Početak Ramazana utvrđuje se viđenjem mlađaka,a njegovo viđenje potvrđujemo svjedočenjem jedne povjerljive osobe,ili namirivanjem mjeseca šabana trideset dana.Ibn Omer r.a.,veli:" Ljudi su iščekivali da se pojavi hilal,pa sam rekao Allahovom Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem,da sam vidio mlađak,nakon čega je naredio ljudima da započnu s postom!"(Bilježi Ebu Davud,a El-Hakim i Ibn Hibban vele da je hadis vjerodostojan)

Ebu Hurejre r.a. veli da je Vjerovjesnik sallallahu alejhi ve sellem rekao;"Počnite s postom kad vidite mlađak,a završite kad ga ponovo vidite.A ako ga ne mognete vidjeti,onda na prethodni mjesec,šaban,namirite trideset dana."(Bilježe ga El Buhari i Muslim)

Et Tirmizi veli:"Ovo većina islamskih učenjaka prakticira.Još su kazali:"Dovoljno je svjedočenje jedne povjerljive osobe za utvrđivanje posta." Ovo je stav Ibn el Mubareka,Eš-Šafija,i Ahmeda.En-Nevevi veli:"Ovo je preferirajući stav!" Hilal mjesec ševvala utvrđuje se namirivanjem Ramazana trideset dana,i nije dovoljno svjedočenje jedne osobe,prema mišljenju većine islamskih učenjaka. Oni za to uvjetuju svjedočenje dvojice pravednih,dok Ebu Sevr ne pravi razliku između utvrđivanja hilala za mjesec ševval i za mjesec Ramazan.On smatra da je za to dovoljno svjedočenje jednog pravednog čovjeka. Ibn Rušd veli:"Ebu Bekr ibn el-Munzir slaže se sa stavom Ebu Sevra,a također mislim da je to i stav zahirija."

Ebu Bekr ibn el-Munzir za svoj se stav poziva na konsenzus islamskih učenjaka,koji smatraju da se moraju omrsiti,a i početi s postom,na osnovu svjedočenja jednog čovjeka(koji tvrdi da je vidio hilal-mjesec)!Prema tome,mi također na taj način moramo prohvatiti utvrđivanje početka i kraja Ramazana,jer su početak i kraj mjeseca granice početka i kraja posta. Eš Ševkani veli:"Prema tome,nema vjerodostojnog dokaza u kojem se uvjetuje svjedočenje dvojice za istek Ramazana.U skladu s tim,zadovoljit ćemo se svjedočenjem jednog pravednog čovjeka analogno svjedočenju također jednog pravednog čovjeka za utvrđivanje početka Ramazana. Također,kao dokaz možemo uzeti činjenicu da se u ibadetima prihvataju predanja koja prenosi pojedinac,pa se analogijom dokazuje da se takva predanja mogu prihvatiti i u ostalim granama islama,osim ako postoji dokaz koji izuzima neke situacije,kao što je svjedočenjem prilikom utvrđivanja imetka i sl.U ovom se slučaju prihvata stav Ebu Sevra.

 

 Viđenjem mlađaka

Ibnu-Omer, radijallahu 'anhuma, kaže: "Čuo sam Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, kako kaže: 'Kada vidite mlađak zapostite, i kada ga ponovo vidite prekinite s postom.'" (Muttefekun alejh)

Dakle, put do saznanja o pojavi mlađaka je njegovo praćenje i viđenje, a ne računanje. Ibnu-Tejmijje, rahmetullahi 'alejh, je rekao: „Onaj koji se oslanja na računanje kada je u pitanju mlađak, taj je zalutao u Šerijatu i onaj koji uvodi novotariju u vjeru.“ (Medžmuatu fetava, 25/207)

 Islamski učenjaci su se razišli po pitanju koliko je osoba dovoljno da posvjedoče viđenje mlađaka kako bi se utvrdilo njegovo viđenje i kako bi se otpočelo s postom.

-   Većina islamskih učenjaka mišljenja je da ukoliko jedna pouzdana osoba posvjedoči da je vidjela mlađak da se njeno svjedočenje prihvata i otpočinje se s postom. Takvog mišljenja su: Ebu Hanife, Šafija, Ahmed, učenjaci zahirijskog mezheba, Ibnul-Munzir i drugi, Allah im se svima smilovao.

-     Dok, imam Malik, El-Lejs, Evza'i, Sevri i drugi mišljenja su da je za utvrđivanje mlađaka potrebno najmanje dvije osobe, analogno svjedočenju.

Inšaallahu te'ala, prioritetnije je mišljenje da je dovoljno svjedočenjejedne pouzdane osobe, svejedno da li bila muškarac ili žena kako spominje Ibn-Hazm, rahmetullahi 'alejh, u svome djelu El-Muhalla (6/350), jer je i sam Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, postupio po tome kako se spominje u hadisu Ibnu-Omera, radijallahu 'anhuma, gdje kaže: "Ljudi su pratili mlađak, pa sam ga ja vidio i obavijestio o tome Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem. On je zapostio i naredio ljudima da poste." (Ebu-Davud, Darimi, Ibnu-Hibban, Darekutni i Bejheki. Imam Hakim kaže da je hadis vjerodostojan po uslovima imama Muslima s čime se slaže i imam Zehebi. Veliki islamski učenjak Muhammed Nasiruddin Albani, rahmetullahi te'ala alejh, ocijenio je hadis vjerodostojnim u svome vrijednom djelu Irvaul galil fi tahridži ehadisi menari es-sebil: 4/16)



Međutim, za prekid posta, odnosno završetak mjeseca ramazana i viđenje mlađaka mjeseca ševvala koji slijedi poslije ramazana, islamski učenjaci su složni, osim nekolicine njih, da je potrebno svjedočenje najmanje dvije povjerljive osobe.
Kao dokaz za ovo mišljenje većina islamskih učenjaka navodi hadis Abdurrahmana b. Zejda b. el-Hattaba da su mu ashabi Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, pričali da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Postite kada vidite mlađak i prestanite s postom kada ga vidite. Svoje obrede vežite za njega. Ukoliko ga ne vidite, upotpunite mjesec s trideset dana. Ako vam posvjedoče dvojica (da su ga vidjeli) postite (otpočnite s postom) i prekinite s postom."(Nesa'i, Ahmed i Darekutni. Imam Ahmed u svom predanju bilježi: "... ukoliko vam posvjedoče dvojica muslimana ..." –dok imam Darekutni bilježi sljedeću verziju: "... ukoliko vam posvjedoče dvojica povjerljivih, pouzdanih muslimana ..." Učenjak Albani, rahmetullahi 'alejh, kaže: "Lanac prenosioca ovog hadisa je vjerodostojan i svi prenosioci u njemu su pouzdani ...": Irvaul galil fi tahridži ehadisi menari es-sebil, 4/17)

Kao što vidimo, ovaj hadis ukazuje na to da nije dozvoljeno otpočeti post mjeseca ramazana niti prekinuti s njim osim sa svjedočenjem dvojice pravednih, povjerljivih muslimana. Međutim, prethodni hadis od Ibnu-Omera, radijallahu 'anhuma, izuzima početak posta, tako da je dozvoljeno otpočeti s postom svjedočenjem jedne osobe, dok nije došao nikakav hadis kojim se na sličan način izuzima prekid posta, završetak ramazana. Zbog toga ostaje da se prekid posta utvrđuje svjedočenjem najmanje dvojice pravednih muslimana, a Allah Uzvišeni najbolje zna.

 

 Ukoliko osoba vidi mlađak ali se ne prihvati njeno svjedočenje

 Kod islamskih učenjaka postoje tri mišljenja po ovome pitanju:


1. Zapostit će po svome viđenju ramazanskog mlađaka i tajno prekinuti s postom kada vidi mlađak mjeseca ševvala, kako se ne bi razilazio sa zajednicom. Ovo je mišljenje imama Šafije, jedno predanje imama Ahmeda i na ovome je mezeb Ibnu-Hazma, rahmetullahi 'alejhim.

2. Zapostit će po svome viđenju ramazanskog mlađaka, ali će prekinuti spostom zajedno sa ostalim ljudima. Na ovome je mezheb Ebu-Hanife, Malika i najpoznatije mišljenje imama Ahmeda, rahmetullahi 'alejhim.

3. Neće postupati po svome viđenju mlađaka, već će otpočeti i završiti post sa ostalim ljudima. Ovo je jedno od predanja imama Ahmeda i ono što je odabrao Šejhul-islam Ibnu-Tejmijje, rahmetullahi 'alejhima, zbog riječi Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: „Vaš post je kada zaposte ljudi, i vaš prekid posta je kada prestanu ljudi s postom, i vaši kurbani su onda kada ih kolju ljudi.“ (Ebu-Davud, 2324; i drugi, a šejh Albani, rahmetullahi 'alejh, ga je ocijenio vjerodostojnim u Irvau, 905) Tj. početak i završetak posta bivaju sa zajednicom muslimana.
 
I drugi način utvrđivanja nastupanja ramazana jeste upotpunjavanje mjeseca ša'bana s trideset dana, jer šerijatski mjesec ne može biti manji od 29 dana niti veći od 30 dana.

Ukoliko tridesetu noć mjeseca ša'bana bude oblačno ili maglovito, hoće li se sutrašnji dan smatrati prvim danom mjeseca ramazana ili će se njime upotpuniti mjesec ša'ban?

 Islamski učenjaci prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: ovom pitanju imaju mnogo mišljenja od kojih su naizraženija sljedeća četiri:

Nije dozvoljeno postiti sutrašnji dan –poznat kao jewmu šekk-dan u koji se sumnja je li prvi dan mjeseca ramazana ili trideseti dan mjeseca ša'bana- niti obavezno niti dobrovoljno zbog riječi Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: „Neka niko od vas ne posti dan ili dva dana prije mjeseca ramazana ...“ (Buharija, 1914; Muslim, 1082) I zbog riječi Ammar b. Jasira, radijallahu 'anh: „Ko posti dan u koji se sumneja, iskazao je neposlušnost prema Ebul-Kasimu, sallallahu 'alejhi ve sellem.“ (Sahih: Ebu-Davud, 2317; Tirmizi, 681; Nesa'i, 4/153; Ibnu-Madže, 1645) Ovakvog mišljenja su većina islamskih učenjaka.

Obaveza je postiti taj dan i smatra se prvim danom mjeseca ramazana. Ovo je poznato mišljenje kod hanbelijskih pravnika. Svoj stav dokazuju postupkom Ibnu-Omera, radijallahu 'anhuma, da je on, ukoliko je trideseti dan ša'bana bio maglovit, osvanuo kao postač, a on prenosi hadis: „... pa, ako bude maglovito i ne vidite ga ...“, tako da njegov postupak objašnjava hadis.

Ljudi slijede svoga imama, pa ako on bude postio i oni će postiti, i ako on bude postio i oni neće postiti.

Taj dan će se postiti iz predostrožnosti. Ovoga mišljenja su bili Ibnu-Tejmijje i njegov učenik Ibnul-Kajjim, rahmetullahi 'alejhima.

Ispravno je ono na čemu je bila većina islamskih učenjaka. Postupak Ibnu-Omera, radijallahu 'anhuma, ne može se prihvatiti kao komentar hadisa i uzeti u obavezu post toga dana, time što i sam Ibnu-Omer, radijallahu 'anhuma, post toga dana nije smatrao obaveznim, jer na njega nije podsticao ni svoje ukućane.


Ukoliko se mlađak vidi u nekoj državi da li je obaveza svim stanovnicima na Zemlji da zaposte po tome viđenju, ili svaka zemlja prati pojavu mlađaka i otpočinje post onda kada ga vidi ili kada napuni trideset dana ša'bana? 

  

Islamski učenjaci, rahmetullahi te'ala alejhim, po ovom pitanju imaju više mišljenja.

Prvo mišljenje: Ukoliko se ustanovi pojava mlađaka u nekom mjestu, bilo ono blizu ili daleko, obaveza svih muslimana je da postupe po tom viđenju mlađaka i da zajedno sa onima koji vidjeli mlađak zaposte ramazan.

Ovo mišljenje zastupaju učenjaci hanefijskog i hanbelijskog mezheba, rahmetullahi  alejhim. (Fikhul-hanefi fi sevbihi el-džedid, 1/402; El-Mugni, 4/329) Takođe, prenosi Ibnul-Kasim od imama Malika da je rekao: "Ukoliko se u jednom mjestu sazna da su stanovnici drugog mjesta vidjeli mlađak (i zapostili), na stanovnicima ovog mjesta je da naposte taj dan koji nisu postili zajedno sa onima koji su vidjeli mlađak i da od tog dana nastave postiti s njima." Prenosi se da je slično rekao i imam Šafija. (Bidajetul-mudžtehid, 3/157)

Ovi učenjaci zasnivaju svoje mišljenje na hadisu Abdullaha b. Omera, radijallahu 'anhuma, da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Postite kada ga (mlađak) vidite i prestanite s postom kada ga vidite." (Buharija, 4/135; Muslim, 2/760; Malik u "Muvetti", 1/286; Ibnu-Madže, 1/529; Nesa'i, 4/134; Ahmed, 2/145; Darimi, 2/3; Ibnu-Huzejme, 3/201; Ibnul-Džarud, 390; Darekutni, 2/161; Bejheki, 4/204, 205; Et-Tajalisi, 1/182; Ebu-Ja'ala, 4/337; El-Begavi u "Šerhu-s-sunne", 3/454; Tahavija u "Muškilu-l-asar", 1/209)

Riječi Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Postite kada ga vidite..." ne odnose  se samo na muslimane Medine nego na sve muslimane širom svijeta. (Medžmu'u-l-fetava li Bin Baz, 15/85)

Drugo mišljenje:  Svako mjesto, svaka država počinje s postom sa svojim viđenjem mlađaka, tj. kada oni vide mlađak, ne osvrćući se na druge.

Ovo je mišljenje Abdullaha b. Abbasa, Kasim b. Muhammeda, Salim b. Abdullaha i Ishak b. Rahoje. (El-Mugni, 4/328; El-Medžmu'u, 6/183; Nejlul-evtar, 3/160) Takođe, stanovnici Medine prenose od imama Malika da je rekao: " Viđenje mlađaka u nekoj zemlji ne obavezuje na post stanovnike one zemlje u kojoj se nije vidio mlađak..." (Bidajetul-mudžtehid, 3/157)

Oni zasnivaju svoje mišljenje na hadisu kojeg je zabilježio imam Muslim u svome Sahihu preko Muhammeda b. Ebi-Hermele, od Kurejba da ga je Ummu-Fadl bintul-Haris poslala u Šam Muaviji, radijallahu 'anh. Kurejb kaže: "Došao sam u Šam i obavio svoju potrebu zbog koje me je Ummu-Fadl poslala. U Šamu me je zatekao ramazan. Vidio sam mlađak u noći petka (tj. u četvrtak naveče). Pred kraj mjeseca, vratio sam se u Medinu. Spominjući mlađak, Abdullah b. Abbas, radijallahu 'anhuma, me je upitao: 'Kada ste vidjeli mlađak?' Rekao sam: 'Vidjeli smo ga u noći petka (tj. u četvrtak naveče).' 'Ti si ga vidio? – ponovo me je upitao. Rekao sam: 'Da. Vidjeli su ga i drugi ljudi, i od tada su ljudi postili i postio je i Muavija.' Ibnu-Abbas, radijallahu 'anhuma, mi je rekao: 'Međutim, mi smo ga vidjeli u petak naveče i nećemo prestati postiti sve dok ne napunimo trideset dana ili dok ne vidimo mlađak!' Rekao sam mu: 'Pa, zar nije dovoljno to što je Muavija (tadašnji halifa muslimana) vidio mlađak i što je postio?!' Ibnu-Abbas, radijallahu 'anhuma, mi je rekao: 'Ne. Ovako nam je Allahov oslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, naredio.'" (Muslim, 2/765; Ahmed, 21/306; Ebu-Davud, 2/748; Tirmizi, 2/101; Nesa'i, 4/131)

Ovi učenjaci, rahmetullahi te'ala alejhim, komentarišući hadis i dokazivajući njime svoje mišljenje, kažu da Ibnu-Abbas, radijallahu 'anhuma, koji je živio u Medini, nije postupio po Muavijinom, radijallahu 'anh, viđenju mlađaka, a Muavija je živio u Šamu, Siriji, i niko od Ashaba koji su živjeli zajedno s Ibnu-Abbasom u Medini nije se suprostavio njegovom postupku.
Današnji učenjaci koji zastupaju ovo mišljenje kažu da tada u vrijeme Muavije, tadašnjeg halife muslimana, svi muslimani nisu zajedno otpočinjali s postom, tj. nisu postupali po jednom viđenju mlađaka ma gdje se on pojavio, pa kako da se danas insistira na tom mišljenju kada svaka država ima svog vođu.

Treće mišljenje: Ukoliko se pojavi mlađak u jednoj državi, sve susjedne države, bliske države, imaju isti propis, tj. na stanovnicima svih tih država je da zajedno otpočnu s postom. U suprotnom,  udaljene države, svaka od njih prati pojavu mlađaka.

Ovo mišljenje zastupaju učenjaci šafijskog mezheba. Kao dokaz za svoj stav uzimaju hadis Kurejba, kojeg smo već spomenuli, ističući da mjesta, Medina i Šam (Sirija) nisu bliska. Takođe, ovo mišljenje zastupa i Ibnu-Tejmijje, rahmetullahi te'ala alejh. I ovo treće mišljenje je srednje mišljenje između prethodna dva spomenuta.


 
Kako znati koja je to država bliža a koja dalja? Na osnovu čega da ih razlikujemo?

Prvo: Na osnovu ishodišta, mjesta pojave mlađaka. Tako da, sve one države koje vide mlađak na istom mjestu, u istom izgledu, smatraju se bliskim državama. Za ovo mišljenje su se opredjelili učenjaci Iraka i Es-Sajdelani.

Drugo: Sve države u kojima preovladava jednaka, ista klima, smatraju se bliskim državama. Ovo mišljenje zastupaju Es-Simiri i drugi.

Treće: El-Fevrani, El-Gazali, El-Begavi i drugi kao mjerilo raspoznavanja bliskih država od dalekih, uzeli su razdaljinu, dužinu puta nakon koje musafir može da skraćuje namaz. Tako da, sve države koje su udaljene jedna od druge manje nego što iznosi ova dužina puta nakon koje je dozvoljeno skraćivati namaz, smatraju se bliskim državama.
Imam Nevevi, rahmetullahi te'ala alejh, nije se složio s ovim mišljenjem. Naprotiv, ocijenio ga je slabim, navodeći da pojava mlađaka nema nikakve veze s udaljenošću nakon koje se skraćuje namaz i opredijelio se za prvo mišljenje, tj. da sve države koje imaju isto mjesto pojave mlađaka smatraju se bliskim državama. (El-Medžmu'u, 6/182)

Takođe, učenjaci koji zastupaju ovo mišljenje, podupiru ga i kijasom, pa kažu: "Čovjek kada posti van ramazana ne osvrće se na druge zemlje, na pojavu Sunca i Mjeseca u tim drugim zemljama, ne prati kada oni izlaze i zalaze. Ako tako čini van ramazana, zašto da tako ne postupi i u ramazanu? Zbog čega praviti razliku?" Ili, recimo, umru dva brata muslimana tačno u vremenu zalaska Sunca.
Jedan od njih je živio na Istoku a drugi na Zapadu. Kako ćemo odrediti ko će koga naslijediti? Moramo gledati gdje Sunce zalazi prije. Vidjećemo da Sunce zalazi prije na Istoku i zbog toga kažemo da će onaj koji je živio na Zapadu naslijediti svoga brata na Istoku, jer je ovaj prije umro. (Šerh Bulugul-Merama od šejha Usejmina)

Vijeće velikih učenjaka u Saudijskoj Arabiji na svom zasijedanju 13. 08. 1392. hidžretske godine, nakon razmatranja ovog pitanja donijelo je slijedeću odluku: "Od pojave islama prošlo je već četrnaest stoljeća i ne znamo da se ikada do sada desilo da su muslimani cijelog svijeta, na osnovu viđenja mlađaka u jednom mjestu, zajedno proslavljali islamske praznike. Tako da, članovi ovog vijeća donose odluku da se ostane na onome na čemu se do sada bilo i da svaka islamska država ima pravo na izbor onoga što ona smatra ispravnijim, konsultujući svoje učenjake, bez obzira da li oni uvažavali ili ne, razlikovanje mjesta na kojima se pojavljuje mlađak i na osnovu toga donosili odluku  o nastupanju posta." (Tevdihul-ahkam, 3/454; Medžmu'ul-fetava, 15/95)

Islamski pravni kolegij nakon razmatranja ovog pitanja donio je odluku u kojoj se kaže: "...Nema potrebe za pozivanjem i obavezivanjem svih muslimana u svijetu da zajedno nastupaju s postom i proslavljanjem islamskih praznika, jer poziv na jedinstvenost u tome uistinu neće ujediniti muslimane, kako to neki misle (učenjaci koji zastupaju mišljenje da ukoliko se ustanovi pojava mlađaka u nekom mjestu, bilo ono blizu ili daleko, obaveza svih muslimana je da postupe po tom viđenju mlađaka i da poste). Takođe, savjetujemo da se ustanovljavanje mlađaka ostavi muftijstvu i šerijatskim sudnicama u islamskim zemljama jer je to od koristi svih muslimana. Ono što će ujediniti muslimane jeste njihova odlučnost u sprovođenju Allahove, subhanehu ve te'ala, Knjige i Sunneta Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, u njihovim svakodnevnim poslovima..." (Tevdihul-ahkam, 3/456)

Možemo reći da je stav Vijeća velikih učenjaka u Saudijskoj Arabiji (kojeg smo spomenuli), stav koji obuhvata i spaja sve dokaze i mišljenja islamskih učenjaka. Zbog toga je obaveza na islamskim učenjacima u svim državama da vode računa o ovom pitanju, o nastupanju i završetku mjeseca ramazana, da se slože na onome što je po njihovom mišljenju najbliže istini i da to dostave narodu. Na muslimanima je da slijede njihovu odluku i da se nipošto ne razilaze u tome, jer to vodi podjeli među muslimanima i ružnom govoru "rekla-kazala". (Bin-Baz, Medžmu'ul-fetava, 15/95)

05.06.2016.

Vrijednost i odlike nastupajuceg mjeseca Ramazana

Bismillahir-Rahmanir-Rahim بِسْــــــــــــــــــمِ اﷲِالرَّحْمَنِ الرحيم

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

 


Vrijednosti i odlike nastupajućeg mjeseca Ramazana

Naš dragi gost nam je pred vratima. A to je uistinu mjesec dobra i bereketa, mjesec kojeg je Allah, subhanehu ve te ala, odlikovao mnogim vrijednostima. Mnogobrojni ajeti i hadisi nam govore o posebnosti ovog mubarek mjeseca kojeg mi mu’mini ne smijemo propustiti da nam prođe uzalud.

Obaveznost Ramazanskog posta

Post mjeseca ramazana obavezan je za svakog muslimana i muslimanku, punoljetnog, pametnog, zdravog i onoga koji nije na putu, koji nije putnik.Post mjeseca ramazana je jedan od ruknova islama ,na čiju obaveznost upućuju Kur'an, Sunnet i Idžma'a.

Dokaz iz Kur'ana koji upućuje na obaveznost posta mjeseca ramazana su riječi Uzvišenog Allaha: "O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijaha klonili, i to neznatan broj dana; a onome od vas koji bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da više, za njega je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite. U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanje dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti, - Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate -, da određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na pravi put, i da zahvalni budete." (El-Bekara, 183-185)

Dokaz iz Sunneta koji upućuje na obaveznost posta mjeseca ramazana- Ibnu-Omer r.a. prenosi da je rekao "Allahov Poslanik s.a.v.s. : 'Islam se temelji na pet stvari: svjedočenju da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, obavljanju namaza, izdvajanju zekata, obavljanju hadždža i postu mjeseca ramazana.'" (Muttefekun alejh)
Muslimanska ulema (Idzma) su jednoglasnog mišljenja da je post mjeseca ramazana jedan od temelja islama. Onaj ko porekne njegovu obavezu postaje nevjernik i njegova obaveznost ne spada ni s jednog punoljetnog i pametnog muslimana, osim s nekim od opravdanih šerijatskih razloga (bolest,putovanje,....)



Ramazan je mjesec Kur’ana
Allah, subhanehu ve te ala, je objavio svoju Uzvišenu knjigu u noći “Qadr,” u mjesecu ramazanu, kao uputu ljudima i lijek za vjernike, koja upućuje najispravnijem putu i objašnjava ga, pa kaže Allah, subhanehu ve te ala u prevodu značenja: “U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanje dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede!” (El-Beqare, 185)


U njemu je noć bolja od hiljadu mjeseci
Najvrednij dan kod Allaha Uzvišenog je u mjesecu u kojem je objavljen Kur’an, stoga se u njemu mora povećavati činjenje dobrih djela. Uzvišeni Allah kaže u prevodu značenja: “Mi smo ga počeli objavljivati u noći Qadr – a šta ti misliš šta je noć Qadr? Noć Qadr je bolja od hiljadu mjeseci – meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake, sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane.” (El-Qadr, 1-5)
“Mi smo počeli da je u Blagoslovljenoj noći objavljujemo – i Mi, doista, opominjemo – u kojoj se svaki mudri posao riješi po zapovijedi Našoj! Mi smo, zaista, slali poslanike kao milost Gospodara tvoga – On, uistinu, sve čuje i sve zna.” (Prevod značenja, Ed-Duhan, 3-6)



Ramazan je mjesec kada se okivaju šejtani
Ramazana je mjesec kada se umanjuje zlo na Zemlji. Zato što se lancima i okovima okivaju i vezuju džinni-odmetnici, pa zbog toga nisu u stanju da upućuju ljude na fesad, kao što to čine u drugim mjesecima. To zbog predanosti mu’mina njihovom postu, koji suzbija strasti kao i zbog njihovog učenja Kur’ana i ostalih vrsta ‘ibadeta koji odgajaju i čiste dušu.
“O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste bili bogobojazni.” (Prevod značenja, El-Beqare, 183)


Mjesec kada se zatvaraju vrata Džehennema a otvaraju vrata Dženneta
Takođe u Ramazanu se zatvaraju vrata Džehennema a otvaraju vrata Dženneta, jer se povećavaju ‘ibadeti, dobra djela, lijep i koristan govor.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Kada dođe ramazan, otvore se vrata Dženneta (1) a zatvore se vrata Džehennema, i okuju se šejtani.” (U Muslimovoj predaji stoji: “Otvore se vrata milosti.” Hadis prenosi Buharija, 4/97 i Muslim, br. 1079)
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Kada nastupi prva noć Ramazana, okivaju se šejtani i džini odmetnici, i zatvaraju se vrata Džehennema, tako da se nijenda više ne otvore, a otvore se vrata Dženneta, tako da se nijenda više ne zatvore, a glasnik poviče: ‘O to koji želiš khajr, pristupi! A ti koji želiš zlo, odstupi!’ I Allah tada oslobađa svoje robove iz vatre i to svaku noć.’” (Hadis prenosi Tirmizi, br. 682, Ibn Madže, br. 1642 i Ibn Huzejme, 3/188, putem Ebu bekra ibn Ajjaša od El-E’ameša od Ebu Hurejre, radijallahu anhu. Ovaj sened je dobar.)

Oprost grijeha
Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko isposti ramazan vjerujući i nadajući se nagradi, oprošteni su mu grijesi koje je do tada počinio.” (Buharija 4/99 i Muslim, br. 759) Takođe se prenosi od ovog ashaba i sljedeći hadis: “Pet dnevnih namaza, džuma do džume, ramazan do ramazana – brišu grijehe između njih, ako se klonite velikih grijeha.” (Muslim, br. 233)
Od njega se prenosi i da je se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom popeo na mimber i rekao: “Amin, amin, amin!” Pa mu je rečeno: “Allahov Poslaniče, samo si se popeo na mimber i rekao: ‘Amin, amin, amin.’ On reče: ‘Došao mi je Džibril, alejhi selam, i rekao mi: ‘Koga zatekne mjesec ramazan pa mu ne bude oprošteno i uđe u vatru, pa neka ga Allah udalji!’ Reci: ‘Amin!’ Rekao sam: ‘Amin…’” (Ahmed, 2/246 i 254, Ibn Huzejme, 3/192, Bejheki 4/204

Primanje dove i oslobađanje od vatre
Prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Zaista Allah u mjesecu ramazanu, svaki dan i noć ima one koje oslobađa vatre, a svaki musliman koji uputi dovu tražeći njome nešto, biva mu uslišana.” (Ahmed, 2/254, El-Bezzar, br. 3142)

Postač se ubraja u pravednika i šehida
Od Amra ibn Murre El-Džuhenija, radijallahu anhu (vidi “El-Ensab”, 3/394, od Es-Sem’anija i “El-Lubab,” 1/317, od Ibnul-Esira) se prenosi da je rekao: “Jedan čovjek je došao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao mu: “Allahov Poslaniče, ako budem svjedočio da je samo Allah bog i da si ti Njegov poslanik, i budem obavljao pet dnevnih anamza i davao zekat, te postio ramazan, iz koje sam ja skupine?” Pa mu je on, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio: “Od pravednika i šehida.” (Ibn-Hibban, br. 19 u “Zevaidu,” a njegov lanac prenosilaca je ispravan)

Ne dozvolimo da nam prođe ovaj mubarek mjesec a da nismo ga iskoristili u khajru. Ne pretvarajmo svoj post u puko gladovanje već pobrinimo se da ovaj 'ibadet obavimo Allahu pokorno i ponizno.


Spremamo li se za Ramazan?


Od planiranja za Ahiret jeste i planiranje kako iskoristiti Ramazan u pokornosti i ibadetima prije njegova dolaska. Dobra priprema je pola posla. Kako kvalitetno dočekati Ramazan ako se počnemo pred njegov sam dolazak spremati? Kako ga iskoristiti maksimalno kada nas preduhitri brzina vremena kojom on dođe i prođe? A mi ostanemo zatečeni jer nismo osjetili onoliko koliko smo se nadali i htjeli zvuk Qur’ana, slast namaza, jačinu zikra, čvrstinu pokajanja i poseban miris Ramazana.
U ovom mjesecu se djela naša umnogostručavaju. Zato krenimo na vrijeme sa našim pripremama za ovaj mjesec milosti.
U hadisu Poslanika, sallallahu a'lejhi ve selleme, stoji da je rekao''Došao vam je vaš mjesec zakletvom Allahovog Poslanika, ne dođe bolji mjesec muslimanima od ovoga mjeseca, niti dođe gori (lošiji) mjesec po munafike (licemjere) gori od njega. Doista Allah piše njegove sevabe i njegove nagrade prije nego i nastupi, a piše njegove grijehe (grijehove) prije nego i nastupi, stoga što vjernik priprema svoj imetak u njemu za snagu obavljanja ibadeta, dok munafik u njemu se priprema za ogovaranje vjernika i traženje njihovih manjkavosti (nedostataka, grešaka), pa je on (ramazan) dobitak za vjernike a šteta (propast) za pokvarenjake''. (Bilježi ga Ahmed i El-Bejheki od Ebu Hurejre)

 

Nekoliko načina koji nam mogu pomoći u našem spremanja za Ramazan su:

1. Dova Allahu subhanehu ve te ala da Ramazan dočekamo zdravi i jaki u našoj vjeri kako bi bili što bolji, što jači vjernici tokom ovog mjeseca milosti. Priča Enes, radijellahu anhu: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi kada nastupi mjesec Redžep govorio: „Allahu naš, daj nam bereketa u Redžepu i Šabanu, i daj da dočekamo Ramazan.“ (Ahmed i Taberani)

2. Radost ovom posebnom gostu koji na putu ka nama, jer u ovom mjesecu se zatvaraju vrata Džehennema a otvaraju Dženneta.

3.Planiranjem unaprijed kako da provedemo Ramazan gdje će najviše biti mjesta za ibadete a najmanje za besposlice.

Planirajmo da što više:

- proučimo Kur'ana,
- klanjamo nafile namaza pored obaveznih,
- zikrimo
- dovimo

- udjeljujemo sadaqu

-istigfar cinimo-pokajanje od grijeha
- kajemo se Allahu i zahvaljujemo Mu na svim blagodatima
- čitamo islamsku literaturu;

4. Naša jaka namjera da dočekamo i provedemo Ramazan u dubokoj pokornosti Allahu, u činjenju što više dobrih djela, ne smije izostati u našoj pripremi.

5. Doček Ramazan sa pokajanjem od naših grijeha i sa čvrstom odlukom da se nikada više na vratimo na njih. "I pokajte se Allahu svi vi, o vjernici, kako bi uspjeli.“ (Prevod značenja, En Nur, 31)

6. Čišćenjem naše duše i osvježavanjem našeg znanja o pitanjima Ramazana razumjevanjem ramazanskih propisa.

7. Ne zanemarivanjem da'we, pozivanje u našu vjeru tewhida. U našem vremenu je od posebnog značaja pozivanje u islam- tewhid, u vremenu kada je ovaj poziv pod plaštom žestokih napada Allahovi neprijatelja. U hadisu Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem se navodi: "Tako mi Allaha, da Allah uputi preko tebe samo jednog čovjeka, bolje ti je od najboljeg blaga." (Muttefekun alejhi)

8. Doček Ramazan sa novom stranicom u našem životu: sa tewbom, sa čvrstim slijeđenjem sunneta Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, sa dobročinstvom prema našim roditeljima i famliji, miskinima i siromašnima te sa jačanjem naše veze sa braćom i sestrama u islamu.

Spremajmo se sada (ako već nismo) za mjesec milosti. Ramazan bi trebali šest mjeseci ispraćati, a pet ostalih provesti u pripremi za slijedeći dolazak. Zato ne dozvolimo da naša srca nisu još očišćena i da su zaprljana svakodnevnim grijesima a gost samo što nije stigao. Ako se sami ne pripremimo za njegov dolazak niko to za nas neće uraditi.


19.05.2016.

Allahu Uzviseni ,Milostivni Ti koji oprastas...Oprosti nam!

19.05.2016.

Trazenje oprosta od Allaha za svoje grijehe ( Estagfirullah )

Bismillahir-Rahmanir-Rahim
Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

 

Trazenje oprosta od Allaha za svoje grijehe ( Estagfirullah )

Dvije riječi donose svako dobro:" Estagfirullah – Oprosti mi Allahu"

Činjenje istigfara je u osnovi mustehab, tj. preporučeno jer čovjek može tražiti oproste za grijehe a da nije učinio grijeh. S tim da istigfar može biti vadžib a to je kada čovjek počini određeni grijeh, na što se odnose mnogi ajeti gdje je došla naredba od Allaha, dželle še'nuhu, da činimo istigfar. A istigfar zabranjeno činiti za kjafire jer kaže Uzvišeni: "Vjerovjesniku i vjernicima nije dopušteno da mole oprosta za mnogobošce, makar im bili i rod najbliži, kad im je jasno da će oni stanovnici Džehennema biti". (Et-Tevbe, 113)

Rekao je Allah subhanehu ve te ala: “O Moji robovi koji ste se prema samima sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost, Allah prašta sve grijehe.On je Onaj koji mnogo prašta i Milostivi.” (Prevod značenja, Ez-Zumer, 53) "Malo su noću spavali, a zorom su puno oprosta od grijeha tražili“…(Prevod značenja, Nuh, 12)

Bojte se Allaha, o Allahovi robovi, mnogo mu se klanjajte i za oprost Ga molite i iskreno Mu robujte, On će vam vaša djela popraviti i grijehe vam vaše oprostiti i znajte da je najbolji govor Allahova knjiga. Allahovi robovi, bojte se Gospodara svoga, pokajte se Njemu od vaših grijeha i ne gubite nadu u Njegovu milost koliki god bili vaši grijesi. On će sigurno, onome koji se pokaje, sve grijehe oprostiti.

Hadis o kojem se govori je mutefekun alejhi, a u rivajetu kod Buharije je došao u sljedećem tekstu da je Poslanik saws cinio ovako istigfar: "Tako mi Allaha, ja činim istigfar i tevbu Allahu u jednom danu više od sedamdeset puta", dok kod Muslima glasi: "O ljudi, činite tevbu i istigfar Allahu jer ja činim tevbu u jednom danu sto puta". Istigfar znači tražiti od Allaha da oprosti grijehe, a tevba znači pokajati se Allahu, dželle še'nuhu, za učinjeni grijeh, tako da se njihovo značenje vraća na isto iako ima među njima razlike.

Prenosi Enes ibn-Malik, radiallahu anhu, i kaže da je čuo Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi we sellem, gdje kaže: ''Rekao je Allah Uzvišeni: 'O sine Ademov, dok god Me budeš molio i od Mene se nadao, ja ću ti praštati šta god budeš radio, i na to se neću obazirati. O sine Ademov, kada bi tvoji grijesi dosegli do neba, ako bi zatražio od Mene oprost, oprostio bi ti. O sine Ademov, kada bi mi pristupio sa pogreškama velikim poput zemlje, zatim me sreo ne smatrajući drugog ravnim Meni, ja bih ti pristupio sa jednakim oprostom.'' (Bilježi Tirmizi i kaže da je hadis hasen-sahih)

Dunjaluk predstavlja put ka ahiretu; lijepa oaza kojom prolazi putnik, koji treba da vodi računa da ga ljepota oaze ne zavara pa da zaboravi krajnji cilj kojem teži i ide.
Kada duša koja navodi na zlo zavlada srcem vjernika, jedini lijek protiv nje je ispitivanje njene savjesti i djelovanje suprotno onome što ona hoće.
Imam Ahmed prenosi od Omera b. El-Hattaba r.a. da je rekao: „Obračunajte se sa sobom prije nego što od vas bude zatraženo da račun položite! Izvagajte svoja djela, prije nego što vi budete na vagu stavljeni! Sutra će vam, na Sudnjem danu, biti lakše položiti račun ako se danas obračunate sami sa sobom. Zato se okitite dobrim djelima za dan Velikog obračuna, za dan „KADA ĆETE ISPITIVANI BITI, I NIJEDNA TAJNA VAŠA NEĆE SKRIVENA OSTATI.“ (Prevod značenja, El-Haqqa, 18 ) Hadis prenosi Tirmizi

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je svojim primjerom najbolje pokazao koliko i kako treba činiti istigfar: "O ljudi, činite iskreno tewbu Allahu dž.š.! Ja Mu činim tewbu stotinu puta dnevno.“ (Ahmed, Buharija)

Vjerovjesnik sallallahu alejhi ve sellem je neprestano činio zikr, pa kad bi na trenutak nešto omelo od toga, on bi po a stotinu puta učio estagfirullah - Alllahu moj, oprosti mi.

El-Egarr el Muzeni r.a presnosi da ja Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: “Moje srce prekrije nemar, pa ja zbog toga proučim estagfirullah, stotinu puta.” (Muslim)
Abdullah ibn Omer kazuje:.Na jednom sijelu smo izbrojali da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem stotinu puta rekao: “Rabbi gfrli ve tub alleje inneke entet tevvabul gafur’…prije nego što je napustio sijelo.“( Ebu-Dawud, En-Nesai, Ibn Madže i Tirmizi, sahih)

Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je rekao: "Allah je spustio ovom ummetu dvije bezbjednosti (obećao je): da ih neće kazniti dok si ti Muhammede među njima (i to se obistinilo) i da Allah neće kazniti narod sve dok čini istigfar.Pa kada ja preselim, ostaje vam istigfar do Sudnjeg dana…“ (Prenosi Tirmizi)
"Ko se drži istigfara, čini ga ustrajnim, Allah subhanehu ve te ala će mu svakoj tjeskobi izlaz naći i svakoj tuzi olakšanje, i opskrbit će ga odakle se i ne nada.“ (Ebu Dawud, Ibn Madže)

"Sejjidul istigfar (allahumme ente rabbi, pa do kraja) ko ga kaže izjutra čvrsto vjerujući u njegove riječi, te umre tog dana prije nego što omrkne, pa on je od stanovnika Dženneta. Ako ga kaže noću čvrsto ubjeđen u te riječi, te umre prije nego što osvane, pa i on je od stanovnika Dženneta.“ (Buhari i Muslim)
„Ko kaže :Estagfirullahe ellezi la ilahe illa hu, elhajjul-kajjume we etubu ilejhi", tri puta, Allah subhanehu ve te ala mu oprosti grijehe pa makar ih bilo koliko morske pjene, pa makar ih bilo koliko lišća na drveću, pa makar ih bilo koliko prašine u pustinji, pa makar ih bilo koliko dana na dunjaluku.“ (Imam Ahmed ,Tirmizi...)

Šedad ibn Evs, r.a prenosi da je Allahov poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: “Najbolji istigraf je da kažeš: Allahu moj, Ti si moj Gospodar.Nema istinskog boga osim Tebe.Ti si moj Stvoritelj. Ja sam Tvoj rob. Ja se držim zavjeta tebi datog i obećanja tvog shodno mojim mogućnostima.Od Tebe tražim utočište od zla kojeg sam počinio.Priznajem sve tvoje blagodati koje si mi darovao i priznajem svoje grijehe, pa mi oprosti, jer, niko osim tebe grijehe ne prašta. Onaj ko prouči ovaj istigfar nakon što omrkne, ako bi umro te noći, ušao bi u džennet.Isto tako onaj ko ga prouči kad osvane , čvrsto vjerujuću u ono što uči,i umre taj dan, učiće sa Allahovom dozvolom u Džennet.” (El-Buhari)

Abdullah ibn Busr r.a prenosi da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: “Blago li se onome ko u svojim listovima na Sudnjem danu nađe mnogo istigfara (traženja oprosta)..(Ibn Madže i En Nesai Amelu jevvmin ve lejletin)

Abdullah ibn Abbas r.a da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: “Ko bude ustrajan u traženju oprosta od Allaha , Allah subhenhu ve te ala rasteretit će ga svake brige, naći ćemu izlaz iz svake nevolje i opskrbit ga odakle se i ne nada.“ (Ebu Dawud i Ibn Madže)

Ebu Bekr es-Sedik r.a prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: “Neće se ubrajati u one koji su ustrajni u grijehu, onaj ko traži oprosta, pa makar isti grijeh činio sedamdeset puta u istom danu.“(Ebu Dawud i Et Timizi-garib)

Zejd, oslobođeni rob Allahovog Poslanika kaže da je čuo od Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem da je rekao: “Ko prouči poslije svakog namaza: Estagfirullahe ellezi la illahe illahu el-hajjel-kajjume ve etubu ilejhi“..biće mu oprošteni svi grijesi, pa makar pobjegao sa bojnog polja...(Ebu Dawud i Et Tirmizi)

Ebu Bekr es Sedik r.a kaže: “Čuo sam Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem da kaže:nema ni jednog roba koji učini neki grijeh pa se lijepo i kako treba abdesti, zatim klanja dva rekata, pa zamoli Allaha da mu oprosti, a da mu On ne oprosti.” Potom je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem proučio ajet: “Oni koji učine kakvo ružno dijelo ili sami sebi nepravdu učine, Allaha se sjete pa zatraže oprosta za svoje grijehe...“ (Prevod znacenja, Alu Imran, 135) (Et-Tirmizi)

Ebu Seid el-Hudri r.a prenosi da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao:“Ko prilikom lijeganja u postelju prouči: Estagfirullahe ellezi la illahe illahu el-hajjul-kajjumu ve etubu ilejhi,“ tri puta oprostit će mu se grijesi makar ih bilo koliko pjene na moru, i koliko je lišća na drveću, i koliko je kamenčića u pješčanim dinama u Arabiji i koliko je dana na ovome vijetu...(Et Tirmizi-garib)

Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je rekao: “Ko traži oprosta za vjernike i vjernice,upisat će mu se svakim vjernikom i vjernicom, za koju je tražio oprosta, dobro djelo“ ...(Taberani od Ubadeta r.a)

Od osnovnih oblika izražavanja istigfara su riječi koje su došle u hadisima koje bilježi Ebu Davud: "Estagfirullahe ve etubu ilejhi" i "Estagfiruke ve etubu ilejke".

A od najboljih riječi sa kojima se čini istigfar je ono što je došlo u vjerodostojnom hadisu da se prvo izrazi zahvala Allahu, dželle še'nuhu, onda prizna počinjeni grijeh a zatim da zatraži od Allaha magfiret i oprost. Sve ovo je došlo u tzv. hadisu Sejjidul-istigfar. Naime, prenosi se od Šeddada ibn Evsa, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Najbolji istigfar je da rob kaže: Allahumme ente Rabbi, ve ene abduke, la ilahe illa ente, halakteni ve ene abduke, asbahtu ala ahdike ve v'adike mestet'atu, euzu bike min šerri ma san'etu, ve ebu'u leke bi ni'ametike alejje, ve ebu'u leke bi zunubi, fagfir li innehu la jagfiruz-zunube illa ente (Allahu moj, Ti si moj Gospodar a ja sam Tvoj rob, nema božanstva osim Tebe, Ti si me stvorio a ja sam Tvoj rob, osvanuo sam na ugovoru i obećanju prema tebi koliko sam u stanju, utječem ti se od zla kojeg sam počinio, priznajem Ti Tvoje blagodati prema meni, i priznajem Ti svoje grijehe, oprosti mi jer zaista ne prašta grijehe niko osim Tebe)". Hadis bilježi Buharija u svom Sahihu.

Takođe, bilježi Buharija i Muslim u svojim Sahihima dovu istigfara koja se uči u namazu: "Allahumme, inni zalemtu nefsi zulmen kesira, ve la jagfiruzzunebe illa ente, fagfir li magfireten min indike, verhamni, inneke entel-gafurur-rahim (Allahu moj, ja sam sebi veliku nepravdu učinio, a grijehe ne oprašta niko osim tebe, pa mi oprosti Svojim oprostom, smiluj mi se jer zaista si Ti Onaj koji puno prašta i koji je Milostiv)".

Od riječi istigfara se takođe u vjerodostojnim hadisima prenosi sljedeće:

- "Estagfirullahe elezi la ilahe illa huve el-hajju el-kajjumu ve etubu ilejhi (Tražim oprosta od onoga osim koga drugog boga nema Živog i Vječnog i tražim oprosta od Njega)" (Ebu Davud),

- "Allahummagfir lena verhamna, ve tub alejna, inneke ente et-tevabur-rahim (Allahu naš, oprosti nam i smiluj nam se i primi naše pokajanje, zaista si Ti Onaj koji puno prašta i Milostiv je)" (Nesai u Es-Sunenul-kubra),

Od prilika u kojima je prenešeno da se čini istigfar su sljedeće okolnosti: činjenje istigfara prilikom ulaska i izlaska iz mesdžida, u namazu, nakon namaza, u noćnom namazu, u namazu za kišu, u toku obreda hadža, činjenje istigfara za umrle, zbog gibeta, pred spavanje, prilikom kihanja, nakon završetka sijela i slično. Naravno, za svaku ovu situaciju su prenešeni posebni tekstovi činjenja istigfara a što se može naći u zbirkama dova i zikrova (poput knjige Hisnul-muslim).

A od najboljih vremena u kojima se čini istigfar je zadnja trećina noći, nakon svakog počinjenog grijeha kao i u starosti i pred smrt.

Drage moje sestre i braco, molim Allaha subhanehu ve te ala da nas očisti u ovom mubarek mjesecu od naših grijeha i da nam učini nijjet ispravnim, da samo zbog Njega ibadet činimo.
Molim Allaha subhenhu ve te ala da nas učini od onih s kojima će On na Sudnjem danu biti zadovoljan a i mi s Njim, da nam podari od svog nura i učini nas stanovicima Dženneta. Amin, ja Rabb!

Da se posijetimo jos jednom :

Dvije riječi donose svako dobro: Estagfirullah – Oprosti mi Allahu

Postoje riječi zbog kojih kiša pada i odlazi siromaštvo, a za to postoji dokaz.

Hasanu Basriju dolazi čovjek i tuži se da kiša nije dugo pala,
Hasan mu reče: (
استغفر الله ) Traži oprosta za grijehe

Dolazi mu drugi i tuži se na neimaštinu
Hasan mu reče: (
استغفر الله ) Traži oprosta za grijehe

Dolazi mu treći i tuži se da mu je žena nerotkinja
Hasan mu reče: (
استغفر الله )
Traži oprosta za grijehe

Dolazi mu četvrti i tuži se da zemlja ništa ne rađa,
Hasan mu reče: (
استغفر الله )
Traži oprosta za grijehe

Prisutni u čudu rekoše: “Kako si ti Hasane čudan!
Zar svakome ko ti se na nešto potuži samo kažeš:
(
استغفر الله ) “Traži oprosta za grijehe”?
Hasan im reče: “Zar nikada niste čitali ajete?

“... i (Nuh je) govorio:
’Tražite od Gospodara svoga oprost jer On, doista, mnogo prašta;
On će vam kišu obilnu slati
i pomoći će vas imanjima i sinovima,
i daće vam bašće, i rijeke će vam dati.” (Nuh, 10-12)



Ako želite biti srećni i zadovoljni, recite (
استغفر الله)
(estagfirullah) “Oprosti Allahu”, jer Allah kaže: “... od Gospodara svoga oprosta tražite i pokajte se, On će vam dati da do smrtnog časa lijepo proživite...” (Hud, 3)


Ako želite da se sačuvate od nesreća i katastrofa, recite:
(
استغفر الله) (estagfirullah) “Oprosti Allahu”, jer Uzvišeni kaže:" Allah ih nije kaznio, jer si ti među njima bio; i Allah ih neće kazniti sve dok se neki od njih mole da im se oprosti.” El-Enfal, 3

Ako želite oprost za grijehe, uvećanje dobrih djela i povećanje ugleda, recite: (
استغفر الله) (estagfirullah) “Oprosti Allahu”, jer Uzvišeni kaže:
“... i recite: ’Oprosti’ – oprostit ćemo vam grijehe vaše, a onima koji čine dobra djela dat ćemo i više!” (El-Bekara, 58)

A ti, koga ophrvaše brige, tuga i nedaće, reci
(
استغفر الله) (estagfirullah) “Oprosti Allahu”,
pa će istigfar odagnati oblake tuge i od tebe otklonuti svaku brigu!”

Istigfar (traženje oprosta za grijehe) je djelotvoran lijek za grijehe, neimaštinu, sušu, pa i za razne bolesti.
Zato nam je Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio da u svim prilikama izgovaramo: “estagfirullah”.
Govorio je:
يا ايها الناس استغفروا الله وتوبوا اليه فانى استغفر الله واتوب اليه فى اليوم مائة مرة
“O ljudi, tražite od Allaha oprosta i pokajte mu se.


http://www.youtube.com/watch?v=YpdUh--8QYg&feature=player_embedded

http://www.youtube.com/watch?v=nmRko7Difuk&feature=player_embedded

http://www.youtube.com/watch?v=NoF06u9cInQ&feature=player_embedded


Stariji postovi

Allaha subhanehu ve te'ala Robinja

Mi vam Knjigu objavljujemo u kojoj je slava vaša, pa zašto se ne opametite?(Al-Anbiya' - Vjerovjesnici,10)

Sta je to Ibadet -???
***Bismillahir-Rahmanir-Rahim***
Kur'an je uputa za spas...

Kur'an je uputa za spas...





***Bismillahir-Rahmanir-Rahim***

Svaki razuman i pametan čovjek će se makar jednom u svome životu zapitati: Kako sam nastao? Zašto postojim? Šta je poslije smrti? Mnogi će lutati tragajući za pravim odgovorom, ali, nažalost, mnogi i neće pronaći taj odgovor. Uzvišeni Allah u Kur'anu kaže: ''A džinne i ljude stvorio sam samo da Mi ibadet čine (da Me obožavaju).'' (Ez-Zarijat, 56.) Prema tome, osnovna svrha i cilj zbog kojeg smo stvoreni jeste da Allahu robujemo, da Ga obožavamo, odnosno, da Mu ibadet činimo.
***Šta je ibadet?
* Kako ostvariti ovu svrhu i cilj? Kako učiniti svoj život ibadetom? Šta je to, ustvari, ibadet i koje je ispravno poimanje ibadeta? Po općepoznatom značenju ibadet su djela kojima izražavamo svoju pokornost i odanost našem Stvoritelju i Gospodaru, Uzvišenom Allahu. To su vjerski obredi poput namaza, posta, hadža, kurbana, učenja Kur'ana i druga slična djela. Međutim, da li svoj cjelokupni život trebamo svesti na vjerske obrede, a zapostaviti sve druge aspekte života? Naravno da ne trebamo, jer ako tako mislimo, onda naše poimanje ibadeta i naše razumijevanje vjere islama nije ispravno. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ukorio je onu trojicu koji su htjeli da svoj život svedu samo na ono uže značenje ibadeta. Jedan od njih kazao je da će neprekidno postiti, drugi je rekao da će cijelu noć klanjati i da neće spavati i treći je rekao da se neće nikad ženiti. Kada je za ovo čuo Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ''Ja, zaista, najviše strahujem od Allaha i ja sam najbogobojazniji među vama, ali ja i postim i iftarim, i klanjam i spavam i ženim se, pa ko ne želi moju praksu, nije na mome putu.'' Islamski pojam ibadeta veoma je širok i ne svodi se samo na vjerske obrede koje smo prethodno spomenuli. Cilj ove vrste ibadeta jeste da Allahu budemo zahvalni na mnogobrojnim blagodatima koje nam je podario, da jačamo vezu sa našim Stvoriteljem i Gospodarom i da svoju dušu očistimo i oplemenimo.

***Uzvišeni Allah rekao je: ''Reci: 'Namaz moj, i obredi moji, i život moj, i smrt moja doista su posvećeni Allahu, Gospodaru svjetova.''' (El-En'am, 162.)

***Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Uzvišeni Allah kaže: 'Ko je neprijatelj Mome čestitom robu (štićeniku), Ja mu rat objavljujem. Meni najdraže djelo, kojim Mi se Moj rob približava, jesu farzovi – ono što je naređeno. Moj rob Mi se stalno približava nafilama sve dok ga ne zavolim, a kada ga zavolim, postajem njegov sluh kojim sluša, njegov vid kojim gleda, njegova ruka kojom hvata i njegova noga kojom hodi. Ako od Mene nešto zatraži, dat ću mu, a ako utočište zatraži, zaštitit ću ga. Ni u jednom Svome djelu ne oklijevam kao što oklijevam pri uzimanju duše Mome robu vjerniku. On ne voli smrt, a Ja ne volim da mu činim ono što on ne voli.''' (Buhari u Sahihu, Kitabu-r-rikak, 6502, i Bejheki u Es-Sunenul-kubra, 3/346)

*** Ibadeti, kao što su namaz, post, hadž i drugi, imaju za cilj i da nas oslobode egoizma, ali i da u nama prodube osjećaj i za drugima u društvu u kojem živimo. Čovjek kroz ibadete sa svojim djelovanjem izlazi iz kruga svoga egoizma i čini svoje djelovanje i aktivnosti korisnim i drugima koji sa njim žive. Kada musliman postigne ovaj stupanj duhovnosti i morala, tada čini samo ono s čime je Allah zadovoljan i svakim svojim postupkom traži samo Allahovo zadovoljstvo. Kada ovo postignemo, onda smo ostvarili i svrhu zbog koje smo stvoreni: učinili smo svoj život ibadetom.

***Besprijekoran musliman
Ovaj duhovni trening kroz ibadete čini čovjeka besprijekornim muslimanom. Namazi mu pomažu da se ponaša u skladu sa principima islama i podstiču ga da izvršava svoje dužnosti, kako prema Allahu, tako i prema sebi i drugima. Svakodnevni namazi najbolje nam pomažu da svoje ponašanje prilagodimo svojim idealima. Ako je čovjek svjestan svojih dužnosti prema svome Stvoritelju toliko da su mu one iznad svih ovodunjalučkih interesa, on će sigurno biti pošten u svim svojim aktivnostima. On će biti dosljedan u poštivanju Božijeg zakona u svim sferama života, isto kao što pazi i na pet dnevnih namaza. Na ovakvog čovjeka možemo računati i u svim drugim aktivnostima života, jer njega vodi čestitost i bogobojaznost koja je duboko usađena u njegovom srcu.



***Bismillahir-Rahmanir-Rahim***

"Allah ima svoja lijepa imena, pa Ga po njima zovite" (El Earaf, 180).

U jednom hadisu spominje se dova Muhameda sallallahu alejhi we sellem u kojoj se, između ostaloga, kaže:
"Molim Te svim Tvojim imenima, kojima si Se nazvao, ili objavio u Svojoj Knjizi, ili podučio imenima nekog od Svojih robova, ili ga ostavio tajnim i skrivenim od Svojih robova...",Sto znaci da Uzviseni ima jos mnogo Svojih imena koja su nama nepoznata ili tajna...osim ovih 99:


1) Allah - Allah je Onaj, osim koga drugog Boga nema
2) Er-Rahman - Blagi
3) Er-Rahim - Milostivi
4) EI-Meliku - Vladar
5) EI-Kuddusu - Sveti
6) Es-Selamu - Čist od mana
7) EI-Mu'minu - Koji potvrđuje obećanja
8) EI-Muhejminu - Koji daje sigurnost
9) EI-Azizu - Koji sve pazi i prati
10) EI-Džebbaru - Snažni
11) EI-Mutekebbiru - Silni
12) EI-Haliku - Stvaralac
13) EI-Bari'u - Koji divno stvara
14) EI-Musavviru - Koji likove daje
15) EI-Gaffaru - Koji mnogo prašta
16) EI-Kahharu - Koji nadvladava
17) EI-Vehhabu - Koji mnogo poklanja
18) Er-Rezzaku - Koji obilnu opskrbu daje
19) EI-Fettahu - Koji sve rješava i otvara
20) EI-Alimu - Koji sve zna
21) EI-Kabidu - Koji steže
22) EI-Basitu - Koji pruža
23) EI-Hafidu - Koji spušta
24) Er-Rafiu - Koji diže
25) EI-Muizzu - Koji uzvisuje
26) EI-Muzillu - Koji ponizuje
27) Es-Semiu - Koji sve čuje
28) EI-Besiru - Koji sve vidi
29) EI-Hakemu - Sudac
30) EI-Adlu - Pravedni
31) EI-Latifu - Dobri
32) EI-Habiru - O svemu obaviješteni
33) EI-Halimu - Blagi
34) EI-Azimu - Veliki
35) EI-Gaffuru - Koji prašta
36) Eš-Šekuru - Koji je zahvalan
37) EI-Alijju - Visoki
38) EI-Kebiru - Veliki
39) EI-Hafizu - Koji čuva
40) EI-Mukitu - Koji pazi i uzdržava
41) EI-Hasibu - Koji obračun svodi
42) EI-Dželilu - Veličanstveni
43) EI-Kerimu - Plemeniti
44) Er-Rekibu - Koji motri na svaki pokret
45) EI-Mudžibu - Koji molbe prima
46) EI-Vasiu - Koji milošću i znanjem sve obuhvata
47) EI-Hakimu - Mudri
48) EI-Vedudu - Koji voli
49) EI-Medžidu - Slavljeni
50) EI-Baisu - Koji proživljuje
51) Eš-Šahidu - Koji je o svemu svjedok
52) EI-Hakku - Vrhovna Istina
53) EI-Vekilu - Sveopći Staratelj
54) EI-Kavijju - Moćni
55) EI-Metinu - Čvrsti
56) EI-Velijju - Zaštitnik
57) EI-Hamidu - Hvaljeni
58) EI-Muhsi - Koji i sitnice obuhvata i broj im zna
59) EI-Mubdiu - Koji je početni Stvaralac
60) EI-Muidu - Konačni proživitelj
61) EI-Muhji - Koji život daje
62) EI-Mumitu - Koji smrt daje
63) EI-Hajju - Živi
64) EI-Kajjiimu - Koji sve obdržava
65) EI-Vadžidu - Imućni
66) EI-Madžidu - Slavni
67) EI-Vahidu - Jedini
68) Es-Samedu - Kome se svako obraća
69) EI-Kadiru - Svemoćni
70) EI-Muktediru - Koji sve može
71) EI-Mukaddimu - Koji unapređuje
72) EI-Mu'ehhiru - Koji zapostavlja
73) EI-Evvelu - Prvi
74) EI-Ahiru - Posljednji
75) Ez-Zahiru - Jasni
76) EI-Batinu - Skriveni
77) EI-Valiju - Koji upravlja
78) EI-Mutealiju - Svevišnji
79) EI-Berru - Dobročinitelj
80) Et- Tevvabu - Koji kajanje uslišava
81) EI-Muntekimu - Koji ne ostaje dužan
82) EI-Afuvvu - Koji oprašta
83) Er-Reufu - Samilosni
84) Maliku-I-mulki - Gospodar svih svjetova
85) Zul-Dželali ve-I-Ikrami - Najveličanstveniji i Najčasniji
86) EI-Muksitu - Sveopći djelitelj pravde
87) EI-Džami'u - Koji sve okuplja
88) EI-Ganijju - Koji je bogat
89) EI-Mugni - Koji daje bogatstvo
90) EI-Mani'u - Koji oduzima bogatstvo
91) Ed-Darru - Koji stvara štetu
92) En-Nafi'u - Koji stvara korist
93) En-Nuru - Sveopće svjetlo
94) EI-Hadi - Koji upućuje
95) EI-Bedi'u - Stvoritelj (Prapočetak svega)
96) El-Baki - Vječiti
97) EI-Varisu - Konačni nasljednik svega
98) Er-Rešidu - Upućivač na dobro
99) Es-Saburu - Strpljivi, Koji ne hiti sa obračunom


Dowa-molba Allahu subhanehu ve te’ala
***Bismillahir-Rahmanir-Rahim***

***Kur`anski ajet:Gospodar vas je kazao:"Prizivajte Me molbama /dovama/,odazvat cu vam se" (El- Mu`min 60) nedvojbeno izrazava najdublji znacaj dove kao jedne od formi(nacina) naposredne komunikacije izmedju Rabba (Jedinog Gospodara) i ab`da (iskrenog sluge Njegova).Allah dz.s je Jedini Koji je stvorio i sve stvara iz nistavila,pa prema tome samo je ON Taj Kome se moze i treba obracati,da bi se postigalo ono zasto Mu se obracamo i cilj cistog sluzenja Njemu Jedinom.

***Rekao je Allahov Poslanik: “Naš Gospodar se spušta svake večeri na ovozamaljsko nebo u zadnjoj trećini noći, i govori: ´Ko mi upućuje dovu da mu se odazovem, ko od mene traži nešto pa da mu to dam, ko moli za oprost grijeha pa da mu oprostim´.“ To je vrijeme u kojem se primaju dove, a naša omaladina je u tim momentima po diskotekama, kafićima, po jarkovima spavaju mahmurni od alkohola i droge, bludniče po parkovima i obalama rijeka.

***Allahu,popravi mi vjeru moju,koja je glavnica moja,popravi mi i moj ovaj svijet ,jer ja na njemu zivim,popravi mi buduci svijet,jer ja njemu idem,poživi me dok mi je život dobar,a daj mi smrt,kada mi smrt bude dobra.Daj mi da moj život bude povećanje u svakom dobru,a moja smrt mir i spas od svakog zla"-AMIN

***Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada čovjek uči dovu za svog odsutnog brata, melek govori: 'Neka je i tebi isto sto i njemu tražiš." (Ahmed i Muslim).
U drugom hadisu kojeg biljezi Muslim se navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Dova brata za drugog brata koji je odsutan se ne odbija."

***Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je mnogo donosio istigfar. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Zaista se ja pokajem Allahu u toku dana više od 70 puta.'' Buharija.
Abdullah b. Omer, radijallahu anhuma, rekao je: ''Znali smo na jednom sijelu nabrojati da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže više od 100 puta 'Rabigfirli ve tub aleje ineke ente Tevabu-Rahim' (Gospodaru moj, oprosti mi i primi moje pokajanje, jer Ti si, zaista, Onaj koji primaš pokajanje i opraštaš grijehe).'' Ebu Davud.

***Ibrahim, a.s., na kraju svoga života govori: ''...i koji će mi, nadam se, pogreške moje na Sudnjem danu oprostiti!'' (Aš-Šu'arā ,82)

***Sulejman, a.s., nakon što je vidio svoje bogatstvo i vojsku, rekao je: ''Gospodaru moj" – rekao je – ''oprosti mi i daruj mi vlast kakvu niko, osim mene, neće imati! Ti uistinu, bogato daruješ!'' (Sad, 35)

***Hud, a.s., kazao je svom narodu: ''...da od Gospodara svoga oprosta tražite i da se pokajete, a On će vam dati da do smrtnog časa lijepo proživite i svakom čestitom dat će zasluženu nagradu...'' (Hud, 3)

***Adem i njegova žena, nakon što su počinili grijeh, rekli su: ''Gospodaru naš" – rekoše oni – ''sami smo sebi krivi, i ako nam Ti ne oprostiš i ne smiluješ nam se, sigurno ćemo biti izgubljeni. '' (El-A'raf, 23)

***Nuh, a.s., rekao je svom narodu: ''...Tražite od Gospodara svoga oprost jer On, doista, mnogo prašta; On će vam kišu obilnu slati i pomoći će vas imanjima i sinovima, i dat će vam bašče, i rijeke će vam dati.'' (Nuh, 10-12)

***Dova koja se uči u nevoljama i prilikom značajnih događaja
"La illahe illallahul-azimul-halimu, la ilahe illallahu Rabbul-aršil-azimi, la ilahe illallahu Rabbus-semavati ve Rabbel-erdi ve Rabbel-aršil-kerim“ (Nema boga osim Allaha, Veličanstvenog Blagog, nema boga osim Allaha, Gospodara Arša veličanstvenog. Nema boga osim Allaha, Gospodara nebesa, Gospodara Zemlje i Gospodara Arša plemenitog).

***Allahu moj, Ti si Vladar, nema boga osim Tebe! Ti si moj Gospodar, a ja sam rob Tvoj! Sam sebi sam nepravdu učinio i priznajem svoj grijeh, pa mi oprosti sve moje grijehe. Zaista, grijehe samo Ti opraštaš. Uputi me lijepom ahlaku, njegovim ljepotama samo Ti upućuješ. Otkloni od mene ono što je ružno jer samo Ti možeš otkloniti ono što je ružno u njemu. Tebi se u potpunosti stavljam na raspolaganje, a svako dobro je kod Tebe. Kod Tebe nema nikakva zla, Ti si me stvorio i Tebi se vraćam. Slavljen si i Uzvišen, od Tebe oprost tražim i Tebi se kajem.-amin

***Allahu, ja sam, doista, rob Tvoj, sin roba Tvoga, sin robinje Tvoje. Moj položaj je u Tvojoj ruci, ja sam podložan i nadamnom se sprovode propisi Tvoji, pravičnost po mene je odluka Tvoja, zato, prizivam Te svim Tvojim imenima kojima si Sebe ili ih u Svojoj Knjizi objavio ili ih nekom od Tvojih bića saopćio, ili ih, pak, zadržao kod Sebe kao znanje nedokučivog, prizivam Te da mi Kur'an veličanstveni učiniš proljećem srca mog, svjetlom grudi mojih, razbistrenjem tuge moje i odhodom brige moje.-AMIN

***Ebu Hurejre, radijalahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem., ucio: 'Gospodaru moj, sačuvaj mi vjeru moju u koju se pouzdam, ovaj svijet na kojem živim i ahiret na koji se vraćam, i neka mi život bude povećanje svakog dobra, a smrt olakšanje od svakog zla!' (Muslim)

***Kur'anske dowe
***Rabbena la tuzig kulubena ba'de iz hedejtena ve heb lena min ledunke rahmeten, inneke Entel-Vehhab. "Gospodaru nas, ne dopusti srcima nasim da skrenu, kad Si nam vec napravi put ukazao, i daruj Svoju milost, Ti si uistinu Onaj koji mnogo daruje." (Ali Imran, 8)

***Rabbena atina fiddunja haseneten ve fil- ahireti haseneten ve kina azabennar. "Gospodaru nas, daj nam dobro na ovom svijetu i dobro na Ahiretu i sacuvaj nas dzehennemske vatre." (El-Bekare,201)

***Rabbenagfir lena ve li ihvanine-llezine sebekuna bil-imani, ve la tedz'al fi kulubina gillen lillezine amenu, Rabbena inneke reufun rahim. "Gospodaru nas, oprosti nama i braci nasoj koja su nas u vjeri pretekla, i ne dopusti da u srcima nasim bude imalo zlobe prema vjernicima; Gospodaru nas, Ti si zaista, Dobar i Milostiv. (Ei-Hasr, 10)

***Rabbi edhilni mudhale sidkin ve ahridzni muhredze sidkin vedz'al li min ledunke sultanen nesira. "Gospodaru moj, ucini da umrem, a da si Ti zadovoljan sa mnom i ucini da budem prozivljen, a da si Ti zadovoljan sa mnom, i daruj mi od Sebe snagu koja ce mi pomoci." (El-Isra, 80)

***Rabbi heb li hukmen ve elhikni bissalihin. Vedz'al li lisane sidkin fil-ahirin vedz'alni min vereseti dzenneti-nneim. "Gospodaru moj, podari mi znanje i uvrsti me medju one koji su dobri. Ucini da me po lijepom spominju oni sto ce poslije mene doci. Ucini me od onih kojima ces dzennetske blagodati dati. (Es-Sua'ra, 83-85)

***"Gospodaru naš, podari nam u zenama našim i djeci našoj radost i učini da se čestiti na nas ugledaju!'" (sura Al-Furqan, 74. ajet)

***"Gospodaru naš, Ti sve obuhvaćaš milošću i znanjem; zato oprosti onima koji su se pokajali i koji slijede Tvoj put i sačuvaj ih patnje u vatri!" (sura Al-Mu'min, 7. ajet)

***"Gospodaru naš, u Tebe se uzdamo i Tebi se obraćamo i Tebi ćemo se vratiti" (sura Al-Mumtehina, 4. ajet)

***"Gospodaru naš, oprosti nam grijehe naše i pređi preko hrđavih postupaka naših, i učini da poslije smrti budemo s onima dobrima." (sura Ali' Imran, 193. ajet)

***"Gospodaru naš, podaj nam ono što si nam obećao po poslanicima Svojim i na Sudnjem danu nas ne osramoti! Ti ceš, doista, Svoje obećanje ispuniti!" (sura Ali' Imran, 194. ajet)


Zikr-Velicanje Allaha subhaneha ve te’ala
***Bismillahir-Rahmanir-Rahim***

Uzviseni Allah kaze : " Sjecaj te se Mene ( zikr mi cinite ), pa cu se i Ja vas sjecati. " ( Bekare, 152 )
Zikrullah je ibadet srca i duse. To je najbolji i najcasniji ibadet. On predstavlja najvise deredze dobrog i korisnog djelovanja. O tome postoje mnogi kuranski ajeti, vjerodostojni hadisi, a sve to potvrdjuje i praksa Poslanika saws, njegovih ashaba, tabi`ina i mnogih muslimana poslije njih sve do nasih dana.Zikrullah dakle, odstranjuje iz srca vjernika svu duhovnu prljavstinu, sejtanska nagovaranja, gaflet, strah od neceg drugog osim Allaha, zebnju i brigu za ovosvjetskim dobrima, a, istovremeno, otvara ga i cini spremnim za svako dobro. Zikrullah krijepi dusu vjernika i brusi njenu predanost, prisebnost i budnost, cineci je otvorenom i pripremljenom za izvrsavanje Allahovih zahtjeva.

***U jednom hadisi kudsiji, Uzviseni Allah kaze :
" Ja sam prema Svome robu onako kako on misli o Meni, Ja sam uz njega sve dok Sam u njegovoj svijesti ( dok mi zikr cini ). Ako Me se sjeca i Ja se njega sjecam. Ako Me spomene u skupini, Ja njega spominjem u boljoj skupini. Ako se Meni priblizi koliko pedalj, Ja se njemu priblizavam arsin. Ako se Meni priblizi koliko arsin, Ja se njemu priblizavam toliko kao kad se obje ruke rasire. Ako Meni dolazi hodom, Ja se njemu odazivam zureci ." ( Buhari )

***Jos nekoliko hadisa u kojima se istice vrijednost zikra.
Allahov Poslanik, saws , je rekao : " U prednosti su muferriduni ." " A ko su muferriduni ?" Upitali su prisutni, Poslanik je odgovorio : " To su oni koji s ljubavlju zikr Allaha cine. Taj zikr ce otkloniti terete s njihovih ledja, pa ce, na Sudnjem Danu, doci lahki. " (Muslim i Tirmizi

***" Kada god ljudi spominju Allaha, okruze ih meleki, prekrije ih milost, na njih se spusta smirenje, a Allah ih spominje kod onih koji su kod Njega." ( Muslim i Tirmizi )

***" Hocete li da vas obavijestim o najboljim djelima vasim, djelima koja su kod vaseg Gospodara najcistija, koja vas izdizu na najvise deredze, djelima koja su vam bolja od dijeljenja zlata i srebra, koja su vam bolja nego da se u oruzanoj borbi sretnete sa vasim neprijateljem?! To je zikr. ( Tirmizi )

***Ebu Hurejre saopstava, Allah bio zadovoljan s njim, da je Allahov Poslanik, s.a.w.s. , kazao :

" La ilahe ille-l-Lahu vahdehu la sherike lehu, lehu-l-mulku ve lehu-l-hamdu ve Huve ala kulli shej in Kadir . "
Ko bude izgovarao nema boga osim Allaha Jedinoga, Koji Sebi ravnog nema, Njemu pripada sva vlast i zahvalnost, i On je ponad svega - dnevno po stotinu puta, vrijedit ce mu kao da je oslobodio deset robova, bit ce mu upisano stotinu dobrih djela a izbrisano stotinu rdjavih, a bit i toga dana zasticen od sejtana sve dok noc ne nastupi. Osim toga, niko ne moze ne uciniti nesto vrijednije od toga osim onog koji vise puta izgovori ove rijeci.

***" Subhane-l-Lahi ve bi hamdihi "

Neka je slavljen Allah i neka Mu je hvala - stotinu puta na dan, bit ce mu skinuti ( umanjeni ) grijesi makar da su velicine morske pjene !

***Ebu Hurejre saopstava, Allah bio zadovoljan s njim , da je Allahov Poslanik, s.a.w.s , rekao : Onaj ko ujutru i uvece izgovara rijeci :

Subhane-l-Lahi ve bi hamdihi "
Neka je slavljen Allah i neka mu je hvala - stotinu puta na dan, znaci da je na Sudnjem Danu pristupio s najvisom vrijednoscu. Ravan mu je ili vise posjeduje samo onaj koji ih je izgovorio toliko puta ili vise od toga

***Prema Ebu Hurejre, Allah bio zadovoljan s njim, Poslanik islama s.a.w.s. je kazao : " Draze mi je izgovoriti rijeci - Subhane-l-Lahi ve-l-hamdu li-l-Lahi ve la ilahe ille-l-Lahu va-l-Lahu ekber - nego sve ono sto sunce obasja !
( Hvaljen neka je Allah i hvala Allahu, nema boga osim Allaha i Allah je najveci )

***Poslanik islama s.a.w.s. je upitao prisutne : " Da li bi nekom od vas bilo tesko da svaki dan zaradi hiljadu dobrih djela ?" Jedan od prisutnih upita ga : " Na koji nacin bi to neko od nas mogao uciniti ?"
Poslanik s.a.w.s. mu odgovori :
" Subhane-l-Lahi ve-l-hamdu li-Lahi ve la ilahe ille-l-Lahu va-l-Lahu ekber "

***Kazao je Allahov poslanik s.a.v.s.:

Meselu-llezi jezkuru Rabbehû ve-llezi lâ jezkuru Rabbehu meselu-l-hajji ve-l-mejjiti.

"Primjer onoga koji se sjeca svoga Gospodara spominjuci Ga i onog koji Ga se ne sjeca jest kao primjer zivog covjeka i mrtvaca."



Bismillahir-Rahmanir-Rahim-HADIS
***Bismillahir-Rahmanir-Rahim***

"Najviše ljudi koji će ući u džennet bit će zbog bogobojaznosti (takvaluka) i lijepog ahlaka." (Buharija i drugi muhaddisi)

"Meni najbliži od vas bit će o­ni koji imaju najljepši ahlak, koji su skrušeni i koji mire i zbližavaju." (Tirmizi)

"Poslan sam da bih upotpunio moral." (Buharija i drugi muhaddisi)

"Ebu Hurejre, potrudi se da imaš lijep ahlak." Ebu Hurejre upita: "A šta je to Allahov Poslaniče?" o­n reče: "Da održavaš vezu s o­nim ko je prekinuo s tobom, oprostiš o­nom ko ti je nepravdu nanio i daš o­nome ko tebi uskraćuje." (Bejheki)

Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, kaže: "O skupino onih koji su povjerovali samo svojim jezicima, a u čija srca iman još nije ušao: nemojte ogovarati muslimane, i nemojte im istraživati mahane! Onaj koji istražuje mahane muslimanima – Allah dž.š., će njegovu mahanu istražiti, a kome Allah dž.š., mahanu istraži obrukaće ga pa makar to bilo u njegovoj kući!" (Ahmed, 4/220.)

"Mu'min je prijatan i o­n pomiruje, a nema dobra u o­nom ko ne miri i zbližuje i u cijem društvu nije prijatno." (Ahmed)

"Čovjek je vjere svog prijatelja, pa neka čovjek gleda s kim će se družiti." (Ahmed, Ebu Dawud, Tirmizi)

"Uistinu, Allah ima svoje posude na zemlji, a to su srca. Najdraže su mu o­ne posude koje su najćišće, najčvršće i najtanje. Čiste su od grijeha, čvrste su u vjeri i tanke (nježne) su prema braći." (Taberani)

"Strogo se čuvajte sumnjičenja, jer je sumnjičenje najlažniji govor." (Buharija i Muslim)

"Ne uhodite jedni druge, ne špijunirajte, ne prekidajte odnose i ne zavađajte se, nego, Allahovi robovi, budite braća." (Buharija i Muslim)

"Ko sakrije sramotu svoga brata na dunjaluku, Allah će sakriti njegovu i na dunjaluku i na ahiretu." (Buharija i Muslim)

"Ko napusti raspravu kad nije u pravu, bude mu napravljena kuća u džennetskoj mahali, a ko ostavi raspravu kad je u pravu, bude mu izgrađena kuća u najodabranijem dijelu dženneta." (Ibn Madže i Tirmizi)

"Musliman je muslimanu brat: ne nanosi mu nepravdu, ne uskraćuje mu njegova prava i ne ponižava ga. Čovjeku je dovoljno zla to što nipodaštava brata muslimana." (Muslim)

"Ostavite raspravu zbog malo dobra u njoj. Ostavite raspravu zbog male koristi od nje jer o­na prouzrokuje neprijateljstvo među braćom." (Taberani)

"Kada neko od vas zavoli svoga brata neka mu to i kaže." (Ebu Dawud i Tirmizi)

"Razmjenjujte poklone - voljećete se." (Bejheki)

"Najgori ljudi su o­ni koji tuđe riječi prenose i o­ni koji zavađaju o­ne koji se vole." (Ahmed)

"Kome se njegov brat izvini, a o­n ne prihvati izvinjenje, takav ima grijeh koliko je grijeh o­nog koji druge izrabljuje." (Ibn Madže)

"Vjernik se brzo i rasrdi, ali brzo i oprosti." (Tirmizi)

"Kada čovjek uči dovu za svog odsutnog brata, melek govori: 'Neka je i tebi isto što i njemu tražiš'." (Ahmed i Muslim)

"Dova brata za drugog brata koji je odsutan se ne odbija." (Muslim)

"Primjer vjernika u njihovoj medusobnoj ljubavi i samilosti je kao primjer tijela, ako oboli jedan organ, ostatak tijela obuzme groznica i nesanica." (Buharija i Muslim)

"Vjernik vjerniku je kao zidovi zgrade, jedan drugog podupiru." (Buharija i Muslim)

"Istinski musliman je o­naj od čijeg jezika i ruku su sigurni ostali muslimani." (Buharija i Muslim)

"Ako nisi kadar činiti dobra djela, o­nda makar ne nanosi ljudima zlo jer se i to ubraja u sadaku kojom ćes se iskupiti." (Muslim)

"Uzvišeni Allah mi je objavio da budete ponizni i da se niko ni nad kim ne uznosi." (Muslim)

"Neće uči u džennet klevetnik (onaj koji ogovara)." (Buharija)

"Muslimanu nije dozvoljeno da prekine odnose sa svojim bratom preko tri dana, i kada se sretnu da okrenu lice jedan od drugog, a bolji je o­naj, od njih dvojice, koji prvi nazove selam." (Buharija i Muslim)

"Ko muslimanu oprosti njegovu pogrešku, Allah će mu na Kijametskom danu oprostiti njegovu." (Ebu Dawud)

"Neće imetak uzmanjkati zbog udijeljene sadake, a Allah će zbog praštanja čovjeku povećati ugled i nema nikog da se ponizi Allahu i radi Allaha, a da ga Allah ne uzdigne zbog toga." (Muslim)

Sadaka je zaštita od vatre, jer je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, rekao: „čuvajte se vatre pa makar i sa polovinom datule, a ko ni to ne naðe, onda sa lijepom riječju!“ (Buharija i Muslim)

"Nije od nas ko ne poštuje naše starije i ko nije milostiv našim mladim." (Tirmizi)

"Boj se vatre (džehennema) pa podaj drugom makar i pola hurme, a ako ni to nemožeš naći, a o­no lijepom riječju." (Buharija i Ahmed)

"Tri su znaka licemjera (munafika): kada govori - laže, kada obeća - ne ispuni, i kada mu se nešto povjeri - povjerenje iznevjeri." (Buharija i Muslim)

"Čovjek neće upotpuniti svoj iman sve dok ne bude kadar udjeljivati makar i iz male imovine, biti pravedan prema sebi i širiti selam." (Buharija)

"Svaka laž se osim o­ne kad čovjek slaže u ratu, jer rat je čitav varka, ili slaže da bi izmirio dvojicu zavađenih ili slaže svojoj supruzi kako bi je udobrovoljio i zadovoljio." (Ebu Dawud)

"Doista ćeš, ako budeš istraživao ljudske mahane, iskvariti ljude ili ih navesti na to da se iskvare." (Ebu Dawud)

"O skupe, ima o­nih koji su priznali vjerovanje jezikom, ali iman im još nije ušao u srce! Ne ogovarajte muslimane i ne istražujte njihove negativnosti, jer o­naj ko bude istraživao mahane brata muslimana, Allah će istraživati njegove, a kome Allah bude istraživao mahane razotkrit će ga i osramotiti makar i u njegovoj kući." (Tirmizi i Ebu Dawud)

"Ko počne s pričom prije nego nazove selam, nemojte mu odgovoriti dok selam ne nazove." (Taberani)

"Kada se sretnu dva muslimana i rukuju, sa njih spadaju manji grijesi." (Ebu Dawud i Tirmizi)

"Ko želi da mu ljudi ustaju na noge neka sebi pripremi mjesto u džehennemu." (Tirmizi)

"Ko stane u zaštitu časti brata muslimana, to ćemu biti zaštita od džehennema." (Tirmizi)

"Nema čovjeka muslimana koji će stati u odbranu časti svoga brata, a da Allah neće uzeti Sebi u obavezu da ga zaštiti od džehennemske vatre na Kijametskom danu." (Ahmed)

"Ko prigrli siroče od roditelja muslimana do njegovog punoljetstva, takvom je sigurno obezbijeđen džennet." (Ahmed)

"Najbolja muslimanska kuća je o­na u kojoj se čini dobročinstvo prema siročetu, a najgora muslimanska kuća je o­na u kojoj se prema siročetu ružno ophodi." (Ibn Madže)

"Niko od vas neće dostići potpuno vjerovanje sve dok ne bude želio i volio svome bratu o­no što želi i voli samome sebi." (Buharija i Muslim)

"Svaki od vas je ogledalo svome bratu, pa ako na njemu primjeti nešto negativno, neka to otkloni od njega." (Tirmizi)

"Ko se ne interesuje za stanje muslimana taj nije od njih." (Taberani)

"Ko posjeti bolesnika, sjedi u dženetskom perivoju, tako kad ustane odredi mu se 70 hiljada meleka koji salavat na njega čine sve do noći." (Muslim)

"Kome Allah hoće dobro, iskusa ga." (Buharija)

"Umrlog prate troje: dvoje se vrati, a jedno ostane sa njim. Prate ga njegova porodica, imetak i djela, pa se porodica i imetak vrate, a ostanu njegova djela." (Buharija i Muslim)

"Čovjek neće biti pravi vjernik sve dok komšija ne bude siguran od njegovih pakosti i podlosti." (Buharija)

"Ko hoće da ima lijep spomen iza sebe i da mu se poveća opkrba, neka čuva rodbinske veze." (Buharija i Muslim)

"Miris dženneta se može osjetiti na daljini od petsto godina hoda, a neće ga osjetiti o­naj ko je neposlušan roditeljima niti o­naj ko prekida rodbinske veze." (Taberani)

"U džennet neće uči varalica, o­naj ko se oholi, izdajica i o­naj ko je ružno postupao sa svojim slugama." (Tirmizi)

"Svi ste vi pastiri i svi ćete odgovarati za svoje stado." (Buharija i Muslim)

"Ljudi su Allahovi štićenici; najbliži Allahu su o­ni koji su najkorisniji Njegovim stićenicima." (Muslim)

"Voda naroda je njegov sluga." (Taberani)

"Ova vjera je jaka, i postupaj s njom pažljivo i lijepo." (Ahmed)
"Ljudi su kao kamile - od stotine njih ne možeš naći jednu dobru za jahanje." (Buharija i Muslim)

"Allahova je pomoć džematu. Ko god sam ode iz džemata, sam će se naći u džehennemu." (Tirmizi)

"Vjera je iskren savjet." (Muslim)

"Onaj ko nije zahvalan ljudima nije zahvalan ni Allahu." (Ebu Dawud i Tirmizi)

"Namaz u džematu vrijedniji je dvadeset i sedam puta od namaza pojedinca." (Buharija i Muslim)

"Bdijenje nekog od vas na Allahovom putu bolje je nego da u svojoj kući klanja 70 godina." (Tirmizi)

"Najgore što se može naći kod čovjeka jeste škrtost zbog pohlepe i strah bez razloga." (Buharija i Ebu Dawud)

"Najgori od ljudi jeste o­naj od koga se nešto zatraži u ime Allaha, pa ovog taj odbije." (Buharija i Muslim)

"Najveći je kradljivac o­naj ko krade od svog namaza, ko ne upotpunjava ni njegoa ruku'a, niti sedžde. A najškrtiji je o­naj ko škrtari sa selamom." (Taberani)

"Ženite se i množite, jer ću se ja ponositi vašom brojnošću pred drugim narodima." (Ebu Dawud i Nesai)

"Jak je vjernik bolji i Allahu draži od slabog vjernika." (Muslim)

"Allah, uistinu, ne gleda u vaša tijela niti u vaš izgled, nego gleda u vaša srca." (Muslim)

"Zaista Allah voli da o­naj ko nešto radi to uradi na najbolji način." (Bejheki)

"Dobročinstvo je da obožavaš Allaha kao da Ga vidiš, jer iako ti Njega ne vidiš, o­n tebe, zaista, vidi." (Buharija i Muslim)

"Mnogo li je postača koji od svog posta neće imati ništa osim gladi; i mnogo li je klanjača koji od svog namaza neće imati ništa osim bdijenja." (Nesai i Ibn Madže)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je mnogo donosio istigfar. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Zaista se ja pokajem Allahu u toku dana više od 70 puta.'' Buharija.

Abdullah b. Omer, radijallahu anhuma, rekao je: ''Znali smo na jednom sijelu nabrojati da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže više od 100 puta 'Rabigfirli ve tub aleje ineke ente Tevabu-Rahim' (Gospodaru moj, oprosti mi i primi moje pokajanje, jer Ti si, zaista, Onaj koji primaš pokajanje i opraštaš grijehe).'' Ebu Davud.

"Kome Allah hoce dobro, stavi ga na iskusenje" (hadis biljezi Buharija)

"Velika nagrada ide uz veliku nedacu. Kada Allah swt zavoli jedan narod, On ga stavi na iskusenje, pa sa onim, ko to sa zadovoljstvom prihvati, bude zadovoljan, a na onoga, ko to prihvati sa ogorcenjem, se rasrdi." (Tirmizi i Ibn Madze)

"Cudan li je slucaj vjernika! Sta god mu se dogodi, ispadne dobro po njega. To ne vazi ni za kog drugog osim za vjernika. Ako ga zadesi kakva sreca, bude zahvalan, pa mu se to upise u dobro djelo, a ako ga pogodi kakva nesreca, bude strpljiv, pa mu se i to (strpljivost na nesreci) upise u dobro djelo." (Hadis biljezi Muslim a gornji hadisi su preuzeti iz knjige "Put pravog muslimana" - Ebu Bekr El-Dzezairi)




Bismillahir-Rahmanir-Rahim-Jednoca Stvoritelja


***Bismillahir-Rahmanir-Rahim***


Et-Tegabun-Samoobmana

Medina – 18 ajeta

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

1. Ono što je na nebesima i ono što je na Zemlji hvali Allaha, Njemu – vlast i Njemu – pohvala; On sve može!
2. On vas stvara, pa ste ili nevjernici ili vjernici. Sve što vi radite Allah dobro vidi.
3. On je nebesa i Zemlju mudro stvorio, i On vam obličje daje, i likove vaše čini lijepim, i Njemu će se sve vratiti.
4. On zna šta na nebesima i na Zemlji postoji i zna šta krijete i šta pokazujete; Allah zna svačije misli.
5. Zar do vas nije doprla vijest o onima koji još davno nisu vjerovali, pa su kobnost svoga iskusili – a još ih i patnja nesnosna čeka -
6. zato što su govorili kada su im poslanici njihovi jasne dokaze donosili: “Zar da nas ljudi upućuju?” I nisu vjerovali i glave su okretali; a Allahu niko nije potreban, Allah nije ni o kome ovisan, On je jedini hvale dostojan!
7. Nevjernici tvrde da neće biti oživljeni. Reci: “Hoćete, Gospodara mi moga, sigurno ćete biti oživljeni, pa o onome šta ste radili, doista, biti obaviješteni!” – a to je Allahu lahko -
8. zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo, Allah dobro zna ono što vi radite.
9. A onoga dana kada vas On na onome svijetu sakupi, to će biti dan kada će vam biti jasno da ste sami sebe obmanuli. I On će preći preko hrđavih postupaka onoga ko je u Allaha vjerovao i dobra djela činio, i uvešće ga u džennetske bašče kroz koje će rijeke teći; u njima će vječno i zauvijek boraviti. To će uspjeh veliki biti!
10. A oni koji nisu vjerovali i koji su ajete naše poricali – biće stanovnici u vatri; u njoj će vječno ostati, a to će užasna sudbina biti!
11. Nikakva nevolja se bez Allahove volje ne dogodi, a On će srce onoga koji u Allaha vjeruje uputiti – Allah sve dobro zna.
12. I pokoravajte se Allahu i Poslaniku Njegovu; a ako leđa okrenete, pa – Poslanik Naš je jedino dužan da jasno objavljuje.
13. Samo je Allah Bog! I neka se vjernici samo u Allaha pouzdaju!
14. O vjernici, i među ženama vašim i djecom vašom, doista, imate neprijatelja, pa ih se pričuvajte! A ako preko toga pređete i opravdanje prihvatite i oprostite, pa – i Allah prašta i samilostan je.
15. Imanja vaša i djeca vaša su samo iskušenje, a u Allaha je nagrada velika;
16. zato se Allaha bojte koliko god možete, i slušajte i pokoravajte se i milostinju udjeljujte – za svoje dobro. A oni koji budu sačuvani gramzljivosti, biće ti koji će uspjeti.
17. Ako Allahu drage volje zajam date, On će vam ga mnogostruko vratiti i oprostiće vam, jer Allah je blagodaran i blag.
18. Poznavalac je nevidljivog i vidljivog svijeta, Silni i Mudri.



***Bismillahir-Rahmanir-Rahim***


●''Allah je – nema boga osim Njega – Živi i Vječni! Ne obuzima Ga ni drijemež ni san! Njegovo je ono što je na nebesima i ono što je na Zemlji! Ko se može pred Njim zauzimati za nekoga bez dopuštenja Njegova?! On zna šta je bilo i prije njih i šta će biti poslije njih, a od onoga što On zna – drugi znaju samo onoliko koliko On želi. Moć Njegova obuhvaća i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi održavanje njihovo; On je Svevišnji, Veličanstveni!'' ( Al-BaQare,255.)

● Opskrbitelj je jedino Allah Moćni i Jaki ! (Ez-Zarijat, 58)

● Upitaj: Ko vas opskrbljuje i iz neba i iz zemlje? I odgovori: Allah ! (Sebe', 24 )

● Upitaj: Ko vas hrani s neba i iz zemlje, čije su djelo sluh i vid, ko izvodi živo iz neživog i iz živog neživo, i ko upravlja svim ? Allah, reći će oni. A ti reci: Pa zašto Ga se onda ne bojite ? To vam je Allah, Gospodar vaš istinski ! Zar poslije Istine ima išta osim zablude ? Pa kuda se onda odmećete ? (Junus, 31 i 32)

● Kažite vi Meni: šta biva s onim što posijete ? Da li mu vi dajete snagu da niče, ili to Mi činimo ? Ako hoćemo, možemo ga u suho rastinje pretvoriti, pa biste se snebivali: Mi smo, doista, oštećeni, čak smo svega lišeni ! Kažite vi Meni: vodu koju pijete -- da li je vi ili Mi iz oblaka spuštamo ? Ako želimo, možemo je slanom učiniti -- pa zašto niste zahvalni ? Kažite vi Meni: vatru koju palite -- da li drvo za nju Mi stvaramo ili vi ? Mi činimo da ona podsjeća i da bude korisna putnicima kada konače; zato slavi i veličaj ime Gospodara svoga Veličanstvenog ! (El-Vaki', 63-74)


●Rekao je Uzvišeni Allah: Mi smo vam zaista poslali Poslanika da bi svjedočio protiv vas isto onako kao što smo i faraonu poslanika poslali, ali Faraon nije poslušao poslanika, pa smo ga teškom kaznom kaznili.(El-Muzzemmil, 15 i 16)

●"O narode moj- govorio je on - Allahu se klanjajte, vi drugog Boga osim Njega nemate."
(Kuran, el-Eraf, 59.)

●"Ja sam uistinu Allah, drugog boga osim Mene nema - zato se samo Meni klanjaj i molitvu obavljaj, da bih ti uvijek na umu bio!"(Kuran,Ta Ha, 14.)


MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
563581

Powered by Blogger.ba