Allaha subhanehu ve te'ala Robinja

"Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj, i s njima na najljepši način raspravljaj! Gospodar tvoj zna one koji su zalutali s puta Njegova, i On zna one koji su na Pravom putu." (Qur'an /En-Nahl, 125)

01.03.2021.

Vaznost Namaza u tvom zivotu!

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na Poslanika sallallahu alejhi ve sellem ,onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!


Vaznost namaza u tvom zivotu!

Uzvišeni Allah objavio je Kur'an Vjerovjesniku, s.a.v.s., da ga objasni ljudima: 'A tebi objavljujemo Kur'an da bi objasnio ljudima ono što im se objavljuje, i da bi oni razmislili.' (En-Nahl, 44.) Poslanik, s.a.v.s., izvršio je tu obavezu na najbolji mogući način. Među najvažnije propise koje je objasnio ljudima i riječima i djelom je namaz.

Stup vjere bez kojeg se ona ne moze odrzati jeste namaz. Muslimani moraju obavljati ovaj ibadet prije svih drugih oblika ibadeta. Ober ibn el-Hattab je svojim namjesnicima pisao: „Vas najvazniji postupak za mene jeste namaz. Pak o ga cuva, cuva svoju vjeru, a ko ga ne cuva, onda su mu sva djela nezasticena (propala su mu).“ Namaz je prvi oblik koji je propisan ljudima, a broj od pet dnevnih namaza jeste upravo onaj koji je Allah, dzelle shanuhu, odredio Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem u noci miradza.

S druge strane namaz je bio zadnja oporuka Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prije negoli se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rastavio sa dunjajlukom: „Namaz, namaz! A i oni koji su u vasem posjedu. „(Prenosi ibn-Madze). Namaz je prva stvar zbog koje ce covjek polagati racun (na Sudnjem danu) i on je ibadet cijim napustanjem covjek gubi vjeru. Kada se napusti namaz, onda kod covjeka ne ostaje nista od islama jer je namaz stup islama. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaze: „Najvaznija stvar islama i njegov stup jeste namaz, a njegov vrhunac jeste dzihad na Allahovom putu.“ (Prenosi Tirmizi)

 Ovo je kratki osvrt na važnost i veličinu namaza sa objašnjenjem nekih njegovih karakteristika i odlika po kojima je jedinstven i iznad drugih ibadeta, što pomaže muslimanu, sa Allahovom pomoći, da drži do njega. To je najveća vanjska oznaka islama oko čega se saglasila ulema - islamski učenjaci, a Uzvišeni Allah kaže prijevodu značenja: „A onaj koji veliča Allahove propise, pa to je od pobožnosti srca." (Sura El-Hadždž, ajet 32.)

Od posebnosti i odlika koje je Uzvišeni Allah podario namazu jesu:

Prvo i najveće što je Uzvišeni Allah naredio nakon vjerovanja u Njega i tewhida (ispovjedanja Njegove jednoće) je namaz. Naredio ga je Uzvišeni prije posta i zekata i hadža i pokrivanja žena i drugoga od propisa islama.

To je najveći temelj islama nakon kelimei šehadeta. Veći je od posta i zekata i hadža i drugih propisa islama.

Najveća vanjska oznaka islama. To je nešto najveće čime se musliman razlikuje od drugih ljudi i nešto najveće što ukazuje na prisutnost islama i muslimana.

To je najbolje djelo muslimana, kao što je rečeno u hadisu: „I znajte da je vaše najbolje djelo namaz." (Ahmed, a Albani ga ubraja u sahih hadise u Sahihul Džamiu, br. 952.)

Naređen je na nebu prilikom događaja Israa i Miradža, za razliku od ostalih temelja islama koji su naređeni na Zemlji posredstvom meleka Džibrila.

Naređen je svim poslanicima i vjerovjesnicima i njime Allahu ibadet čine stanovnici nebesa, plemeniti meleki i stanovnici Zemlje, ljudi i džini. Kaže Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Ja čujem zvuk (kao kada je natovarena životinja teretom) neba, a nema prijekora zbog toga. Nema na njemu mjesta koliko pedalj, a da na njemu nije melek na sedždi ili kijamu." (Sahih kod Albanija u Es-Silsiletus-Sahiha, br. 1060.)

Prvo što se naređuje muslimanu dok je mali, kao što je spomenuto u hadisu: "Naređujte svojoj djeci namaz u sedmoj godini..." (Ahmed i Ebu Davud, a Albani ga ubraja u hasen hadise - Sahihul Džami, br. 5868.)

Posljednje što je oporučio Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, na samrti, kao što je prenešeno u hadisu: „Namaz, namaz i oni koji su u vašem posjedu." (Ahmed i Nesai, a Albani ga ubraja u sahih hadise - Sahihul Džami, br. 3873.)

Ne spada sa muslimana obaveza klanjanja sve dok je zadužen, osim žene u mjesečnom i čišćenju poslije poroda, tako da musliman klanja na putu i u strahu i bolesti, kako je u mogućnosti, za razliku od posta i zekata i hadža koji spadaju uz postojanje opravdanja.

Nije navedeno od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je ostavljanje bilo čega od djela islama kufr, osim namaza, kao što je u hadisu: Zaista je između čovjeka i kufra i širka ostavljanje namaza." (Muslim), a u drugom hadisu: "Razlika između nas i njih jeste namaz, ko ga ostavi taj je uznevjerovao." (Sunen)

Posljednje što gubimo od svoje vjere, kao što je spomenuto u hadisu: "a posljednje što ostaje od njihove vjere je namaz... (Albani ga ubraja u hasen hadise - Sahihul Džami, br. 2575.)

Allah ga je nazvao imanom i spomenuo iman umjesto njega, kao što je u riječima Uzvišenog: „Neće Allah dati da propadne vaše vjerovanje." (Prijevod značenja, sura El-Bekara, ajet 143.)

Najbliže je rob svome Gospodaru u namazu kada je na sedždi, kao što je to pouzdano preneseno od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, u Sahihu Muslima.

Najveći uzrok koji omogućava druženje sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, u Džennetu, jer je rekao, sallallahu alejhi ve sellem, onome koji mu je tražio društvo u Džennetu: „Pomozi me u pogledu sebe mnoštvom sedždi." (Muslim)

Razlikuju se njime mu'mini od munafika na Kijametskom danu po sedždi, kao što je u riječima Uzvišenog: „Na Dan kada se otkrije Noga i budu pozvani sedždu da učine, pa ne mognu." (Prijevod značenja, sura El-Kalem, ajet 42.)

Najveći i najistaknitiji znak po kojem će Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, poznati svoj ummet na Sudnjem danu, kao što je u hadisu: „Moj ummet će biti prozivan na Sudnjem danu po bijelim oznakama od tragova abdesta ..." (Buhari i Muslim)

Čuva klanjača na Sudnjem danu makar ušao u Vatru, kao što je obavijestio Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu: „Zabranio je Allah, azze ve dželle, Vatri da jede tragove sedžde." (Buhari i Muslim) A to je iz počasti prema namazu.

Najveće što štiti muslimana od razvrata, nevaljalština i zala, kao što je u riječima Uzvišenog: „Zaista namaz spriječava od razvrata i nevaljalštine." (Prijevod značenja, sura El-Ankebut, ajet 45.) Sve dok musliman čuva svoj namaz on je u zaštiti i sigurnosti od upadanja i tonjenja u nemoral i nevaljalštine.

Najveće što štiti krv nakon imana - vjerovanja u Uzvišenog Allaha. Kaže Uzvišeni: „Pa ako se pokaju i uspostave namaz i daju zekat oslobodite njihov put." (Prijevod značenja, sura Et-Tewbe, ajet 5.) U hadisu stoji: „Meni je zabranjeno ubijati klanjače."(Ebu Dawud i Ahmed, a Albani ga ubraja u sahih hadise - Sahihul Džami, br. 2506.)

Naredio je Allah da se potpomognemo namazom. Kaže Uzvišeni: „Potpomozite se stpljivošću i namazom, a zaista je to teško osim bogobojaznima." (Prijevod značenja, sura El-Bekare, ajet 45.) I kaže Uzvišeni: „O vjernici! Potpomozite se stpljivošću i namazom." (Prijevod značenja, sura El-Bekare, ajet 153.)

„Kada bi Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, nešto pogodilo ili ga rastužilo odmah bi se namazu predao." (Ahmed i Ebu Dawud, a Albani ga ubraja u hasen hadise - Sahihul Džami, br. 4703.) Namaz najviše koristi muslimanu u prevazilaženju briga i potištenosti u njegovom svakodnevnom životu.

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, bi dozivao: „O Bilalu, ikameti za namaz, odmori nas njime." (Ahmed i Ebu Dawud, a Albani ga ubraja u sahih hadise - Sahihul Džami, br. 2986.) Namaz je imanska stanica na kojoj se odmara mu'min od teškoća svakodnevnog života i njegovih briga.

Radost Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kao što je u hadisu: „Učinjena mi je radost u namazu." (Ahmed, a Albani ga ubraja u sahih hadise - Sahihul Džami, br. 3098.), on je takođe radost svakog muslimana koji je svjestan njegove veličanstvenosti i veličine stajanja pred Uzvišenim Allahom, tako da je u namazu krajnja radost i rahatluk.

Mjerilo ostalih djela, kao što je rekao Omer ibnul Hattab, radijallahu anhu,: „Onaj koji ga čuva taj drugo još više pazi, a onaj koji ga zapostavi, taj drugo još više zapostavlja."

Mjerilo za poznavanje našeg mjesta kod Uzvišenog Allaha. Kaže imam Ahmed, rahimehullah,: „Onaj koji želi da zna svoj položaj kod Allaha neka vidi položaj namaza kod sebe."

Sve radnje u njemu su tewhidullah - ispoljavanje jednoće Uzvišenog Allaha, kao što je Njegovo veličanje, slavljenje, hvaljenje, izgovaranje šehadeta, poniznost, pokornost i skrušenost pred Uzvišenim, tako da se u njemu sastaju najveći ibadeti (Allahu ugodna djela).

·  Direktan razgovor između roba i njegovog Gospodara, pa kada klanjač uči Fatihu izgovarajući: „Elhamdu lillahi Rabbil alemin", kaže Allah: „Hvali Me moj rob.", a kada prouči: „erRahmani rRahim", kaže Allah: „Pohvalio Me moj rob.", a kada prouči: „Maliki jeumi ddin", kaže Allah: „Veliča Me moj rob."... (Muslim.) Kaže sallallahu alejhi ve sellem: „Kada je neko od vas u svom namazu on razgovara sa svojim Gospodarom." (Buhari i Muslim).

·  Prvo za što će polagati račun rob na Sudnjem danu, kao što je u hadisu kojeg prenosi imam Ahmed i Ebu Davud i Nesai, a u jednom rivajetu: „Pa ako je (namaz) dobar, dobra su mu i ostala djela, a ako je neispravan, neispravna su mu i ostala djela." (Albani ih ubraja u sahih hadise - Sahihul Džami, br. 2571., 2573.).

·  Največi uzrok oprosta grijeha. Kaže sallallahu alejhi ve sellem: „Koji god musliman kada nastupi obavezni namaz lijepo uzme abdest i bude skrušen i ruku obavi kako treba, bude mu otkupom za prošle grijehe, ako ne učini veliki, i tako cijelo vrijeme." (Muslim). Kaže sallallahu alejhi ve sellem: „Šta mislite da je rijeka pred vratima nekog od vas u kojoj se kupa svaki dan pet puta, hoće li mu ostati išta od nečistoće?" „Neće ostati nikakve prljavštine." - rekoše. To je primjer pet namaza kojima Allah briše grijehe." (Buhari i Muslim)

·  Najveći uzrok uspjeha na dunjaluku i Ahiretu nakon vjerovanja u Uzvišenog Allaha. Kaže Uzvišeni: „Uspjeli su vjernici koji su u svom namazu skrušeni." (Prijevod značenja, sura El-Muminun, ajeti 1. i 2.)

·  Najveći uzrok čišćenja duše i njenog oslobađanja od malodušnosti, straha, škrtosti i lošeg ponašanja. Kaže Uzvišeni: „Zaista je čovjek stvoren malodušan, kada ga nevolja snađe brižan je, a kada mu je dobro nepristupačan je, osim klanjača." (Prijevod značenja, sura El-Mearidž, ajeti 19.- 22.)

·  Največi uzrok povečanja opskrbe. Kaže Uzvišeni: „Naredi svojoj porodici da klanjaju namaz i ustraj u tome! Mi ne tražimo opskrbu od tebe. Mi tebe opskrbljujemo, a samo bogobojaznima pripada lijep svršetak." (Prijevod značenja, sura Ta-Ha, ajet 132.) Ko uspostavi namaz na način kako je naređeno i bude ustrajan u tome, Allah će ga opskrbiti odakle se i ne nada.

·  Ko bude čuvao namaz ima obećanje kod Allaha da će ga uvesti u Džennet. Kaže sallallahu alejhi ve sellem: Pet namaza koje je naredio Uzvišeni Allah, onaj koji lijepo uzme abdest za njih i klanja ih na vrijeme i upotpuni njihov ruku i skrušenost, takav ima kod Allaha ugovor da mu oprosti, a u drugoj predaji, da ga uvede u Džennet, a onaj koji tako ne učini, takav nema ugovora kod Allaha, ako hoće oprostiće mu, a ako hoće kazniće ga." (Ahmed i Ebu Davud. Albani ga ubraja u sahih hadise - Sahihul Džami, br. 3242.).

·  U njemu klanjač nije zabavljen ničim drugim. Kaže sallallahu alejhi ve sellem: Zaista u namazu ima posla." (Buhari i Muslim)

·  To je stub vjere, kao što kaže sallallahu alejhi ve sellem: „Glava je islam, stub je namaz., a njegov vrh je borba na Allahovom putu." (Ahmed i Tirmizi. Albani ga ubraja u sahih hadise - Sahihul Džami, br. 5136.). Namaz je najveće na čemu stoji vjera.

·  Uslovio je Uzvišeni Allah za njega najpotpunije stanje čistoće, lijepe odjeće i okretanja prema Kibli, što nije uslovio u drugima.

·  Čekanje namaza je stražarenje na Allahovom putu, kao što je u hadisu Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Hoćete li da vam ukažem na ono čime Allah briše grijehe i podiže stepene? Hoćemo Allahov Poslaniče. Rekoše, „Upotpuniti abdest u teškoćama i mnoštvo koraka ka džamijama i isčekivanje jednog namaza nakon drugog, to je stražarenje, to je stražarenje." (Muslim).

·  Naredio je Allah Svom Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, da ustraje u njemu, kao što je u riječima Uzvišenog: „Naredi svojoj porodici da klanjaju namaz i ustraj u tome." (Prijevod značenja, sura Ta-Ha, ajet 132.) iako je naredba da se ustraje u svim ibadetima kao što je u riječima Uzvišenog: „Ibadet Mu čini i ustraj u ibadetu Njemu." (Prijevod značenja, sura Merjem, ajet 65.) To je zbog veličine važnosti namaza, a uz strpljivost potrebna je ustrajnost.

·  Prvo čime se dočekuje novorođenče je da mu se uči ezan u uho, a posljednje čime se ispraća musliman sa ovoga svijeta je dženaza namaz. Istinu je rekao onaj koji kaže: „Učenje ezana kod rođenja djeteta, a odgađanje do smrti mu namaza, dokaz je kratkoće ljudskog života, kao što je između ezana i namaza."

·  Prvo za čijim ostavljanjem će žaliti stanovnici Vatre na Sudnjem danu i zbog čega će biti koreni. Kaže Uzvišeni: „Šta vas je u Sekar dovelo?" „Nismo" - reći će - „bili od onih koji su klanjali." (Prijevod značenja, sura El-Muddesir, ajeti 42. i 43.)

·  Onaj koji čuva namaz biće mu svijetlom i dokazom i spasom na Sudnjem danu. Kaže sallallahu alejhi ve sellem: „Ko ga čuva biće mu svijetlom i dokazom i spasom na Sudnjem danu. A onaj ko ga ne čuva neće mu biti svijetlom niti dokazom niti spasom, a na Sudnjem danu biće sa Karunom i Faraonom i Hamanom i Ubejj ibni Halefom." (Ahmed i Ibni Hibban), a to je sahih hadis.

I na kraju, ovo su samo neke posebnosti namaza kojima se pokazuje veličina njegovog položaja kod Uzvišenog Allaha. Molimo Allaha da nas učini od onih koji veličaju Njegove propise, koji čuvaju namaz, koji ga uspostavljaju kako treba, koji su skrušeni u njemu i sretni sa njim i na dunjaluku i na Ahiretu.

Hvala Allahu Koji nas je uputio ovome, a mi ne bismo bili upućeni da nas Allah nije uputio i salavat i selam na našeg vjerovjesnika Muhammeda i na njegovu porodicu i drugove.

S namazom-molitvom si vrijedniji kod Allaha svt


Allah dž.š. kaže: I probdij dio noći u namazu - to je samo tvoja dužnost, Gospodar tvoj će ti na onome svijetu hvale dostojno mjesto darovati. (el-Isra: 79) Ovim ajetom Allah dž.š. - Poslaniku s.a.v.s. - stavlja u obavezu noćni namaz, nakon pet dnevnih farz-namaza, kao što nam to navodi imam Muslim rhm. u svome Sahihu, od Ebu Hurejre r.a. da je Allahov Poslanik s.a.v.s. upitan o tome, koji je namaz najvrijedniji mimo farzova, pa je odgovorio: Noćni namaz! Zbog toga je Uzvišeni naredio svome Poslaniku s.a.w.s., pored farzova, i noćni-namaz (kijamul-lejl), koji se tkđ. zove i "salatul-tehedždždud" tj. namaz u kasnim večernjim satima. To tvrde Alkame, El-Esved, El-Nehai, i drugi, što je opšte poznato u arapskom jeziku.

...Gospodar tvoj će ti na onome svijetu hvale dostojno mjesto darovati tj. ovo šta ti se naređuje je zbog toga kako bi ti pripremili na Sudnjeme danu mjesto, hvale dostojno, u kome će te hvaliti sva stvorenja, a i njihov Uzvišeni Gospodar.

Ibn Džerir rhm. kaže: Većina komentatora Kur'ana smatra da je zagovaranje-šefat, za ljude na Sudnjemu danu, taj položaj koji će Muhammed s.a.v.s. postići, tako što će ih njihov Gospodar osloboditi velikog straha i strahota toga dana. Allahov Poslanik s.a.v.s. će imati takve počasti na Sudnjemu danu koje s njime niko neće dijeliti, niti će se iko u tome moći jednačiti s njime! On je prvi nad kojim će se zemlja otvoriti, i onaj koji će jašući dospijeti do mjesta okupljanja (hašr). Posjedovaće zastavu tako da će svi od Adema a.s. pa nadalje biti pod njegovom zastavom. On će imati izvor s kojeg će se najviše piti voda na Sudnjemu danu. Imaće pravo na veliki šefat (zagovorništvo), kod Allaha dž.š., onda kada On dođe suditi Svojim robovima. To je nakon obraćanja ljudi za šefa'at Ademu, Nuhu, Ibrahimu, Musau i Isau a.s., kada će svaki od njih na te molbe odgovoriti: Nisam ja za to određen, dok ne dođu Muhammedu s.a.v.s. koji će reći: Ja sam za to određen! On će se zagovarati za narod kojemu je naređeno ući u vatru, pa će spriječiti njihov ulazak u nju; biće Poslanik čijem će se ummetu prvo presuditi; prvi koji će se zagovarati za džennet, kako se to potvrđuje u Muslimovom Sahihu. U hadisu, u kojem se spominje puhanje u rog, se kaže: Svi će vjernici ući u džennet samo sa njegovim s.a.w.s. šefa'atom. On će prvi ući u njega, a njegov ummet prije ostalih. Zagovaraće se za stepene ljudi koje oni inače nisu zaradili svojim djelima. On je vlasnik položaja (el-vesile), a to je najviši stepen u Džennetu, koji samo njemu i priliči. Kada Allah Uzvišeni dopusti zagovaranje i šefa'at za griješnike, tada će se zagovarati i meleki, poslanici i vjernici, a on će biti zagovornik za stvorenja čiji broj samo Allah dž.š. zna. Niko se neće zagovarati kao on, niti će ga dostići iko u tome.

Na kraju ćemo spomenuti jedan od mnogih hadisa koji tretiraju ovo pitanje, pitanje šefa'ata, pitanje "mjesta vrijedna hvale". Imam Buhari rhm. bilježi od Ibnu Omera r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: Ljudi će na Sudnjem danu klečati; svaki narod će pratiti svoga vjerovjesnika govoreći: O ti, zagovaraj, o ti, zagovaraj, sve dok zagovaranje ne stigne do Muhammeda s.a.v.s. To je dan u kome će ga Allah proživiti na mjestu hvale dostojnom.


Od Rebi'e b. Ka'ba r.a. se prenosi: Bio sam jedne noći sa Poslanikom s.a.v.s., te sam mu donio vode za abdest, i još neke stvari, pa mi reče: Traži nešto od mene?
Rekoh: Tražim od tebe da budem u tvome društvu u Džennetu. On reče: Još nešto? Rekoh: Samo to! Odgovori mi: Onda, pomogni sebe, radi toga, učestalim činjenjem sedžde. Sahihu Muslim.


Od 'Ukbe b. Amira r.a. se prenosi da je Poslanik s.a.v.s. rekao: Nema tog čovjeka koji se abdesti, i lijepo upotpuni abdest, a potom klanja dva rekata, s punom dozom revnosti i otvorena srca, a da mu ulazak u Džennet ne bude obavezan! Sahihu Muslim.

Od Ebu Umame r.a. se prenosi da je Poslanik s.a.v.s. rekao: Namaz za namazom, među kojim' ne bude bilo besposlena govora, će biti upisani u 'Illijjunu. Hasen. Allah dž.š. kaže: Uistinu! Knjiga čestitih je u 'Illijjunu  a znaš li ti šta je 'Illijjun  Knjiga ispisana  nad njom bdiju oni Allahu bliski. (Mutaffifun: 18-21)


Od Ebu-Hurejre r.a. se prenosi da je Poslanik s.a.v.s. rekao Bilalu r.a. prilikom sabahskog namaza: O, Bilale! Pričaj mi o najdražem djelu kojeg si radio u Islamu, jer sam čuo topot tvoje obuće predamnom u Džennetu?! Reče Bilal: Najdraže djelo koje sam radio je bilo to da se nisam abdestio, u bilo kojem dijelu dana ili noći, a da s tim abdestom nisam klanjao ono što mi je bilo određeno da klanjam. Sahihul-Buhari.

Također se od Ebu Hurejre r.a. prenosi da je Poslanik s.a.v.s. rekao: Zar nećete da vam ukažem na ono čime Allah dž.š. briše grijehe i uzdiže na veće stepene? Rekoše: Hoćemo Allahov Poslaniče! Reče: Upotpunjavanje abdesta, onda kada to i nije baš lahko izvesti, mnoštvo koraka k džamiji, iščekivanje namaza nakog obavljena namaza - a sve to vam je bdjenje (ribat)! To vam je bdjenje! To vam je bdjenje! Sahihu Muslim.

Od Ebu Hurejre r.a. se prenosi da je Poslanik s.a.v.s. rekao: Ko bude jutrom i večerju išao u mesdžid (džamiju), Allah će mu, kada god bude išao u džamiju - rano ili kasno, pripraviti gozbu u Džennetu. Muttefekun alejh.

Od Ibnu Abbasa r.a. se prenosi da je u vezi Allahovih dž.š. riječi: Mi smo u Zeburu, poslije Tevrata, napisali da će Zemlju, Moji, čestiti robovi naslijediti - rekao: Džennet će dobiti u nasljedstvo oni koji klanjaju pet vakat namaza u džematu!

Allah dž.š. kaže: U ovom je doista pouka za ljude koji se budu Allahu klanjali. (el-Enbija: 105-106) - tj. sve navedeno je obavijest onim robovima koji obavljaju pet vakat namaza u džematu.

"A njih smijenise zli potomci, koji namaz zapustise i za pozudama podjose; oni ce sigurno zlo proci." (Kur’an, 19:59)

Abdullah ibn Mes’du kaze: „Zapustanje namaza je njegovo neobavljanje na vrijeme, a ako su ga oni napustili onda su kafiri.“ (Tefsir Et-Taberi)

„Ustrajte u namazu (a posebno) u srednjem (ikindija).“(Kur’an, 2:238)

Ustrajnost na namazu jeste njegovo obavljanje na vrijeme kao sto je to Allah, dzelle shanuhu, rekao: „ A tesko klanjacima, onima koji su prema svom namazu nemarni.“ (Kur’an, 107:4-5)

To su oni koji stalno odlazu obavljanje namaza u njegovo vrijeme. Muslimanima je naredjeno da obavljaju namaz u skladu s njihovim mogucnostima jer je Allah, dzelleshanuhu, rekao: „I bojte se Allaha sto vise mozete.“ (Kur’an, 64:16)

Na mu’minu je da prije ulaska u namaz bude cist, da mu citanje Kur’ana u namazu bude skruseno I pravilno i da mu ruk’u i sedzda budu ispravni. Ako nije u mogucnosti abdestiti se, zbog bolesti ili nekog drugog razloga, onda ce uzeti tejemum, tj.zemljom ce potrati svoje lice i ruke i klanjat ce na vrijeme ne odlazuci vakat namaza. Takodjer, ako je uhapsenik ili je svezan, onda ce obaviti namaz u stanju u kojem se nalazi, a ako je ispred neprijatelja (cijeg se napada boji), onda ce klanjati namaz na nacin na koji je Allah, dzelle shanuhu, objasnio: “Nije vam grijeh da namaz na putovanju skratite, i kada se bojite d ace vam nevjernici neko zlo nanijeti. Nevjernici su vam, doista, otvoreni neprijatelji.. Kada ti budes medju njima ikad odlucis da zajedno s njima obavis namaz, neka jedni s tobom namaz obavljaju i neka svoje oruzje uzmu; i dok budet obavljali namaz, neka drugi budu iza vas, a onda neka dodju oni koji jos nisu obavili namaz pa neka i oni obave namaz s tobom, ali neka drze oruzje svoje i neka budu oprezni..”(Kur’an, 4:101-102)

“ A u sigurnosti obavljajte namaz u potpunosti, jer vjernicima je propisano da u odredjeno vrjieme namaz obavljaju.” (Kur’an, 4:103)

Duznost je muslimana da i zenama i muskarcima naredjuju namaz, pa, cak, i djeci trebaju naredjivati namaz. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaze: “Naredjujte im namaz: kada bud imali sedam (godina); a ako od desete (godine) ne klanjaju (redovno), ona ih udarajte, takodjer, kad navrse deset godina razdvojite ih u postelji.” (Prenosi, Ebu-Dawud)

Ako punoljetan covjek namjerno napusti klanjanje makar jednog namaza, onda ce se od njega traziti da se pokaje, a ako to odbije, nad njim ce se izvrsiti egzekucija. Jedan dio uleme kaze da ce se ubiti kao otpadnik od islama i nece mu se klanjati dzenaza I ne smije biti ukopan u muslimansko groblje. Drugi dio uleme, takodjer, samtra dag a treba ubiti jer je isti kao razbojnik koji presreta ljude (pa ih pljacka). Namaz je od veoma velike vaznosti jerr je on stup islama.

Od svih ibadeta Allah, dzelle shanuhu, je namaz najvise puta spomenuo u Kur’anu i dosta ga je puta povezao sa drugim ibadetima, kao npr. Za zekatom i sabrom: “Klanjajte namaz i udjeljujte zekat.”(Kur’an,2:43) Pomozi sebi strpljenjem i namazom.” (Kur’an, 2:45) “Reci:’ Moj namaz, i obredi moji, i zivot moj, i smrt moja doista su posveceni Allahu, Gospodaru svjetova, Koji nema saucesnika; to mi je naredjeno i ja sam prvi musliman.”(Kur’an, 6:162-163)

“Ono sto zele – vjernici ce postici, oni koji namaz svoj ponizno obavljaju, i koji ono sto ih se ne tice izbjegavaju, i koji milostinju udjeljuju, i koji stidna mjesta cuvaju, - osim od zena svojih ili onih koje su u posjedu njihovu, oni, doista, prijekor ne zasluzuju; - a oni koji i pored toga traze, oni sasvim zlou pretjeruju; i koji o povjerenim im amanetima i obavezama svojim brigu brinu, i koji namaze svoje na vrijeme obavljaju, - oni su dostojni nasljednici, koji ce Dzennet naslijediti, oni ce u njemu vjecno boraviti.” (Kur’an, 23:1-11)

Šartovi (uslovi) za obaveznost namaza su slijedeci:

1. Da je musliman

2. Da je pametan, jer luda osoba nije dužna klanjati. Dokaz za to su Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijeci: “Odgovornost je skinuta sa tri osobe: sa onoga ko spava dok se ne probudi, sa djeteta dok ne postane punodobno i sa lude osobe dok ne dođe pameti.“

3. Da je punodoban, jer djetetu dok ne postane punodobno namaz nije obavezan. To ne znaci da ce ga propuštati i prema njemu se nestrasno odnositi. Stoga obaveza namaza postaje sa punoljetstvom tako da ce o namazu od tog vremena biti pitan, ali ako ga bude obavljao kako treba prije toga imat ce nagradu za to. Dijete treba navikavati da klanja i prije nego što postane punodobno, jer je Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Tražite od svoje djece da klanjaju kada napune sedam godina, a od deset ih na namaz – ako je potrebno - nagonite i batinama, i razdvojite ih u postelji.“

4. Da žena nije sa hajzom i nifasom, jer takva žena ne klanja dok joj ne prestane hajz i nifas, kao što stoji u hadisu u kome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Kada ti se pojavi hajz, prestani klanjati!“

Šartovi (uslovi) za ispravnost namaza su slijedeci:

1. Iskren nijjet (namjera) da se klanja u ime Allaha, subhanehu ve te’ala

2. Da je osoba cista od malog i velikog hadesa (necistoce), tj. da je sa abdestom ili gusulom kada je potrebno, te da joj je cisto tijelo, odjeca i mjesto gdje klanja od materijalnih vidova necistoce. Dokaz za to su rijeci Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Allah nece primiti namaz obavljen bez (propisne) cistoce.“

3. Da je osoba propisno obucena, tako da su joj pokriveni svi stidni dijelovi tijela. U tom smislu Uzvišeni kaže: “O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hocete da namaz obavite!“ (El-Ea’raf, 31.)

4. Spoznaja da je nastupilo namasko vrijeme, jer namaz se ne može klanjati prije nego što nastupi njegovo vrijeme, kao što stoji u rijecima Uzvišenog: “... vjernicima je propisano da u određeno vrijeme namaz obavljaju“ (En-Nisa’, 103.)

5. Da se okrene prema kibli, jer Allah, subhanehu ve teala, kaže: “… i gdje god se nalazili, vi lica svoja prema toj strani okrenite.“ (El-Bekare, 150.)

 

1.       Namaz – poslije sehadeta najvazniji stub islama

2.       Namaz – najvaznija stvar u vjeri

3.       Namaz – zahvalnost i pokornost Uzvisenom Allahu

4.       Namaz – “majka” svih ibadeta

5.       Namaz – stroga Allahova naredba

6.       Namaz – posljednja oporuka Poslanika sallallahu alejhi we sellem

7.       Namaz – ogledalo djela muslimana I vaga kojom se mjeri vjera u srcu covjeka

8.       Namaz – osnova svih nebeskih objava

9.       Namaz – glavno obiljezje islamske drzave

10.   Namaz – iman (vjera)

11.   Namaz – zastita od licemjerstva

12.   Namaz – put vjernika I glavna odlika uspjesne skupine, robova kojima je Allah milost svoju ukazao

13.   Namaz – zajednicka komponenta svih stvorenja

14.   Namaz – najbolje djelo!

15.   Namaz – djelo kojim se najvise priblizava Allahu subhanehu we teala

16.   Namaz – skola ponasanja, edeba, etike I morala

17.   Namaz – odmor, sreca I zadovoljstvo

18.   Namaz – svjetlo, dokaz I blistavost

19.   Namaz – jedna od glavnih odlika upute

20.   Namaz – Allahov dar

21.   Namaz – vrsta zahvale Allahu na blagodatima koje nam je podario

22.   Namaz – ono sto najvise srdi nevjernike I prkosi neprijateljima ove vjere

23.   Namaz – istinsko oslobadjanje covjecanstva

24.   Namaz – skrusena I dirljiva sedzda od koje citav svemir zatreperi

25.   Namaz – odvraca od losih dijela I odavanja strastima I pohotama

26.   Namaz – otkup za pocinjene grijehe

27.   Namaz – skloniste vjernika u nedacama

28.   Namaz – cuvanje I zastita

29.   Namaz – uzrok dobre opskrbe

30.   Namaz – pocetak islama I njegov kraj

31.   Namaz – uzrok pomoci I uspjeha na oba svijeta

 



28.02.2021.

Djela koja izbavljaju iz nevolje Allahovom pomoci

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

Djela koja izbavljaju iz nevolje Allahovom pomoci


Bilježi Taberani u "velikom mu'džemu, Hakim i Tirmizi u "nevadirul-usulu" i Asbehani u "Et-tergibu", od Abdurrahman ibn Semure, radijallahu anhu, da je kazao:

"Jednoga dana došao nam je Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, i rekao: "Juće sam zaista vidio čudo; vidio sam čovjeka iz moga ummeta kako mu je došao melek smrti da bi mu uzeo dušu, pa je ispred njega stalo njegovo dobročinstvo prema roditeljima i odbilo meleka od njega.

Pa sam vidio čovjeka od moga ummeta kome je bio određen kaburski azab, nakon čega mu je došao njegov abdest, i spasio ga azaba.

Pa sam vidio čovjeka od moga ummeta koga su okružili šejtani, pa je došao njegov zikrullah (spominjanje Allaha - sunnetski) i spasio ga od šejtana.

Pa sam vidio čovjeka od moga ummeta koga su opkolili meleki azaba (kazne), pa je došao njegov namaz i spasio ga njih.

Pa sam vidio čovjeka od moga ummeta koji je isplazio jezik od žedi, i kada god bi se primakao mome havdu (vrelu u džennetu), bio bi spriječen da se napoji, pa je došao njegov post, napojio ga i tako mu žed utolio,

Pa sam vidio poslanike, poredane u halke (kružoke), i čovjeka iz moga ummeta koji, kada god bi pokušao da se primakne nekoj od halki, oni bi ga otjerali, pa bi došlo njegovo kupanje od džunubeta, uzelo ga za ruku i postavilo uz jednu od halki.

Pa sam vidio čovjeka iz moga ummeta: ispred njega, iza njega, sa njegove desne i lijeve strane, ispod njega i iznad njega bila je tmina, a on je stajao zbunjen, pa su došli njegovi hadždž i umra i izveli ga iz nje na svjetlo.

Pa sam vidio čovjeka od moga ummeta koji je razgovarao vjernike, a oni mu nisu odgovarali, pa je došlo njegovo održavanje rodbinskih veza i kazalo im: "Pričajte sa njim", pa su počeli pričati.

Pa sam vidio čovjeka od moga ummeta, prestravljenog od žege vatre, a njene iskre su bile ispred njegova lica, pa je došla njegova sadaka (milostinja) i postala paravanom ispred njegova lica i bila nad njegovom glavom.

Pa sam vidio čovjeka od moga ummeta kome su prilazile zebanije (meleki džehennema) sa svih strana, pa je došlo njegovo naređivanje dobra, a odvraćanje od zla, spasilo ga njih i dovelo ga melekima rahmeta (milosti).

Pa sam vidio čovjeka od moga ummeta kako kleći na koljenima, a između njega i Allaha je bio zastor, pa je došlao njegov ahlak (lijepo ponašanje), uzeo ga za ruku i doveo Allahu, tebareke we te'ala.

Pa sam vidio čovjeka iz moga ummeta, kome je knjiga njegovih djela bila uručena sa njegove lijeve strane, pa je došao njegov strah prema Allahu, tebareke we te’ala, uzeo knjigu i prebacio je na njegovu desnu stranu.

Pa sam vidio čovjeka iz moga ummeta čija su loša djela na mizanu (vagi) pretegnula njegova dobra djela, pa je došla nagrada dobrih djela, tako da su ona prevagnula.

Pa sam vidio čovjeka iz moga ummeta koji je stajao na rubu džehennema, pa mu je došla njegova bojazan prema Allahu i spasila ga.

Pa sam vidio čovjeka od moga ummeta koji je bio bačen u vatru, pa su došle njegove suze koje je pustio još na dunjaluku, plačući iz straha od Allaha, tebareke we te’ala, i oslobodile ga vatre.

Pa sam vidio čovjeka od moga ummeta kako stoji na sirat-ćupriji i njiše se kao što se njišu palmine grane i lišće, pa je došlo njegovo lijepo mišljenje o Allahu, učvrstilo ga, te je nastavio sa prelaskom preko sirat-ćuprije.

Pa sam vidio čovjeka iz mog ummeta takođe na siratu, koji je malo gmizao a malo puzio, pa je došao njegov salavat na mene, uzeo ga za ruku, učvrstio ga, pa je nastavio put preko sirata.

Pa sam vidio čovjeka od mog ummeta koji je došao pred vrata dženneta, a ona mu se zatvorila, pred njim, pa mu je došao šehadet (svjedočenje) da nema božanstva osim Allaha, otvorio mu ih i uveo ga u džennet.

Pa sam vidio ljude odrezanih usana (izgriženih), nakon čega sam upitao: "Ko su ovi, o Džibrile?", na što mi je on odgovorio: "To su oni koji su ogovarali ljude"

Pa sam vidio ljude koji su obješeni za jezike, nakon čega sam opet upitao: "Ko su ovi Džibrile?", a on reče: "To su oni koji su bacali potvoru na vjernike i vjernice koji su bili čisti od toga."

Kurtubi kaže: "Ovo je divan hadis; u njemu je Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, spomenuo posebna djela koja izbavljaju onoga ko ih čini iz raznih nevolja."

27.02.2021.

Vrste i koristi Sadake...

27.02.2021.

Oni koji svoja imanja troše na Allahovom putu liče na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova ...

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

"Oni koji svoja imanja troše na Allahovom putu liče na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova ...

Draga i cijenjena braćo i sestre, podsjećam sebe i vas na bogobojaznost prema Allahu, subhanehu ve te’ala, na istinsku bogobojaznost koja se ogleda u Allahovim naredbama i Allahovim zabranama. U ispunjavanju onoga što je Allah, subhanehu ve te’ala, naredio i ostavljanju onoga što je Allah, subhanehu ve te’ala, zabranio.

Trošiti na Allahovom putu znači rastati se sa onim što posjedujemo i što nazivamo svojim vlasništvom. To znači davati drage volje za svaku svrhu, koja je za dobrobit Allahovih stvorenja, a za Allahovo zadovoljstvo. To je velika vrlina, pa ćemo pokušati objasniti njen smisao i karakteristike.

Značaj trošenja je objašnjen u suri Al-Baqara, ajet 261:



"Oni koji svoja imanja troše na Allahovom putu liče na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. – A Allah će onome kome hoće dati i više; Allah je neizmjerno dobar i sve zna."
مَثَلُ الَّذِينَ يُنْفِقُونَ أَمْوَالَهُمْ فِي سَبِيلِ اللَّهِ كَمَثَلِ حَبَّةٍ أَنْبَتَتْ سَبْعَ سَنَابِلَ فِي كُلِّ سُنْبُلَةٍ مِائَةُ حَبَّةٍ ۗ وَاللَّهُ يُضَاعِفُ لِمَنْ يَشَاءُ ۗ وَاللَّهُ وَاسِعٌ عَلِيمٌ [٢:٢٦١

Kad god trošiš na Allahovom putu, treba da budeš darežljiv, a ako to ne činiš, ti sam sebe lišavaš blagodati.

U vezi s tim, Allah subhanehu ve te'ala kaže:

"Vi se, eto, pozivate da trošite na Allahovom putu, ali, neki od vas su škrti, - a ko škrtari, na svoju štetu škrtari, jer Allah je bogat, a vi ste siromašni. – A ako glave okrenete, On će vas drugim narodom zamijeniti, koji onda kao što ste vi neće biti." (Muhammed,38)
هَا أَنْتُمْ هَٰؤُلَاءِ تُدْعَوْنَ لِتُنْفِقُوا فِي سَبِيلِ اللَّهِ فَمِنْكُمْ مَنْ يَبْخَلُ ۖ وَمَنْ يَبْخَلْ فَإِنَّمَا يَبْخَلُ عَنْ نَفْسِهِ ۚ وَاللَّهُ الْغَنِيُّ وَأَنْتُمُ الْفُقَرَاءُ ۚ وَإِنْ تَتَوَلَّوْا يَسْتَبْدِلْ قَوْمًا غَيْرَكُمْ ثُمَّ لَا يَكُونُوا أَمْثَالَكُمْ [٤٧:٣٨

Treba da trošimo na Allahovom putu naš novac, vrijeme, trud, energiju i naše znanje, da bismo postigli sreću i bili nagrađeni. Divan je osjećaj radosti i zadovoljstva kada sami učinimo nešto u cilju pomaganja drugih fizički, mentalno, moralno i novčano.

Trošenje na Allahovom putu je trgovina, pogodba i posao s Allahom. Zvuči čudno, zar ne? Možda se zapitate kako neko može trgovati s Allahom?

إِنَّ الَّذِينَ يَتْلُونَ كِتَابَ اللَّهِ وَأَقَامُوا الصَّلَاةَ وَأَنْفَقُوا مِمَّا رَزَقْنَاهُمْ سِرًّا وَعَلَانِيَةً يَرْجُونَ تِجَارَةً لَنْ تَبُورَ [٣٥:٢٩

"Oni koji Allahovu knjigu čitaju i molitvu obavljaju i od onoga čime ih Mi opskrbljujemo udjeljuju, i tajno i javno, mogu da se nadaju nagradi koja neće nestati."( Fatir, 29)

Ako želimo biti nazvani: ”Ja ejjuhellezine amenu” (O, vi koji vjerujete), onda se moramo vladati i raditi poput onih koji vjeruju. Iman ne predstavlja samo izgovaranje riječi, niti može uopće biti samo to. Iman je duboko vjerovanje, čvrsta predanost i obećanje poslušnosti Allahu dž.š.u svakom aspektu naših života.

Svugdje u Kur’anu nalazimo da Allah poziva, potiče i zahtijeva od ljudi na prijatan način da Mu daju zajam. Kada se traži od nas da trošimo na Allahovom putu, On traži da Njemu damo zajam. Ova riječ "zajam" Allahu, spominje se u Kur'anu šest puta u različitim oblicima.

Sura Al-Hadid, ajet 18, objavljuje:

إِنَّ الْمُصَّدِّقِينَ وَالْمُصَّدِّقَاتِ وَأَقْرَضُوا اللَّهَ قَرْضًا حَسَنًا يُضَاعَفُ لَهُمْ وَلَهُمْ أَجْرٌ كَرِيمٌ [٥٧:١٨

"Onima koji milostinju budu udjeljivali i onima koje je budu udjeljivale, i koji drage volje Allahu zajam budu davali - mnogostruko će se vratiti i njih čeka nagrada plemenita."( Al-Hadid, 18)

Ovaj dobrovoljni zajam treba biti dat za ljubav Allahu, a ne kao milost, darežljivost ili dobrohotnost. Ako trošiš na Allahovom putu, čini to u ime ljubavi prema Allahu. Ako činiš tako, tada, i samo tada će te Allah nagraditi. Nagrada je mnogostruka. Neke od obećanih Allahovih nagrada vezane su za ovaj svijet (dun'ja), a druge za budući (ahiret).

Neke od ovozemaljskih i nebeskih nagrada su:

1.Iznos dobrovoljno datog zajma biva udvostručen ili umnogostručen.
2. Allah će takvima dodijeliti oprost grijeha.
3. Bogata i darežljiva Allahova nagrada.
4. Ulazak u Džennet (kao dar od Allaha).
5. U Džennetu teku rijeke ispred onih koji su davali zajam (Allahu).
6. Allah je blagodaran prema osobi koja Mu daje zajam.


Prema Kur'anu, to je krajnji uspjeh kojem se neko može nadati na ovom i na budućem svijetu. Allahu ne treba tvoja pomoć, podrška i materijalno pomaganje. Allah ne treba ove zajmove za Sebe, nego za Svoja stvorenja na svijetu.

„Oni koji udjeljuju imanja svoja i noću i danju, tajno i javno ..." (Prijevod značenja El-Bekara, 274)

Od osobina iskrenih vjernika jeste i udjeljivanje u izobilju i u oskudici. Allah, subhanehu ve te'ala, uz druge osobine spominje i ovu osobinu bogobojaznih, onih kojima je On Uzvišeni obećao Svoj oprost i Džennet, pa kaže: „i nastojte da zaslu*žite oprost Gospodara svoga i d*žennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje, za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdž*bu savlađuju i ljudima praštaju - a Allah voli one koji dobra djela čine: i za one koji se, kada grijeh počine ili kad se prema sebi ogriješe, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole - a ko će oprostiti grijehe ako ne Allah? - i koji svjesno u grijehu ne ustraju. Njih čeka nagrada - oprost od Gospodara njihova i d*žennetske bašče kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno ostati, a divne li nagrade za one koji budu tako postupili!" (Prijevod značenja Alu-Imran, 133-136)

Značenje udjeljivanja u obilju i oskudici jeste udjeljivanje u bogatstvu i siromaštvu, u blagostanju i potčinjenosti, u zdravlju i bolesti, dakle, u svim stanjima, kao što Svevišnji kaže u drugom ajetu: Oni koji udjeljuju imanja svoja i noću i danju, tajno i javno ..." (Prijevod značenja El-Bekara, 274) Zatim, nakon toga Allah spominje njihovu nagradu: „dobit će nagradu od Gospodara svoga; i ničega se oni neće bojati i ni za čim oni neće tugovati." (Prijevod značenja El-Bekara, 274)

Takođe, Allah, subhanehu ve te'ala, kaže: i oni koji trpe da bi postigli naklonost Gospodara svoga, i koji molitvu obavljaju, i koji od onoga što im Mi dajemo i tajno i javno udjeljuju, i koji dobrim zlo uzvraćaju - njih čeka najljepše prebivalište, edenski vrtovi u koje će ući oni i roditelji njihovi i *žene njihove i porod njihov - oni koji su bili čestiti ..." (Prijevod značenja Er-Ra'd, 22-23) Takve ništa nije moglo spriječiti i odvratiti od pokornosti Allahu i udjeljivanja na Njegovu putu.

Uzvišeni je rekao: „Oni koji Allahovu Knjigu čitaju i molitvu obvaljaju i od onoga čime ih Mi opskrbljujemo udjeljuju, i tajno i javno, mogu da se nadaju nagradi koja neće nestati, da ih On prema onome što su radili nagradi i još im iz obilja Svoga da, jer On mnogo prašta i blagodaran je." (Prijevod značenja Fatir, 29-30)

Traženje Allahova zadovoljstva u činjenju dobročinstva prema Njegovim stvorenjima, osobina je bogobojaznih. Svevišnji je rekao: „i koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima, i siročadi, i siromasima, i putnicima-namjernicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva ..." (Prijevod značenja El-Bekara, 177)

U hadisu Ibnu-Mes'uda, radijallahu te'ala anh, Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „Sedmoricu će Allah staviti u Svoj hlad na Dan kada ne bude nikakva drugog do Njegova hlada" -zatim je spomenuo da je od njih i: „čovjek koji udijeli milostinju i toliko je prikrije da njegova lijevica ne zna šta je udijelila desnica." (Buharija, 620 i Muslim, 1712)

U ovom hadisu je obećanje o nadoknadi i pošto nije određeno udjeljivanje u tačno određene svrhe tada ono obuhvata sve vrste dobra. U Svojoj uzvišenoj Knjizi Allah, subhanehu ve te'ala, je rekao: „Što god vi udjelite, On će to nadoknaditi, On najbolje opskrbljuje." (Prijevod značenja Saba, 39) Rekao je: „a za dobro koje učinite Allah sigurno zna." (Prijevod značenja El-Bekara, 215) Rekao je: „Imetak koji udjelite drugima u vašu je korist, ono što udjelite drugima neka bude samo Allahu za ljubav - a ono što od imetka udjelite drugima nadoknadit će vam se potpuno, neće vam biti učinjeno krivo!" (Prijevod značenja El-Bekara, 272)

Od Ibnu-Mes'uda, radijallahu te'ala anh, se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ne zavidi se osim dvojici: čovjeku kojem je Allah podario imetak pa ga troši na istini i čovjeku kojem je Allah podario mudrost kojom sudi i kojoj podučava druge." (Buharija, 73 i Muslim, 1352) Dakle, zavist je zabranjena osim u ovim dvjema osobinama i tada u tim slučajevima ona se i ne naziva hased-zavist, već gibta-želja a istim ili zavidnost bez zlobe a ona biva da čovjek priželjkuje da ima kao što i drugi ima, međutim, da ta blagodat koji drugi uživa ostane pri njemu, dakle ne priželjkuje njen gubitak. Težnja za ovim naziva se munafesa-natjecanje i ukoliko ona bude u pokornosti -kao što je slučaj ovdje- onda je ona pohvalna, međutim, ukoliko bude u griješenju onda je to natjecanje prezreno. Dok, ukoliko bude u dozvoljenim tvarima, tada je i samo natjecanje dozvoljeno. Dakle, kao da je značenje hadisa da nema veće ili bolje želje osim u ovim dvjema stvarima. (Pogledaj Fethul-Bari, 1/219)

U hadisu Adija b. Hatima, radijallahu te'ala anh, Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Bojte se Vatre, pa makar i sa pola hurme!" (Buharija, 1328 i Muslim, 1690) Tj. postavite između sebe i nje, Vatre, pregradu od milostinje i dobrog djela, pa makar oni bili i mali.

Takođe, od Ibnu-Mes'uda, radijallahu te'ala anh se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, jedne prilike upitao svoje ashabe: „Kojem je od vas imetak njegova nasljednika draži od njegova imetka?" Odgovorili su: „Allahov poslaniče, nema nijednog od nas a da mu njegov imetak nije najdraži!" Rekao je: „Uistinu, njegov imetak je ono što je on već udijelio, dok je imetak njegova nasljednika ono što je on sačuvao!" (Buharija, 5961)

Od Ebu-Hurejre, radijallahu te'ala anh, se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Nema dana da ljudi osvanu u njemu a da se ne spuste dva meleka. Jedan od njih kaže: 'Gospodaru naš, podari onome koji udjeljuje nadoknadu, zauzvrat' - dok drugi kaže: 'Gospodaru naš, podari propast onome koji se sustegao od udjeljivanja.'" (Buharija, 1351) Ibnu-Hadžer, rahimehullah, u komentaru spomenuta hadisa kaže: „Dova meleka za propast podrazumijeva ili propast imetka ili propast vlasnika imetka." En-Nevevi, rahimehullah, kaže: „Pohvalno i poželjno udjeljivanje jeste udjeljivanje u pokornosti, udjeljivanje porodici i gostima, kao i udjeljivanje u dobrovoljnim djelima." El-Kurtubi, rahimehullah, kaže: „Udjeljivanje u ovom hadisu podrazumijeva obavezno i dobrovoljno udjeljivanje, međutim, onaj koji se ustegne od dobrovoljnog udjeljivanja ne zaslužuje ovu dovu, osim ako ga nadvlada pokuđena škrtost usljed koje ukoliko i izdvoji imetak koji je obavezan po njega ne izdvoji to drage duše i ili izdvoji najgori njegov dio."

Od Ebu-Hurejre, radijallahu te'ala anh, se prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Milostinja neće umanjiti imetak, niti će čovjek oprostiti a da mu Allah neće povećati ponos i niko neće biti skroman radi Allaha, a da ga Allah neće uzdići." (Muslim, 4689) Imam En-Nevevi u komentaru ovoga hadisa kaže: „U vezi riječi Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: 'Milostinja neće umanjiti imetak' spominju dva značenja. Jedno je da će mu Allah dati bereketa u njegovom imetku i da će otklonuti od njega ono što mu može nauditi, pa, izdvojena milostinja bit će nadomještena skrivenim bereketom. I ovo je primjetno i ono na što se naviklo. Drugo značenje je da ukoliko se imetak i umanji izdvajanjem milostinje, taj manjak bit će nadomješten velikom nagradom za izdvojenu milostinju." (Pogledaj Komentar Muslimova Sahiha, 8/399)

Od Abdullaha b. Amra, radijallahu 'anh, se prenosi da je neki čovjek upitao Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: „Koji je to islam najbolji?" Odgovorio je: „Da udjeljuješ hranu i nazivaš selam onome koga znaš i onome koga ne znaš!" (Buharija, 11 i Muslim, 56)

U hadisu Ebu-Hurejre, radijallahu 'anh, Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: „Ko udijeli iz lijepa imetka -a Allah ne prima osim lijepo- koliko je vrijednost jedne hurme, to će Allah, uistinu, prihvatiti Svojom desnicom, zatim će je odgajati i uvećavati onome koji ju je udijelio, kao što neko od vas odgaja svoje ždrijebe, sve dok ta milostinja ne dostigne veličinu brda." (Buharija, 1321)

Od Ebu-Mes'uda el-Ensarija, radijallahu 'anh, se prenosi da je neki čovjek došao s devom, vodeći je za povodac, i rekao:Dajem je na Allahovu putu." Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, mu je dodao: „Zbog nje ćeš na Sudnjem danu dobiti sedam stotina deva, sveijedna će biti s povodcem." (Muslim, 1892)

Vrijednosti udjeljivanja:

1.Udjeljivanje u obilju i oskudici je od potpuna imana i lijepa islama.
2.Dokaz je lijepa mišljenja o Allahu i uvjerenja u Njega Svevišnjeg.
3.U tome je zahvalnost Allahu na Njegovoj blagodati, jer je On istinski vlasnik svog imetka.
4.Razlog je Allahove ljubavi i ljubavi stvorenja.
5.Njime se jačaju veze među pojedincima i zajednicama.
6.Njime se zadovoljavaju zahtjevi siromašnih i potrebnih.
7.Udjeljivanje je razlog zadobijanja bereketa u imetku i njegova povećavanja.
8.Njime se u zajednici širi ljubav i samilost koji su suprotni škrtosti i srdžbi.
9.Udjeljivanje je put koji je vodi do Dženneta.
10.Onoga koji bude udjeljivao Allah će staviti u Svoj hlad na Dan kada drugog hlada neće biti.

Allahu se zahvaljujemo na početku i na kraju. Neka je salavat i selam na Allahova poslanika, njegove ashabe i sve koji ih slijede do Sudnjega dana.

O Allahu! Podari nam ljubav prema dijeljenju.
O Allahu, mi smo škrti, zato nam pomozi da budemo darežljivi.
O Allahu! Ti si Onaj Kome se utječe i mi se Tebi utječemo.
O Allahu, čuj nas i primi naše molbe.
Molim Allaha, dželle še’nuhu, da nam poveća ljubav prema vjeri i da ucini iskrena naša srca.
Molim Allaha da uputi ovaj narod jer je ovaj narod zaista u džehlu.
Molim Allaha za odlučnost, razboritost i snagu u odlučnim trenutcima.
Molim ga Uzvišenog da nam oprosti grijehe svjesne i nesvjesne, javne i tajne, da nas sačuva iskušenja Mesiha Dedžala, kaburske patnje, džehennemske vatre i podari mjesto u Dženneti Firdeusu u društvu poslanika, vjerovjesnika, šehid i dobrih ljudi.-AMIN

Ciniti djela samo u ime Allaha

Od sastavnih dijelova vjerovanja jednog covjeka je da bude iskren u djelima i da ih cini samo u ime Allaha subhanehu ve te 'ala, a ne da bi ga ljudi vidjeli kako to cini.
Iskrenost i potpuna predanost u cinjenu dobrih djela radi Allaha subhanehu ve te 'ala se na arapskom jeziku zove i ihlas, i u Kur'anu se spominje na vise mjesta. Allah subhanehu ve te 'ala kaze: ''A naredjeno im je da samo Allahu ibadet cine, da mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovjedaju, i da namaz obavljaju, i da zekat udjeljuju; a to je - ispravna vjera. (El-Bejjine,5)

U drugom Kur'anskom ajetu Allah subhanehu ve te 'ala kaze; ''ko bude zelio usjev drugog svijeta, njegov usjev cemo i povecati! A ko bude zelio usjev ovog svijeta , dat cemo mu ga, ali na drugom svijetu , on nema nikakva udjela!'' (Esh-Shura,20) U komentaru ovog ajeta se kaze: Ko bude ra-dio djela ciju nagradu ocekuje na buducem svijetu, umnogostrucicemo ga bericetom. Svako dobro djelo cemo nagraditi od deset do sedam stotina puta, pa i vise. A onome ko se trudi da dobije samo ovosvjetsku korist i uopce ne razmislja o buducem svijetu, Allah ce uskratiti i dunjaluk i Ahiret. Ako hoce, Allah ce mu dati nesto, a ako nece, on nece imati ni jedno ni drugo. (Tefsir Ibn Kesira, str. 1205)

Oni koji budu cinili dobra djela radi ljudi ceka teska kazna, kao sto se to vidi iz narednog hadisa koji prenosi Ebu Hurejre r.a: ''Medju prvim ljudima kojima ce biti sudjeno je covjek koji je poginuo kao shehid. On ce se dovesti pred Allaha subhanehu ve te 'ala,i On ce ga podsjetiti na Svoje blagodati koje ce covjek priznati, a zatim ce ga upitati: Sta si uradio s njima? Covjek ce reci..: Borio sam se na Tvome putu dok nisam poginuo. Allah subhanehu ve te 'ala ce reci: ''Slagao si, ti si se borio samo da ti se kaze: ''Kako je taj covjek hrabar!'', i to je uistinu, vec na dunjaluku receno. Zatim ce biti naredjeno i on ce naglavacke biti bacen u vatru. Zatim ce biti sudjeno covjeku koji se bavio naukom i ucenjem Kur'ana. Kada bude doveden pred Allaha, On ce ga podsjetiti na blagodat koju ce covjek priznati, a onda ce ga upitati sta je uradio s njima. Covjek ce odgovoriti: ''Izucavao sam znanje, ucio Kur'an i poducavao druge u Tvoje ime.'' Tada ce mu Allah subhanehu ve te 'ala reci :''Slagao si, ti si to radio samo da ti se kaze; Kako je taj covjek ucen, i kako dobro uci u Kur'anu'', i to je uistinu, vec na dunjaluku receno.'' Zatim ce biti naredjeno i on ce biti naglavacke bacen u dzehennemsku vatru. Zatim ce biti sudjeno covjeku kojem je Allah subhanehu ve te 'ala dao razne vrste imetka. Kada taj covjek bude doveden pred Allaha subhanehu ve te 'ala , On ce ga podsjetiti na Svoje blagodati koje ce covjek priznati , a onda ce ga pitati sta je uradio snjima. Covjek ce reci: Nisam ostavio nista u sto bi Ti volio da se udjeljuje imatak a da u to, radi Tebe, nisam udijelio. Tada ce mu Allah reci: ''Slagao si, ti si to radio samo da ti se kaze: ''Kako je taj covjek darezljiv!'', i usitinu, to je na dunjaluku vec receno.Zatim ce biti naregjeno i on ce nagla-vacke biti bacen u vatru. (Muslim) Razumije se da su ova trojica dobila dunjalucku nagradu zbog kojih su radili ova djela , ali im je Ahiretska nagrada izostala zato sto nisu cinili djela u ime Allaha subhanehu ve te 'ala-

Abdullah Ibn Abbas r.a prenosi da je neki covjek rekao Allahovom Poslaniku sallallahu 'alejhi ve selem: Ponekad cinim neki posao s kojim zelim Allahovo Zadovoljstvo i zelim da se to vidi.'' Poslanik mu na to nista ne odgovori sve dok nije objavljen Kur'anski ajet u kome se kaze: ''Pa ko se nada susretu s Gospodara svojim, neka cini dobra djela i neka u ibadetu Gospodara svome,ne smatra Njemu ravnim nikoga''(El-Kehf.110)

Ebu Hurejre r.a, prenosi da je Alahov Poslanik sallallahu 'alejhi ve selem rekao: ''Allah subhanehu ve te 'ala ( u hadisu kudsiju ) kaze: ''Ko uradi neko djelo radi Mene, ali Mi pritom ucini sirk (uradi ga i radi nekog drugog) Ja s tim nemam nista , to pripada onome radi koga je ucinje-no''

Mahmud ibn Lebid r.a, prenosi da je Allahov Poslanik sallallahu 'alejhi ve selem rekao: ''Ono od cega se najvise za vas bojim je, mali shirk'' ,,A sta je to mali shirk? -Upitase. Poslanik sallallahu 'alejhi ve selem odgovori: ''Cinjenje djela da bi ljudi vidjeli (rija), jer zaista ce Allah na dan kada ljudi budu nagradjivani za svoja djela reci: ''Idite onima kojima ste se pokazivali (svojim djelima) na dunjaluku , pa pogledajte hocete li kod njih naci nagradu ili kakvo dobro.''

Amr ibn Anbese r.a, je rekao: ''Doci ce se na Sudnji dan s dunjalukom i bit ce odvojeno od djela ono sto je uradjeno u ime Allaha, a ono sto je uradjeno u ime nekog drugoga bit ce baceno u dzehennemsku vatru.''

Prenosi se da su Havarijjuni (slijedbenici Isaa. a.s ) upitali Isaa a.s o onome ko cini djela iskreno u ime Allaha subhanehu ve te 'ala , pa im je rekao: ''To je onaj koji radi djela u ime Allaha i ne zeli da ga zbog toga ljudi hvale.''

Shejtan pokusava odvratiti covjeka od cinjenja dobrih djela, dosaptavajuci mu da to cini radi ljudi, nebi li ostavio to djelo. Haris ibn Kajs r.a, za takvu situaciju savjetuje: '' kada ti dodje shejtan i kaze: Klanjas da te ljudi vide, ti onda nastavi klanjati i odulji jos vise.'' prema tome, shejtansko dosapta-vanje je sastavni dio njegovog zavodjenja covjeka, pa zbog toga covjek ne smije napustati cinjenje dobrih djela, nego treba u njima ustrajati.

Junus ibn Ubejd r.a, kaze: ''Allahov rob je na dobru dok god zna sta mu kvari djela.''

Sufjan Ibn Zejd r.a, kaze: Raduje me da na svakom poslu imam iskren nijjet, pa cak pri spavanju i pri jedenju''

Fudajl r.a, kaze: ''Najbolje djelo je ono sto se tajno uradi i najdalje je od shejtana i najdalje je od rijaa (da ljudi vide).

Ebu Hazim r.a, kaze: ''Sakrij dobro djelo kao sto krijes ruzno. Nemoj se diviti djelima, jer neznas da li ces biti sretan ili nesretan.''

Enes ibn Malik r.a, prenosi da je Allahov Poslanik sallallahu 'alejhi ve selem rekao: ''Dovoljno je covjeku zla da ljudi u njega pokazuju prstima, po pitanju vjere i dunjaluka, osim onih koje Allah subhanehu ve te 'ala zastiti od toga.''

Sehl ibn Abdullah r.a, je rekao: ''Sta je rija , poznaje samo onaj koji iskreno cini dobra djela samo u ime Allaha subhanehu ve te 'ala , sta je munafikluk, poznaje samo pravi vjernik, sta je neznanje dzehl, poznaje samo ucenjak (alim) i sta je grijeh poznaje samo onaj ko je pokoran Allahu subhanehu ve te 'ala.


Tajna udijeljene sadake u ime Allaha

Pogrešno je misliti da su samo siromasi kategorija ljudi koja će imati isključive koristi od nje. Onaj koji tako misli je istinski neznalica o veličanstvenim nagradama sadake. Naime, dobra koja pristižu onoj osobi koja je udjeljuje su zaista mnogostruko veća i obilnija i ne mogu se porediti sa svim radostima i blagodatima koje bi, eventualno, mogle doći od one osobe kojoj je udjeljena.

Rekao je Eš-Ša'bi, Allah mu se smilovao: „Ko ne bude smatrao sebe više potrebnijim za nagradama koje pristižu zbog udjeljene sadake, od silnih potreba siromaha za samom sadakom, takav je uništio svoju podjeljenu sadaku i sa njom je udario po svom vlastitom licu!“

Kada je Sufijan Es-Sevri, Allah mu se smilovao, ugledao siromaha koji je došao da prosi na njegovim vratima, prijatno je se obradovao i rekao: „Dobro mi došao onaj koji će očistiti moje grijehe!“

El-Fudajl ibn Ijjad, Allah mu se smilovao, je imao običaj da često kaže: „Kako su prosijaci samo dobri ljudi! Oni nose naše opskrbe ka Ahiretu bez ikakve naknade za tako djelo! Nose ih sve dok ih ne stave na vagu pred Uzvišenim Allahom!!!“


Ovako su islamski učenjaci ispravno razumjevali značenja sadake! Sadaka je bereket, dobro djelo i uspjeh i nadahnuće kojeg Allah daruje onome kome On hoće. Oni koji je udjeljuju su pravi dobrotvori koji čine dobra djela i koji će, naposlijetku, od njih imati najviše koristi.

Sadaka spada u najvrijednija dobra djela

Uzvišeni je rekao: „Šejtan vas plaši neimaštinom i navraća vas da budete škrti, a Allah vam obećava oprost i nagradu Svoju; Allah je neizmjerno dobar i zna sve!“ (El-Bekareh, 268)

Ibn Abbas, radijallahu 'anhuma, je povodom ovoga ajeta rekao: „Dvije stvari su od šejtana a dvije od Uzvišenog Allaha, a zatim je proučio ajet: „Šejtan vas plaši neimaštinom i navraća vas da budete škrti, a Allah vam obećava oprost i nagradu Svoju...“ (El-Bekareh, 268) Odnosno, Allah vam nareðuje da Mu budete pokorni i da udjeljujete sadaku kako biste zaslužili Njegov oprost i nagrade. „Allah je neizmjerno dobar i zna sve“, odnosno, mnogo daje i spušta Svoje blagodati i apsolutno je dobro upoznat sa nagradama koje će ukazati onome koji bude udjeljivao sadaku.

Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, je rekao: „Onaj koji se bude brinuo o udovicama i siromasima je kao i mudžahid na Allahovom putu, ili kao onaj koji po čitavu noć klanja a danju posti!“ (Buharija i Muslim)


Sadaka je djelo koje će Allah Svojom dobrotom uvećati

Ako je sadaka učinjena samo u ime Allaha, u tom slučaju nemoj ništa od njenog dobra koje će te snaći, potcjenjivati, jer je Allah mnogo plemenit, i obilato umnogostručuje sva dobra djela, a meðu njima i sadaku! Kada je budeš udjeljivao, nemoj zaboraviti da u tim trenutcima posluješ sa Uzvišenim Allahom! Za takvo djelo će ti Allah pripremiti Svoje velike blagodati! Zato se raduj i budi ponosan što ti je Uzvišeni podario takvu veličanstvenu priliku!

Rekao je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme: „Ko god udjeli sadaku u vidu nečega što je lijepo - a Allah prima samo ono što je lijepo – Milostivi će mu je uzeti u Svoju desnicu, pa makar to bila i obična datula! Ona će se uzgajati u šaci Milostivog sve dok ne bude veća i od planine! Baš kao što i neko od vas odgaja odbijeno jednogodišnje ždrijebe ili devče od majke“ (Buharija i Muslim)

I bn Mes'ud, radijallahu 'anhu, je rekao: „Bio je neki čovjek što je obožavao Allaha sedamdeset godina, pa je nakon toga učinio neko odvratno i loše djelo koje je poništilo sva njegova djela koja je do tada uradio. Nakon toga je naišao na siromaha i udjelio mu komad hljeba, pa mu je Allah zbog toga oprostio taj njegov grijeh i vratio mu sva djela koja je činio sedamdeset godina!“

Spominje se da je pored Hasana El-Basrija naišao Nuhas sa svojom sluškinjom, pa mu je Hasan rekao: „Da li bi bio zadovoljan da ti za njenu cijenu isplatim jedan ili dva dirhema?“ Reče: „Ne!“ Reče mu: „Onda idi, jer je Uzvišeni Allah zadovoljan da dadne hurije za samo jedan dio dinara i za samo jedan (udjeljen) zalogaj!“


Sadaka je skupocijena opskrba za ahiretsko putovanje

Udjeljuj sadaku i budi ubjeðen u Allahova obećanja, i znaj da Uzvišeni neće iznevjeriti svoja obećanja! Raspiri svoju volju za ovim dobrim djelom i odagnaj škrtost i pohlepnost iz svoga srca. Pomozi onome ko je u potrebi za tvojim imetkom, jer, ovo je prilika da se opskrbiš za svoje neminovno putovanje na Ahiret! Udjeljuj sadaku i sjeti se riječi Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi we selleme: „čuvajte se vatre pa makar i sa polovinom datule, a ko ni to ne naðe, onda sa lijepom riječju!“ (Buharija i Muslim)

Rekao je Jahja ibn Mu'az, Allah mu se smilovao: „Ne znam ni za jedno zrno a da može toliko vrijediti kao ovodunjalučke planine, kao što je to od sadake!“

Ako udjeliš u ime Allaha čak i ono što je u tvome srcu možda bezvrijedno, možda će ti ono nekada postati vrijednije od čitavog imetka kojeg si neumorno sticao u dugogodišnjem životu na ovom svijetu, te ga, naposlijetku, za sobom ostavio!

Uzvišeni Allah je rekao: „I od onoga čime vas Mi opskrbljujemo udjeljujte prije nego što nekom od vas smrt doðe, pa da onda rekne: "Gospodaru moj, da me još samo kratko vrijeme zadržiš, pa da milostinju udjeljujem i da dobar budem!" Allah sigurno neće ostaviti u životu nikoga kome smrtni čas njegov doðe; a Allah dobro zna ono što vi radite.“ (El-Munafikun, 10, 11)

Koliko je ljudi otišlo sa ovoga svijeta a da sa sobom nisu ponjeli ništa od Ahiretske opskrbe, iako su u svom životu posjedovali veliki imetak? Nemoj ni pomišljati na to da će te udjeljeni imetak na Allahovom putu učiniti siromašnijim. To su samo šejtanova došaptavanja! Sadaka donosi mnoga dobra, blagodati i berićet, jer, što god da udjeliš Allaha radi, Milostivi Allah će ti to sigurno nadoknaditi boljim i obilnijim!

Znaj da ju je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, oporučio Bilalu, rekavši mu: „O Bilale, udjeljuj i nemoj se bojati da će ti vlasnik Arša dati siromaštvo!“

Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, je rekao: „U svakom danu u kojem osvanu (Allahovi) robovi doðu dva meleka, te jedan od njih kaže: „O Allahu, nadoknadi onome koji udjeljuje“, a drugi kaže: „Allahu moj, ti uništi imetak onoga koji ne udjeljuje!“ (Buharija i Muslim)

Koliko je naizgled malih djela lijepa namjere učinila velikim...

Takoðer, nemoj misliti da je za ovo veličanstveno djelo neophodno da posjeduješ veliki imetak. Uzvišeni Allah savršeno zna i za najmanju trunčicu koju udjeliš u ime Njegovo, pa čak i za obični zalogaj sa kojim ćeš nahraniti gladnog! Udjeli sadaku, pa makar i sa nečim malim, jer, ako tvoja sadaka bude iskrena, u ime Allaha udjeljena, bit će sigurno vrijednija od mnogobrojnog imetka kojeg neko udjeli sa lošom namjerom.

Prenosi se da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, rekao: „Samo jedan dirhem je nadmašio sto hiljada!“ Rekoše: „O Allahov poslaniče, a kako to?“ Reče: „čovjek je posjedovao dva dirhema, pa je sa jednim udijelio sadaku, a drugi je imao mnogobrojni imetak, pa je iz njega izdvojio sto hiljada i udjelio kao sadaku!“ (Nesai i drugi, sahih)

Od Ibn Mes'uda, radijallahu 'anhu, se prenosi da je rekao: „Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, nam je nareðivao da djelimo sadaku, pa bi se desilo da niko od nas ne bi imao nešto sa čim će je udjeliti! Zato bi odlazili na pijacu i nosili na svojim leðima, i tako zaraðivali pregršt (hrane) i davali ga Allahovom poslaniku, sallallahu 'alejhi we selleme. Ja doista poznajem čovjeka koji posjeduje sto hiljada, a koji u ono vrijeme nije imao ni jednog dirhema!“ (Nesai, sahih)

Kada je jedan ashab upitao Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi we selleme, koja je sadaka najvrijednija, on mu je rekao: „Ona koju udjeliš u vremenu kada si zdrav i kada žudiš za bogatstvom a bojiš se siromaštva. I ne potcjenjuj je, da se ne desi kada ti duša u grlo doðe, pa da kažeš: Dajte ovome ovoliko, onome ovoliko...“ (Buharija i Muslim)


Rekao je ibn Mes'ud, radijallahu 'anhu: „Dirhem kojeg neko od vas udijeli u vrijeme svoga zdravlja i pohlepnosti je bolji od stotine dirhema sa kojima daješ oporuku na svojoj samrti!“

Sadaka je i pomoć dužniku

Mnogobrojni su načini činjenja dobrih djela! Jedan od njih je i kada je neko nekome dužan, pa mu ovaj vraćanje toga duga odgodi, ili mu ga potpuno otpiše smatrajući ga kao sadaku! Mnogi ljudi ovu vrstu dobrih djela potpuno zaboravljaju, ili je ignorišu, iako je ovo jedan od razloga ulaska u Džennet!

Uzvišeni Allah povodom prezadužene osobe kaže: A ako je on u nevolji, onda pričekajte dok bude imao; a još vam je bolje, nek znate, da dug poklonite.“ (El-Beqareh, 280)

Rekao je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme: „Koga raduje da ga Allah skloni u Svoj hlad na Sudnjem danu - onda kada neće biti nikakvog drugog hlada mimo Njegovog - neka olakša zaduženom, ili neka mu njegov dug otpiše!“ (Et-Taberani, sahih)

U predaji koju su zabilježili Buharija i Muslim se navodi da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, rekao: „Bio je neki čovjek koji je bio pobožan meðu ljudima, i imao je običaj da svome dječaku kaže: „Kada naiðeš na prezaduženog, oprosti mu njegov dug ne bi li i nama Uzvišeni Allah isto tako prešao preko naših grijeha!“ On je došao pred Uzvišenog Allaha, pa mu je On oprostio!“ U istoj predaji od Buharije se navodi: „...pa ga je Allah uveo u Džennet!“


Neke blagodati i koristi sadake

Mnogobrojne su koristi od udjeljivanja sadake. Sadaka poništava griješne prestupe, kao što se navodi u hadisu od Mu'aza ibn Džebela, radijallahu 'anhu, da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, rekao: „...a sadaka poništava greške kao što voda gasi vatru!“ (Tirmizi i drugi, sahih)

Sadaka je razlog za povećanje bereketa u imetku, jer Uzvišeni Allah kaže: Allah uništava kamatu, a unapreðuje milosrða. Allah ne voli nijednog nevjernika, grešnika.“ (El-Beqareh, 276) Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, je rekao: „Sadaka ne umanjuje imetak!“ (Muslim)

Sadaka osnažuje našu vezu sa Uzvišenim Allahom. Abdulaziz ibn Umejr, Allah mu se smilovao, je rekao: „Namaz te odvodi na polovinu puta, post te dovodi do vrata Vladara, a sadaka te uvodi kod Njega!“

Sadakom se zaslužuje hlad na Sudnjem danu, jer je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, rekao: „Svaki čovjek će se naći u hladu njegove sadake sve dok se ne završi obračun meðu ljudima!“ (Ahmed, Ibn Huzejmeh, Ibn Hibban i Hakim - sahih)

Onaj koji udjeljuje sadaku će imati privilegiju da bude u hladu Allahovog Arša na Sudnjem danu, jer se u čuvenom hadisu koji govori o sedam kategorija, koje će imati ovu privilegiju, kaže : „...I čovjek koji je udjelio sadaku, pa ju je skrio tako da njegova lijevica ne zna šta je učinila njegova desnica!“ (Buharija i Muslim) Takoðer, Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, je rekao: „Ko olakša zaduženom, ili mu otpiše (njegov dug), bit će u hladu Arša na Sudnjem danu!“ (Begavi u Šerhu Es-Sunneh, sahih)

Sadaka je zaštita od vatre, jer je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, rekao: „čuvajte se vatre pa makar i sa polovinom datule, a ko ni to ne naðe, onda sa lijepom riječju!“ (Buharija i Muslim)

Sadakom se olakšava polaganje računa na Sudnjem danu. Rekao je Ubejd ibn Umejr, Allah mu se smilovao: „Kada bude Sudnji dan, ljudi će biti okupljeni gladni kakvi nikad do tada u svome životu nisu bili, i žedni kakvi nikad do tada nisu bili, i goli kakvi nikad do tada nisu bili! Onaj koji je udjeljivao hranu u ime Allaha, takvog će Allah nahraniti do njegove sitosti, a ko bude u ime Allaha vodom druge napajao, Allah će i njega napojiti, a ko bude udjeljivao odjeću u ime Allaha, Allah će i njega obući!“

Sadakom se smanjuje kaburska vrućina, jer je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, rekao: „Doista sadaka umanjuje kabursku vrućinu onima koji su je udjeljivali, a i vjernik će se, zaista, moći skloniti u hlad njegove sadake na Sudnjem danu!“ (Et-Taberani, El-Bejheqi, sahih)



26.02.2021.

Vrijednost donosenja Salavata na Allahova Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!



Vrijednost donosenja Salavata na Allahova Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem



Uzvišeni Allah kaže: “Allah i meleki Njegovi donose salavat na Vjerovjesnika. O vi koji vjerujete, donosite salavat na njega i selamite predano.” (El-Ahzab, 56)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio je: “Ko na mene donese jedan salavat, Allah će na njega donijeti deset.”  (Muslim)

Donositi salavat na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pohvalno je u svim vremenima, a posebno petkom, uoči petka, prilikom učenja jutarnjeg i večernjeg zikra, kada se ulazi u džamiju, kada se iz nje izlazi, nakon ezana, prije i poslije dove, kada se njegovo ime spomene i drugim vremenima i prilikama u kojima je na to sunnetom podstaknuto.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Neka je ponižen onaj u čijem se prisustvu ja spomenem, a on ne donese salavat na mene! (Tirmizi, hadis je hasen po ocjeni Tirmizija, sahih po ocjeni Albanija.)

Također je rekao: “Škrt je onaj u čijem prisustvu ja budem spomenut, a on ne donese salavat na mene.” (Tirmizi)

Spomenut ćemo samo par hadisa: "Najpreči ljudi na Kijametskom danu su mi oni koji najviše donose salavate na mene."  (Et-Taberani)

"Ko donese na mene jedan salavat, Allah donese na njega deset."(Muslim i Et-Tirmizi)

"Ko donese na mene jedan salavat Allah, za taj jedan, donese na njega deset i upiše mu deset dobrih djela." (Ahmed)

"Ko donese na mene jedan salavat, Allah donese na njega deset salavata i umanji mu deset grijeha." (Ahmed)

"Ko donese na mene jedan salavat, Allah donese na njega deset salavata, umanji mu se deset grijeha i podigne deset stepeni (deredža)." (En-Nesai)

"Meleki neprestano donose salavat na onoga koji donosi salavat na mene, pa neka to rob umanji ili uveća." (Ahmed)

Jedan ashab je pitao: "Allahov Poslaniče, šta misliš, ako bih ja sve svoje dove zamijenio donošenjem salavata na tebe?"Odgovorio je: "Tada će ti Allah Slavljeni i Uzvišeni biti dovoljan za ono što te brine od tvoga dunjaluka i tvoga ahireta." (Ahmed)

Pored toga što je to obaveza donošenje salavata na poslanika donosi mnogo sevaba onima koji ga se na ovaj način sjećaju. Ukoliko čujemo ime poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem odmah smo dužni donijeti salavat na njega, a što se može zaključiti iz sljedeće predaje. 

Ka'b b. 'Udžre, r.a., prenosi: “Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem je rekao: "Primaknite se mimberu!" , i mi smo se primakli. Kada se popeo na prvu stepenicu mimbera rekao je: "Amin!" Kada se popeo na drugu stepenicu kazao je: "Amin!" I na trećoj stepenici je rekao: "Amin!" Kada je sišao sa mimbera rekli smo: "Allahov Poslaniče, danas smo od tebe čuli nešto što nikada prije nismo čuli!?" On je rekao: "Kada sam se popeo na prvu stepenicu mimbera Džibril, a.s., pojavio se preda mnom i rekao:“Proklet neka je onaj ko dočeka mjesec ramazan i dozvoli da mu on prođe, a da ne zaradi oprost!” Ja sam tada rekao: “Amin”!Kada sam se popeo na drugu stepenicu, rekao je: “Proklet neka je onaj pred kojim se spomene tvoje ime a on ne donese salavat na tebe”! Ja sam kazao: “Amin”! Kada sam se popeo na treću stepenicu, rekao je: “Proklet neka je onaj ko doživi da njegovi roditelji ili jedan od njih ostare, pa ga njegovo služenje i briga o njima ne uvede u Džennet.”! Ja sam rekao: “Amin!”! (El- Hakim )

O vrijednosti salavata na našeg Poslanika sallallahu alejhi ve sellem , slikovito će nam pojasniti slijedeći događaj:

''Sufjan Sevri dok je tavafio oko Ka'be, vidio je čovjeka koji nije ni podizao ni spuštao nogu, a da nije donosio salavat na Vjerovjesnika. Kada ga je upitao za razlog takvog postupka, čovjek mu ispriča sljedeće:

,,Jednom sam sa svojim ocem otišao da obavim hadždž. U jednom konačištu, otac mi se razbolio. Ja sam ostao da ga liječim, i jedne noći dok sam mu sjedio do uzglavlja, otac mi je umro i lice mu je potamnilo. Ja sam kazao: ,Svi smo Allahovi i Njemu se vraćamo'.

Povukao sam njegov ogrtač i pokrio mu lice. Zadrijemao sam i zaspao. Usnio sam nekog čovjeka, od kojeg nisam vidio ljepšeg, čistije odjeće i ljepšeg mirisa. On je korak po korak prilazio, dok nije došao do moga oca. Otkrio mu je lice, pomilovao ga po njemu i lice je postalo svijetlo. Okrenuo se da pođe, a ja sam ga uhvatio za odjeću i rekao: ,,Allahov robe, ko si ti preko koga je Allah ukazao milost mome ocu u stranoj zemlji?

On me upita: 'Zar me ne poznaješ? Ja sam Muhammed ibn Abdullah kome je objavljen Kur'an. Tvoj otac je počinio mnogo grijeha, ali je puno salavata učio na mene. Kada ga je pogodilo ono što ga je pogodilo, zatražio je da mu pomognem. Ja sam pomagač onome ko često uči salavate na mene. '

Poslije toga sam se probudio i vidio da je očevo lice postalo svijetlo.“

Enes, r. a., prenosi da je Resulullah, ‘alejhi-sselam, rekao: „Ko mi u jednom danu prouči hiljadu salavata, prije nego što umre vidjet će svoje mjesto u džennetu“.

Ibn-Omer, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, ‘alejhi-sselam, rekao: „Ukrasite vaša sijela učenjem salavata meni. Uistinu će vam vaši salavati proučeni meni biti nur (svjetlost) na Sudnjem danu“.

Lijepo je (mustehab) salavat na Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem donositi petkom u toku dana i noći prema riječima: „Najvrijedniji dan vam je dan džume, zato mnogo donosite salavat na mene toga dana, jer mi se od vas salavat predaje (tj. predaju ga meleki zaduženi za to).“ (Ebu Dawud)


Takođe je lijepo donositi salavat poslije ezana, na tešehhudu i kad god mu se ime spomene.



Donošenje salavata ima različite načine:

Najvjerodostojnije načine donošenja salavata prenose četiri ashaba, bilježe ih Buhari i Muslim u svojim vjerodostojnim hadiskim zbirkama, ili jedan od njih dvojice:

Od Ka’ba Ibn ‘Udžre i Ebu Humejda es-Sa’idija bilježe i Buhari i Muslim, od Ebu Seida el-Hudrija samo Buhari, a od Ebu Mes’uda el-Ensarija samo Muslim. Osim Buharije i Muslima, od ove četverice ashaba i drugi bilježe načine donošenja salavata: od Ka’ba Ibn ‘Udžre bilježe: Ebu Davud, Tirmizi, Nesai, Ibn Madždže, imam Ahmed i Darimi; od Ebu Seida el-Hudrija: Nesai i Ibn Madždže; od Ebu Humejda: Ebu Davud, Nesai i Ibn Madždže, a od Ebu Mes’uda el-Ensarija: Ebu Davud, Nesai i Darimi. Uče se na tešehhudu poslije ettehijjatu, nekad jedan, nekad drugi bez kombinovanja; najbolje ih je učiti i van namaza s tim što se tada koriste i kraće forme puput:

"Allāhumme salli ‘alā Muhammed, sallallāhu ‘alejhi ve sellem, alejhissālatu vesselām"

Osim ove četverice, i drugi ashabi prenose načine donošenja salavata: Talha Ibn Ubejdullah, Ebu Hurejre, Burejde Ibn Husajb i Abdullah Ibn Mes’ud, radijallahu anhum edžmeīn.

AbdurRahman Ibn Ebi Lejla je rekao: – Sreo me Ka’b Ibn ‘Udžre, radijallahu anhu, i upitao: Hoćeš li da ti poklonim dar kojeg sam čuo od Vjerovjesnika, sallallahu ‘alejhi ve sellem? Naravno, pokloni mi ga – rekoh ja, a on zatim reče: Pitali smo Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem: Allahov Poslaniče, kako se donosi salavat na tebe i tvoju porodicu? A Allah nas je naučio kako ćemo te pozdravljati.’ On je rekao:

Recite: اللَّهُمَّ صَلِّ عَلَى مُحَمَّدٍ وَعَلَى آلِ مُحَمَّدٍ كَمَا صَلَّيْتَ عَلَى إِبْرَاهِيمَ وَعَلَى آلِ إِبْرَاهِيمَ إِنَّكَ حَمِيدٌ مَجِيدٌ اللَّهُمَّ بَارِكْ عَلَى مُحَمَّدٍ وَعَلَى آلِ مُحَمَّدٍ كَمَا بَارَكْتَ عَلَى إِبْرَاهِيمَ وَعَلَى آلِ إِبْرَاهِيمَ إِنَّكَ حَمِيدٌ مَجِيدٌ

Allāhumme salli ‘alā Muhammedin ve ‘alā āli Muhammed kemā sallajte ‘āla Ibrāhīme ve ‘āla āli Ibrāhīme, inneke Hamidūn Medžīd. Allāhumme bārik ‘alā Muhammedin ve ‘alā āli Muhammed kemā bārekte ‘alā Ibrāhīme ve ‘alā āli Ibrāhīme, inneke Hamīdun Medžīd.

Allahu, podari svoj salavat Muhammedu i porodici Muhammedovoj, kao što si podario Ibrahimu i porodicu Ibrahimovoj, Ti si, uistinu, Hvaljeni i Slavljeni. Allahu, podari bereket Muhammedu i porodici Muhammedovoj, kao što si podario Ibrahimu i porodici Ibrahimovoj, Ti si, uistinu, Hvaljeni i Slavljeni.

Od Ebu Humejda es-Saidija, radijallahu anhu, se prenosi da su (ashabi) upitali: – Allahov Poslaniče, kako ćemo te spominjati salavatima? – reče Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem:

Recite: اللَّهُمَّ صَلِّ علَى محمَّدٍ وَ (عَلَى)أزْواجِهِ وذُرِّيَّتِهِ، كَمَا صَلَّيْتَ عَلَى آلِ إِبْرَاهِيمَ، وَبارِكْ علَى محمَّدٍ وَ (عَلَى) أزْواجِهِ وذُرِّيَّتِهِ، كَمَا بَارَكْتَ علَى آلِ إبراهيمَ، إِنَّكَ حَمِيدٌ مَجِيدٌ

Allāhumme salli ‘alā Muhammedin ve (‘alā) ezvādžihī ve zurrijjetihī kemā sallejte ‘alā āli Ibrāhīme, ve bārik ‘alā Muhammedin ve (‘alā) ezvādžihī ve zurrijjetihī kemā bārekte ‘alā āli Ibrāhīme, inneke Hamīdun Medžīd.

Allahu, podari svoj salavat Muhammedu, njegovim suprugama i njegovom potomstvu, kao što si podario porodici Ibrahimovoj; i podari bereket Muhammedu, njegovim suprugama i njegovom potomstvu, kao što si podario porodici Ibrahimovoj, Ti si, uistinu, Hvaljeni i Slavljeni.

Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, se prenosi da je rekao: Rekli smo: Allahov Poslaniče, znamo kako da te pozdravljamo (selamimo), ali kako da donosimo salavat?

Rekao je: Recite: اللَّهُمَّ صَلِّ عَلَى مُحَمَّدٍ عَبْدِكَ وَرَسُولِكَ كَمَا صَلَّيْتَ عَلَى إِبْرَاهِيمَ وَبارِكْ علَى محمَّدٍ وَآلِ مُحَمَّد كَمَا بَارَكْتَ عَلَى إِبْرَاهِيمَ وَآلِ إِبْرَاهِيمَ

Allāhumme salli ‘alā Muhammedin ‘abdike ve resūlike kema sallejte ‘alā Ibrāhīme, ve bārik ‘alā Muhammedin ve āli Muhammed kemā bārekte ‘alā Ibrāhīme ve āli Ibrāhim.

Allahu, podari svoj salavat Muhammedu, Svome robu i Svome Poslaniku, kao što si podario Ibrahimi i podari bereket Muhammedu i porodici Muhammedovoj kao što si podario Ibrahimu i porodici Ibrahimovoj.

Ebu Mes’ud el-Ensari, radijallahu anhu, rekao je: Došao nam je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, dok smo sjedili sa Sa’dom Ibn ‘Ubadetom. Bešir Ibn Sa’d mu je rekao: Naredio nam Allah, ‘azze ve dželle, da donosimo salavat na tebe, Allahov Poslaniče, pa kako ćemo ga učiti? Nakon toga je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, zašutio toliko da smo poželjeli da ga to nije ni upitao, a zatim je rekao:

Recite: اللَّهُمَّ صَلِّ عَلَى مُحَمَّدٍ وَعَلَى آلِ مُحَمَّدٍ ، كَمَا صَلَّيْتَ عَلَى إِبْرَاهِيمَ ، وَبَارِكْ عَلَى مُحَمَّدٍ وَعَلَى آلِ مُحَمَّدٍ ، كَمَا بَارَكْتَ عَلَى آلِ إِبْرَاهِيمَ فِي الْعَالَمِينَ ، إِنَّكَ حَمِيدٌ مَجِيدٌ

Allāhumme salli ‘alā Muhammedin ve ‘alā āli Muhammed kemā sallajte ‘āla Ibrāhīme, ve bārik ‘alā Muhammedin ve ‘alā āli Muhammed kemā bārekte ‘alā āli Ibrāhīme fi-l-‘ālemīne, inneke Hamīdun Medžīd.

Allahu, podari svoj salavat Muhammedu i porodici Muhammedovoj, kao što si podario Ibrahimu i podari bereket Muhammedu i porodici Muhammedovoj, kao što si podario porodici Ibrahimovoj među svim svjetovima. Ti si, uistinu, Hvaljeni i Slavljeni.

Neke prilike kada se donose salavati na Vjerovjesnika, sallallahu ‘alejhi ve sellem:

✔️Kada spomenemo Vjerovjesnika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, čujemo da ga je neko spomenuo i kada se napišemo njegovo ime. Neki učenjaci to smatraju obaveznim. ”Škrtica je onaj u čijem prisustvu bude spomenuto moje ime, a on me salavatom ne spomene!” Bilježi Tirmizi i ocjenjuje kao hasen-sahih. Hakim, Sujuti i šejh Albani ga također ocjenjuju vjerodostojnim.

✔️ Nakon ezana, zbog toga što je Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: ”Kada čujete mujezina, ponavljajte za njim a potom donesite salavat na mene.” Bilježi Muslim

✔️ U danu i noći petka. ”Mnogo slavata donosite na mene u danu petka i u noći petka.” Bilježi Bejheki i šejh Albani ocjenjuje dobrim u Essilsiletus-sahiha (1407). Ebu Nu’ajm u svom djelu Hiljetul-evlija spominje od Vehb Ibn Munebbiha da je rekao: Rekao mi je Abdullah Ibn Mes’ud: ”Vehbe, petkom prouči hiljadu salavata na Vjerovjesnika, sallallahu ‘alejhi ve sellem; reci: Allahumme salli ‘alennebijji-l-ummijji”

✔️ Na početku i na kraju dove. Imam Nevevi u djelu el-Ezkar kaže: ”Ulema je saglasna kako je pohvalno dovu početi zahvalama Uzvišenom Allahu, a potom salavatom na Allahova Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, i isto tako završiti dovu sa ove dvije stvari. Predaje o ovome su brojne i poznate.”

✔️ Ujutro i navačer po deset salavata. ”Ko donese na mene deset salavata ujutro i deset salavata navečer, sustiće ga moj šefa’at na Sudnjem Danu.” Bilježi Taberani od Ebu Derdāa; neki hadiski stručnjaci hadis ocjenjuju dobrim, tj. hasen li gajrihi kada se pojača drugim rivajetima.

✔️ Nakon drugog tekbira dženaze namaza sunnet je proučiti salavat-ibrahimijje.

✔️ Na posljednjem tešehhudu u namazu sunnet je proučiti salavat na Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem. Jedan dio učenjaka to smatra obaveznim.

✔️ Na skupu (medžlisu) muslimana prije nego se ustane sa sijela. Hadis o tome je prethodno naveden.

✔️ Prilikom ulaska u džamiju: بسم الله و الصلاة و السلام على رسول الله ”bismillāhi vessalātu vesselāmu ‘alā resulillāh اللهمَّ افتَحْ لي أبْوابَ رَحمَتِكَ Allahumme ftahlī ebvābe rahmetike.”

✔️ Prilikom izlaska iz džamije: ” بسم الله و الصلاة و السلام على رسول الله bismillāhi vessalātu vesselāmu ‘alā resulillāh, اللَّهمَّ إنِّي أسألُكَ مِن فضلِكَ Allahumme innī es’eluke min fadlike, اللَّهمَّ اعْصِمْني من الشَّيطانِ الرَّجيم Allahumme‘simnī mineššejtānir-radžīm.”



Na kraju, vratimo se koristi i plodovi salavata na Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem :

✔️povinovanje Allahovoj dž.š. naredbi,

✔️meleki donose salavat na onoga ko donosi salavat na Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem

✔️zauzima mjesto sadake za nevoljnika,

✔️ uzrokuje obveseljavanje roba Džennetom prije njegove smrti,

✔️salavat je zekat i čišćenje za onoga ko ga izgovara,

✔️uzrokuje Poslanikov sallallahu alejhi ve sellem odgovor onome ko donese salavat i selam na njega,

✔️uzrok je ljubavi, onog koji donosi salavat, prema Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem

✔️uzrok je Poslanikove sallallahu alejhi ve sellem ljubavi prema onome ko donosi salavat na njega,

✔️dovodi do postizanja bereketa za onog ko ga izgovara,

✔️ uzrok je postizanja Allahove dž.š. milosti,

✔️uzrok je čovjekove upute i živosti njegovog srca.

✔️blizina Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem na Sudnjem danu. Rekao je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem : "Najbliži meni na Sudnjem danu bit će su oni koji budu najviše na mene salavat donosili."

✔️ko donese jedan salavat na Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem, dobije deset salavata od Allaha,

✔️uzdiže se za deset stepeni,

✔️piše mu se deset dobrih djela- hasenata,

✔️briše mu se deset loših djela

✔️ daje nadu za primanje dove kada se prije i poslije nje donese salavat,

✔️salavat je uzrok Poslanikova šefa'ata na Sudnjem danu,

✔️salavat je uzrok opraštanja grijeha,

✔️njime se od osobe otklanja škrtost, jer je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: "Škrt je onaj pred kim se spomenem a on ne donese salavat na mene."

✔️ on vodi onog ko ga izgovara na put ka Džennetu, a onog ko ostavi njegovo izgovaranje udaljava od tog puta;

✔️ on je razlog dostavljanja imena onoga ko ga izgovara i njegovog spominjanja kod Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem



Doista su koristi i plodovi salavata na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, mnogobrojni, a ovo što smo spomenuli je dovoljno za onoga ko želi da se okoristi i bude nagrađen.

Donosimo salavate na našeg Poslanika, lica svoja svijetlim učinimo, pomoći tražimo od Allaha i  molimo Ga da nam poslanik bude šefa'adžija na Sudnjem Danu.

 Zadaj sebi zadatak svaki dan da donosis salavate na Allahova Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem i ne samo Petkom i uoci Petka, ne samo kada cujes Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem ime. Zadaj sebi kada ucis jutarnji i vecernji zikr da ucis salavate, kad nesto radis po kuci, vozis Auto, setas, sjedis, vozas se u Autobusu ilo bilo gdje da sto vise donosis slavate jer samo ti sam imas korist od toga na oba svijeta i nagradu i na dunjaluku i na ahiretu i Dzennet Firdevs.



Gospodaru naš, učini nas ispravnim sljedbenicima našega Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem, da sto bolje Allahu ibadet cinimo, Allaha velicamo, slavimo i hvalimo, Allahova Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem i da se sto vise grijeha klonimo i dobra cinimo. Allahu naš, uvrsti nas u skupinu vjernika za koje će Poslanik, Muhammed sallallahu alejhi ve sellem šefa'at činiti, oprosta za njih tražiti, i budi nam Milostiv na Sudnjemu danu. Smiluj nam se i oprosti i milosti svojom uvede nas u Dzennet Firdevs bez polaganja racuna i bez predhodne kazne u kaburu i Dzehennemu.

Allahumme amin


26.02.2021.

Petak i odlika Dzume namaza...

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

Petak je elhamdulillah-odlike Dzume namaza


     Dan kojeg je Allah Uzviseni ucinio odabranim i kojeg je odlikovao nad ostalim danima jeste upravo ovaj danasnji dan u kojem se nalazimo, tj . petak.

Za ovaj dan Uzviseni Allah kaze sljedece:

"O vjernici, kad se u petak na namaz pozove, pozurite ka spominjanju Allaha, i kupoprodaju ostavite, to vam je bolje, neka znate!" " A kad se molitva obavi, onda se po zemlji razidjite i Allahovu blagodat trazite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli sto zelite." (Suretul Dzumua’9-10)

     Petak je u arapskom jeziku nazvan dzumu'a, jer je on izveden iz izraza dzem' (spajanje, sabiranje, sakupljanje). Sljedbenici islama na taj se dan sastaju jednom sedmicno u  dzamijama. To je ujedno sesti dan, kada je Allah, dz.s., upotpunio stvaranje svega stvorenog. U njemu je stvoren Adem, u njemu je uveden u Dzennet, u njemu je izveden iz njega i u tom danu ce nastupiti Sudnji dan. U tom danu je jedan momenat, ako tacno u njemu pravovjerni rob zatrazi od Allaha, dz.s., nesto korisno, Allah ce mu dati, kao sto se to jasno i pouzdano navodi u vjerodostojnim hadisima.

     Pouzdano je utvrdjeno da je narodima prije nas, takodjer, bilo naredjeno uvazavanje ovog dana, ali su ga zanemarili. Muslim u svom Sahihu navodi: (433) "Uscuvao je Allah, dz.s., petak od naroda koji su bili prije nas. Tako su jevreji odabrali subotu, krscani nedjelju, te je Allah, dz.s., doveo nas i ukazao nam da postujemo petak. Pa je ucinio da redoslijed bude: petak, subota i nedjelja. Na isti nacin kako subota i nedjelja prate petak, i oni ce na Sudnjem danu dolaziti iza nas. Mi smo posljednji na ovom svijetu, a prvi na Sudnjem danu, i nama ce presuditi prije svih ostalih." (Navodi ga i Buhari, obojica od Ebu-Hurejrea.)

  Allah, dz.s., naredio je pravovjernima da se u ovom danu sakupe radi ibadeta  rijecima:

 "O vjernici, kad se u petak na namaz pozovete, kupoprodaju ostavite i pozurite ka spominjanju Allaha, to vam je bolje, neka znate!”, tj. imajte namjeru, odluku i budite pripravni za odlazak na dzumu.

     Ovdje se naravno nije mislilo na zurno hitanje na dzuma-namaz, jer je ono zabranjeno na osnovu hadisa koji su zabiljezeni u sahihima: Ebu Hurejre prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: (434) 'Kada cujete ikamet, podjite na namaz i pazite da budete smireni i dostojanstveni. Nemojte zurno ici, dio namaza na koji stignete nastavite klanjati, a propustene dijelove naklanjajte!'" U gornjem ajetu mislilo se na uobicajeno hodanje, a ne zurenje. Abdurrezak prenosi da je Ebu-Hurejre, r.a., rekao: "Rijeci su Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: 'Kada se uspostavi namaz, ne trcite na njega, nego uobicajeno hodite. Budite smireni i dostojanstveni; sto ste propustili, naklanjajte.'"

Lijepo je da se onaj ko ide na dzuma-namaz, okupa prije odlaska, na osnovu vjerodostojne predaje, koja se od Ebu-Hurejrea i Ebu-Seida, r.a., biljezi u oba Sahiha: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: (436) 'Kada neko od vas podje na dzumu, neka se okupa.'" Imam Ahmed citira Evsa ibn Evsa es-Sekafija da je rekao: (437) "Cuo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako kaze: 'Ko se ocisti i okupa u petak, rano ustane i medju prvima dodje, pjeske, a ne na jahalici, blizu imama i saslusa ga, a sam rijec ne progovori- za svaki ce korak imati nagradu kao sto se ima od godine dana dobrovoljnog posta i namaza.'" Ovaj je hadis u razlicitim verzijama i terminima, a sve ih navode autori cetiri sunena, a Et-Tirmizi ga smatra hasenom.

Ebu-Hurejre, r.a., kaze: "Resulullah, s.a.v.s., rekao je: (438) 'Ko se petkom okupa kao kad se okupa od dzunupluka, zatim ode u dzamiju u prvom sahatu, kao da je za kurban zaklao devu; ko ode u drugom sahatu, kao da je za kurban zaklao kravu; ko ode u trecem sahatu, kao da je za kurban zaklao rogatog ovna, u cetvrtom sahatu, kao da je zaklao kokosku, a u petom sahatu, kao da je od sebe darovao jaje. Kada imam izidje na minber, meleci dodju da bi saslusali hutbu.'" (Buharija i Muslim)

Pohvalno je obuci najljepsu odjecu, namirisati se, ocistiti zube i sutjeti slusajuci hatiba, nikoga ne uznemiravajuci. Ako sve to ispostuje i obavi dzuma-namaz, njegov je namaz iskup za grijehe koje je pocinio izmedju dvije dzume.

Znacaj dzume namaza se ogleda u tome sto je to sedmicni skup vjernika kada se iznose najnovije informacije vezane za ummet, zajednicu i pojedinca. Vidjeli smo da prisustvovanje dzumi namazu pribavlja ogromnu nagradu od Allaha dz.s., i svjedoci o imanu doticnog, a nasuprot tome neprisustvovanje dzumi namazu govori o slabosti imanskog odgoja i dovodi doticnog u opasnost da ostane bez imana. Resulullah je rekao:”Onaj ko ostavi tri dzume namaza jednu iza druge bez opravdanog razloga Allah mu srce zapecati.”

Allah dž.š. je odlikovao petak nad ostalim danima i u njemu je prilika da svaki musliman zaradi više nego u ostalim danima u sedmici, međutim mnogi ljudi ili ne znaju za te odlike ili su nemarni, pa olahko ispuštaju veliku priliku da zarade velike nagrade koje su obećane od strane najboljeg čovjeka koji je hodao po ovome dunjeluku, a koji kako kaže Uzvišeni Allah: „On (Muhammed s.a.v.s.) ne govori po svome hiru, to je samo objava koja mu se objavljuje.“ (En-Nedžm, 3-4) Spomenut ćemo samo neke od tih odlika, a na nama je da o njima razmislimo i popravimo svoje stanje i iskoristimo ovu veliku priliku da zaradimo puno dobrih djela za neznatan trud. Pa da vidimo prvo koje su odlike džume i djela koja su preporučena da se rade.

1. Petak je najbolji dan u sedmici.Prenosi se hadis od Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Najbolji dan u kome je granulo sunce je petak. U njemu je stvoren Adem, u njemu je uveden i izveden iz Dženneta, a Sudnji dan neće nastupiti osim u petak.“ (Muslim, Ebu Davud, Tirmizi..)

2. Džuma je prilika da nam Allah dž. š. oprosti neke od naših manjih grijeha kako je došlo u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre r.a. da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko se abdesti upotpunjujući abdest, potom ode na džumu, te bude pažljivo slušao i šutio biće mu oprošteno što počini do naredne džume.“ (Muslim, Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Madže, Ibn Huzejme)...

3. Petkom ima čas u kome se uslišava dova kako se prenosi u hadisu od Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „U njemu (petak) ima čas u kome musliman ako zamoli svoga Uzvišenog Gospodara za nešto daće mu.“ (Buhari, Muslim)

4. Odlazak na džumu se nagrađuje džennetom kako se prenosi u hadisu od Ebu Seida el Hudrija da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „ Ko uradi sljedećih pet stvari u jednom danu Alah će ga upisati među džennetlije: ko posjeti bolesnika, prisustvuje dženazi, posti, ode na džumu i ko oslobodi roba.“ (Ibn Hiban, Ebu Jala, Hejsemi, hadis je dobar)

5. Svaki korak do džume vrednuje se kao djela učinjena u jednoj godini, a to se spominje u hadisu od Evses-Sekafi r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko opere svoju glavu i okupa se petkom, potom porani na džumu namaz idući pješice, ne koristeći prevozno sredstvo, zatim se približi imamu i pažljivo sluša, imaće nagradu za svaki korak godinu dana posta i namaza.“ (Nesai, Tirmizi, Ebu Davud, Ibn Madže, Ahmed i dr, hadis je po ocjeni Hakima sahih, a po ocjeni Tirmizija, Nevevija i šejha Albanija dobar)

6. Onaj ko umre uoči petka ili u petak sačuvan je kaburskih iskušenja, kao što je došlo u hadisu od Abdullaha ibn Amr r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Svaki musliman koji umre petkom ili uoči petka biće sačuvan kaburskih iskušenja.“ (Tirmizi, Ahmed, Asbehani i po ocjeni šejha Albanija hadis je dobar)

7. Stepen vjernika na Sudnjem danu ovisi vremenu njegovog odlaska na džumu. U hadisu od Abdullah ibn Mesuda: r.a. se prenosi da je Poslanik s.a.v.s. rekao „ Ljudi će na Sudnjem danu biti u Allahovoj blizini shodno odlasku na džumu. Prvo ko porani, potom naredni, potom naredni.“ (Ibn Madže, Taberani, i drugi, neka ulema je prigovorila vjerodostojnosti ove predaje, a neki su je ocjenili kao dobrom) 8. Džuma namaz je dokaz našeg imana ili licemjerstva kao što je došlo u hadisu da je Poslanik s.a.v.s. rekao „Ko ostavi tri džume bez opravdanog razloga on je licemjer.“ (Ibn Huzejme, Ibn Hiban, Albani rekao da je sahih). Abdullah ibn Abbas r.a. je rekao: „Ko ostavi tri džume uzastopno taj je napustio islam.“

Neki od postupaka koje je lijepo raditi petkom, a mnogi ih olahko shvataju i propuštaju, a u njima je velika nagrada

1. Okupati se prije džume, namirisati se i oprati zube, po mogućnost misvakom, kao što je došlo u mnogim hadisima, a jedan od njih je od Ebu Seid el-Hudrija r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Kupanje petkom je obaveza svakom punoljetniku, te da očisti zube misvakom i da se namiriše ukoliko je mogućnosti.“ (Buhari i Muslim)

2. Donositi salavat na Poslanika s.a.v.s kao što se prenosi u hadisu od Enesa ibn Malik r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Obilujte salavatima na mene petkom i uoči petka jer ko donese na mene jedan, Allah će na na njega donijeti deset salavata.“ (Bejheki, sa dobrim lancem prenosioca)

3. Proučiti suru El-Kehf (Pećina) kao što se prenosi u hadisu od Ebu Seida el Hudrija da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko prouči petkom suru El-Kehf biće mu svijetlo do naredne džume.“ (Hakim, sahih)

4. Poraniti na džumu kao što se prenosi od Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko se okupa petkom kao što se kupa od dženabeta, potom porani kao da je prinio žrtvu deve, ko ode u drugom satu ima nagradu kao onaj ko prinese kravu za žrtvu, a ko ode u trećem kao da je prinio žrtvu ovce. Ko ode u četvrtom satu kao da je prinio žrtvu kokoši, a ko ode u petom satu kao da je oprinio jaje, pa kada se popne imam na minber dođu meleki da slušaju opomenu.“ (Buhari i Muslim).

5. Ići na džumu pješice i zauzeti prvi saff kao što je došlo u hadisu koji smo već citirali, a koji glasi: „Ko opere svoju glavu i okupa se petkom, potom porani na džumu namaz idući pješice, ne koristeći prevozno sredstvo, zatim se približi imamu i pažljivo sluša, imaće nagradu za svaki korak godinu dana posta i namaza.“ (Nesai, Tirmizi, Ebu Davud, Ibn Madže, Ahmed i dr, hadis je po ocjeni Hakima sahih, a po ocjeni Tirmizija, Nevevija i šejha Albanija dobar)

6. Što više klanjati dobrovoljne namaze prije nastupa džumanskog vremena, to jest prije nego što se prouči ezan za džumu namaz, kao što stoji u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre r.a u kojem je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko se okupa potom ode na džumu pa klanja koliko bude u mogućnosti i bude šutio dok imam ne završi sa hutbom, zatim klanja za njim , biće mu oprošteno ono što počini između dvije džume.“ (Muslima) – Imam Nevevi u komentaru citiranog hadisa kaže: „U njemu je dokaz da je klanjanje dobrovljnih namaza prije izlaska imama na minber sunnet i to je mišljenje većine učenjaka.“ Na osnovu prethodno spomenutog jasno se vide propusti klanjača koji razgovaraju ispred džamije i ne ulaze u nju sve do ezana.

7. Za vrijeme dok imam drži hutbu, ne smije se pričati, jer je to razlog da čovjeku propadne džuma namaz, kao što je došlo u hadisu od Ebu Hurejre r.a da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko kaže svome bratu:“Šuti!“ dok imam drži hutbu počinio je legv (besposlicu i besmiclicu)“ (Buhari i Muslim) Iz ovog hadisa se vidi da čak i onaj koji kaže svome bratu da šuti dok ovaj priča da je pokvario svoju džumu, pa šta je tek sa onim koji to radi?

8. Zabranjeno je dići nekoga sa mjesta na kome sjedi, a potom sjesti na njega. Ibn Omer r.a. je rekao: „Poslanik s.a.v.s je zabranio da čovjek digne svoga brata sa mjesta na kome on sjedi, potom da sjedne na njega.“ Nafia je rekao da se to odnosi na džumu i mimo džume namaza (Buhari, Muslim) Znači da u džamiji nema povlaštenog mjesta niti rezervacije za „povlaštene“ za nikoga, već se muslimani trebaju navikavati dolaziti ranije i zauzimati prve saffove, jer kao što smo vidjeli to je i bolje i vrednije.

Za kraj ovog našeg kazivanja navešćemo hadis koji je naše mjerilo koliko nam je vrijedna džuma namaz i koliko imamo od nje, a taj hadis prenosi Abdullah ibn Amr r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Tri vrste ljudi dolaze na džumu. Prvi je čovjek koji beskorisno priča i on namaza nema ima ono što je pričao.
Drugi je čovjek koji dođe, moli Allaha i doziva Ga. Ako hoće Allah će mu dati ono što traži ili će mu uskratiti. Treći je čovjek koji šuti i ne ometa druge muslimane koračajući preko njihovih glava.
Tome će njegova džuma biti iskupina do naredne džume.“ (Ebu davud, Ahmed...)

Pa dragi brate vidi ima li išta što ti fali od tvoje džume, pa je upotpuni, nemoj da budeš od onih koji će od svoga namaza imati samo izgubljeno vrijeme. Na kraju naša dova je: „Hvala Allahu Gospodaru svjetova.
Molim Allaha Uzvisenog da nas ucini od onih koji ga se boje i javno i tajno, koji su samo Njemu i njegovom Poslaniku pokoravaju i koji se samo na Allaha uzdaju i oslanjaju.

Allahumme Amin.




Stariji postovi

Allaha subhanehu ve te'ala Robinja

Mi vam Knjigu objavljujemo u kojoj je slava vaša, pa zašto se ne opametite?(Al-Anbiya' - Vjerovjesnici,10)
Sta je to Ibadet ?
***Bismillahir-Rahmanir-Rahim***
Kur'an je uputa za spas...

Kur'an je uputa za spas...





***Bismillahir-Rahmanir-Rahim***

Svaki razuman i pametan čovjek će se makar jednom u svome životu zapitati: Kako sam nastao? Zašto postojim? Šta je poslije smrti? Mnogi će lutati tragajući za pravim odgovorom, ali, nažalost, mnogi i neće pronaći taj odgovor. Uzvišeni Allah u Kur'anu kaže: ''A džinne i ljude stvorio sam samo da Mi ibadet čine (da Me obožavaju).'' (Ez-Zarijat, 56.) Prema tome, osnovna svrha i cilj zbog kojeg smo stvoreni jeste da Allahu robujemo, da Ga obožavamo, odnosno, da Mu ibadet činimo.
***Šta je ibadet?
* Kako ostvariti ovu svrhu i cilj? Kako učiniti svoj život ibadetom? Šta je to, ustvari, ibadet i koje je ispravno poimanje ibadeta? Po općepoznatom značenju ibadet su djela kojima izražavamo svoju pokornost i odanost našem Stvoritelju i Gospodaru, Uzvišenom Allahu. To su vjerski obredi poput namaza, posta, hadža, kurbana, učenja Kur'ana i druga slična djela. Međutim, da li svoj cjelokupni život trebamo svesti na vjerske obrede, a zapostaviti sve druge aspekte života? Naravno da ne trebamo, jer ako tako mislimo, onda naše poimanje ibadeta i naše razumijevanje vjere islama nije ispravno. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ukorio je onu trojicu koji su htjeli da svoj život svedu samo na ono uže značenje ibadeta. Jedan od njih kazao je da će neprekidno postiti, drugi je rekao da će cijelu noć klanjati i da neće spavati i treći je rekao da se neće nikad ženiti. Kada je za ovo čuo Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ''Ja, zaista, najviše strahujem od Allaha i ja sam najbogobojazniji među vama, ali ja i postim i iftarim, i klanjam i spavam i ženim se, pa ko ne želi moju praksu, nije na mome putu.'' Islamski pojam ibadeta veoma je širok i ne svodi se samo na vjerske obrede koje smo prethodno spomenuli. Cilj ove vrste ibadeta jeste da Allahu budemo zahvalni na mnogobrojnim blagodatima koje nam je podario, da jačamo vezu sa našim Stvoriteljem i Gospodarom i da svoju dušu očistimo i oplemenimo.

***Uzvišeni Allah rekao je: ''Reci: 'Namaz moj, i obredi moji, i život moj, i smrt moja doista su posvećeni Allahu, Gospodaru svjetova.''' (El-En'am, 162.)

***Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Uzvišeni Allah kaže: 'Ko je neprijatelj Mome čestitom robu (štićeniku), Ja mu rat objavljujem. Meni najdraže djelo, kojim Mi se Moj rob približava, jesu farzovi – ono što je naređeno. Moj rob Mi se stalno približava nafilama sve dok ga ne zavolim, a kada ga zavolim, postajem njegov sluh kojim sluša, njegov vid kojim gleda, njegova ruka kojom hvata i njegova noga kojom hodi. Ako od Mene nešto zatraži, dat ću mu, a ako utočište zatraži, zaštitit ću ga. Ni u jednom Svome djelu ne oklijevam kao što oklijevam pri uzimanju duše Mome robu vjerniku. On ne voli smrt, a Ja ne volim da mu činim ono što on ne voli.''' (Buhari u Sahihu, Kitabu-r-rikak, 6502, i Bejheki u Es-Sunenul-kubra, 3/346)

*** Ibadeti, kao što su namaz, post, hadž i drugi, imaju za cilj i da nas oslobode egoizma, ali i da u nama prodube osjećaj i za drugima u društvu u kojem živimo. Čovjek kroz ibadete sa svojim djelovanjem izlazi iz kruga svoga egoizma i čini svoje djelovanje i aktivnosti korisnim i drugima koji sa njim žive. Kada musliman postigne ovaj stupanj duhovnosti i morala, tada čini samo ono s čime je Allah zadovoljan i svakim svojim postupkom traži samo Allahovo zadovoljstvo. Kada ovo postignemo, onda smo ostvarili i svrhu zbog koje smo stvoreni: učinili smo svoj život ibadetom.

***Besprijekoran musliman
Ovaj duhovni trening kroz ibadete čini čovjeka besprijekornim muslimanom. Namazi mu pomažu da se ponaša u skladu sa principima islama i podstiču ga da izvršava svoje dužnosti, kako prema Allahu, tako i prema sebi i drugima. Svakodnevni namazi najbolje nam pomažu da svoje ponašanje prilagodimo svojim idealima. Ako je čovjek svjestan svojih dužnosti prema svome Stvoritelju toliko da su mu one iznad svih ovodunjalučkih interesa, on će sigurno biti pošten u svim svojim aktivnostima. On će biti dosljedan u poštivanju Božijeg zakona u svim sferama života, isto kao što pazi i na pet dnevnih namaza. Na ovakvog čovjeka možemo računati i u svim drugim aktivnostima života, jer njega vodi čestitost i bogobojaznost koja je duboko usađena u njegovom srcu.



***Bismillahir-Rahmanir-Rahim***

"Allah ima svoja lijepa imena, pa Ga po njima zovite" (El Earaf, 180).

U jednom hadisu spominje se dova Muhameda sallallahu alejhi we sellem u kojoj se, između ostaloga, kaže:
"Molim Te svim Tvojim imenima, kojima si Se nazvao, ili objavio u Svojoj Knjizi, ili podučio imenima nekog od Svojih robova, ili ga ostavio tajnim i skrivenim od Svojih robova...",Sto znaci da Uzviseni ima jos mnogo Svojih imena koja su nama nepoznata ili tajna...osim ovih 99:


1) Allah - Allah je Onaj, osim koga drugog Boga nema
2) Er-Rahman - Blagi
3) Er-Rahim - Milostivi
4) EI-Meliku - Vladar
5) EI-Kuddusu - Sveti
6) Es-Selamu - Čist od mana
7) EI-Mu'minu - Koji potvrđuje obećanja
8) EI-Muhejminu - Koji daje sigurnost
9) EI-Azizu - Koji sve pazi i prati
10) EI-Džebbaru - Snažni
11) EI-Mutekebbiru - Silni
12) EI-Haliku - Stvaralac
13) EI-Bari'u - Koji divno stvara
14) EI-Musavviru - Koji likove daje
15) EI-Gaffaru - Koji mnogo prašta
16) EI-Kahharu - Koji nadvladava
17) EI-Vehhabu - Koji mnogo poklanja
18) Er-Rezzaku - Koji obilnu opskrbu daje
19) EI-Fettahu - Koji sve rješava i otvara
20) EI-Alimu - Koji sve zna
21) EI-Kabidu - Koji steže
22) EI-Basitu - Koji pruža
23) EI-Hafidu - Koji spušta
24) Er-Rafiu - Koji diže
25) EI-Muizzu - Koji uzvisuje
26) EI-Muzillu - Koji ponizuje
27) Es-Semiu - Koji sve čuje
28) EI-Besiru - Koji sve vidi
29) EI-Hakemu - Sudac
30) EI-Adlu - Pravedni
31) EI-Latifu - Dobri
32) EI-Habiru - O svemu obaviješteni
33) EI-Halimu - Blagi
34) EI-Azimu - Veliki
35) EI-Gaffuru - Koji prašta
36) Eš-Šekuru - Koji je zahvalan
37) EI-Alijju - Visoki
38) EI-Kebiru - Veliki
39) EI-Hafizu - Koji čuva
40) EI-Mukitu - Koji pazi i uzdržava
41) EI-Hasibu - Koji obračun svodi
42) EI-Dželilu - Veličanstveni
43) EI-Kerimu - Plemeniti
44) Er-Rekibu - Koji motri na svaki pokret
45) EI-Mudžibu - Koji molbe prima
46) EI-Vasiu - Koji milošću i znanjem sve obuhvata
47) EI-Hakimu - Mudri
48) EI-Vedudu - Koji voli
49) EI-Medžidu - Slavljeni
50) EI-Baisu - Koji proživljuje
51) Eš-Šahidu - Koji je o svemu svjedok
52) EI-Hakku - Vrhovna Istina
53) EI-Vekilu - Sveopći Staratelj
54) EI-Kavijju - Moćni
55) EI-Metinu - Čvrsti
56) EI-Velijju - Zaštitnik
57) EI-Hamidu - Hvaljeni
58) EI-Muhsi - Koji i sitnice obuhvata i broj im zna
59) EI-Mubdiu - Koji je početni Stvaralac
60) EI-Muidu - Konačni proživitelj
61) EI-Muhji - Koji život daje
62) EI-Mumitu - Koji smrt daje
63) EI-Hajju - Živi
64) EI-Kajjiimu - Koji sve obdržava
65) EI-Vadžidu - Imućni
66) EI-Madžidu - Slavni
67) EI-Vahidu - Jedini
68) Es-Samedu - Kome se svako obraća
69) EI-Kadiru - Svemoćni
70) EI-Muktediru - Koji sve može
71) EI-Mukaddimu - Koji unapređuje
72) EI-Mu'ehhiru - Koji zapostavlja
73) EI-Evvelu - Prvi
74) EI-Ahiru - Posljednji
75) Ez-Zahiru - Jasni
76) EI-Batinu - Skriveni
77) EI-Valiju - Koji upravlja
78) EI-Mutealiju - Svevišnji
79) EI-Berru - Dobročinitelj
80) Et- Tevvabu - Koji kajanje uslišava
81) EI-Muntekimu - Koji ne ostaje dužan
82) EI-Afuvvu - Koji oprašta
83) Er-Reufu - Samilosni
84) Maliku-I-mulki - Gospodar svih svjetova
85) Zul-Dželali ve-I-Ikrami - Najveličanstveniji i Najčasniji
86) EI-Muksitu - Sveopći djelitelj pravde
87) EI-Džami'u - Koji sve okuplja
88) EI-Ganijju - Koji je bogat
89) EI-Mugni - Koji daje bogatstvo
90) EI-Mani'u - Koji oduzima bogatstvo
91) Ed-Darru - Koji stvara štetu
92) En-Nafi'u - Koji stvara korist
93) En-Nuru - Sveopće svjetlo
94) EI-Hadi - Koji upućuje
95) EI-Bedi'u - Stvoritelj (Prapočetak svega)
96) El-Baki - Vječiti
97) EI-Varisu - Konačni nasljednik svega
98) Er-Rešidu - Upućivač na dobro
99) Es-Saburu - Strpljivi, Koji ne hiti sa obračunom








Dowa-molba Allahu subhanehu ve te’ala
***Bismillahir-Rahmanir-Rahim***

***Kur`anski ajet:Gospodar vas je kazao:"Prizivajte Me molbama /dovama/,odazvat cu vam se" (El- Mu`min 60) nedvojbeno izrazava najdublji znacaj dove kao jedne od formi(nacina) naposredne komunikacije izmedju Rabba (Jedinog Gospodara) i ab`da (iskrenog sluge Njegova).Allah dz.s je Jedini Koji je stvorio i sve stvara iz nistavila,pa prema tome samo je ON Taj Kome se moze i treba obracati,da bi se postigalo ono zasto Mu se obracamo i cilj cistog sluzenja Njemu Jedinom.

***Rekao je Allahov Poslanik: “Naš Gospodar se spušta svake večeri na ovozamaljsko nebo u zadnjoj trećini noći, i govori: ´Ko mi upućuje dovu da mu se odazovem, ko od mene traži nešto pa da mu to dam, ko moli za oprost grijeha pa da mu oprostim´.“ To je vrijeme u kojem se primaju dove, a naša omaladina je u tim momentima po diskotekama, kafićima, po jarkovima spavaju mahmurni od alkohola i droge, bludniče po parkovima i obalama rijeka.

***Allahu,popravi mi vjeru moju,koja je glavnica moja,popravi mi i moj ovaj svijet ,jer ja na njemu zivim,popravi mi buduci svijet,jer ja njemu idem,poživi me dok mi je život dobar,a daj mi smrt,kada mi smrt bude dobra.Daj mi da moj život bude povećanje u svakom dobru,a moja smrt mir i spas od svakog zla"-AMIN

***Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada čovjek uči dovu za svog odsutnog brata, melek govori: 'Neka je i tebi isto sto i njemu tražiš." (Ahmed i Muslim).
U drugom hadisu kojeg biljezi Muslim se navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Dova brata za drugog brata koji je odsutan se ne odbija."

***Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je mnogo donosio istigfar. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Zaista se ja pokajem Allahu u toku dana više od 70 puta.'' Buharija.
Abdullah b. Omer, radijallahu anhuma, rekao je: ''Znali smo na jednom sijelu nabrojati da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže više od 100 puta 'Rabigfirli ve tub aleje ineke ente Tevabu-Rahim' (Gospodaru moj, oprosti mi i primi moje pokajanje, jer Ti si, zaista, Onaj koji primaš pokajanje i opraštaš grijehe).'' Ebu Davud.

***Ibrahim, a.s., na kraju svoga života govori: ''...i koji će mi, nadam se, pogreške moje na Sudnjem danu oprostiti!'' (Aš-Šu'arā ,82)

***Sulejman, a.s., nakon što je vidio svoje bogatstvo i vojsku, rekao je: ''Gospodaru moj" – rekao je – ''oprosti mi i daruj mi vlast kakvu niko, osim mene, neće imati! Ti uistinu, bogato daruješ!'' (Sad, 35)

***Hud, a.s., kazao je svom narodu: ''...da od Gospodara svoga oprosta tražite i da se pokajete, a On će vam dati da do smrtnog časa lijepo proživite i svakom čestitom dat će zasluženu nagradu...'' (Hud, 3)

***Adem i njegova žena, nakon što su počinili grijeh, rekli su: ''Gospodaru naš" – rekoše oni – ''sami smo sebi krivi, i ako nam Ti ne oprostiš i ne smiluješ nam se, sigurno ćemo biti izgubljeni. '' (El-A'raf, 23)

***Nuh, a.s., rekao je svom narodu: ''...Tražite od Gospodara svoga oprost jer On, doista, mnogo prašta; On će vam kišu obilnu slati i pomoći će vas imanjima i sinovima, i dat će vam bašče, i rijeke će vam dati.'' (Nuh, 10-12)

***Dova koja se uči u nevoljama i prilikom značajnih događaja
"La illahe illallahul-azimul-halimu, la ilahe illallahu Rabbul-aršil-azimi, la ilahe illallahu Rabbus-semavati ve Rabbel-erdi ve Rabbel-aršil-kerim“ (Nema boga osim Allaha, Veličanstvenog Blagog, nema boga osim Allaha, Gospodara Arša veličanstvenog. Nema boga osim Allaha, Gospodara nebesa, Gospodara Zemlje i Gospodara Arša plemenitog).

***Allahu moj, Ti si Vladar, nema boga osim Tebe! Ti si moj Gospodar, a ja sam rob Tvoj! Sam sebi sam nepravdu učinio i priznajem svoj grijeh, pa mi oprosti sve moje grijehe. Zaista, grijehe samo Ti opraštaš. Uputi me lijepom ahlaku, njegovim ljepotama samo Ti upućuješ. Otkloni od mene ono što je ružno jer samo Ti možeš otkloniti ono što je ružno u njemu. Tebi se u potpunosti stavljam na raspolaganje, a svako dobro je kod Tebe. Kod Tebe nema nikakva zla, Ti si me stvorio i Tebi se vraćam. Slavljen si i Uzvišen, od Tebe oprost tražim i Tebi se kajem.-amin

***Allahu, ja sam, doista, rob Tvoj, sin roba Tvoga, sin robinje Tvoje. Moj položaj je u Tvojoj ruci, ja sam podložan i nadamnom se sprovode propisi Tvoji, pravičnost po mene je odluka Tvoja, zato, prizivam Te svim Tvojim imenima kojima si Sebe ili ih u Svojoj Knjizi objavio ili ih nekom od Tvojih bića saopćio, ili ih, pak, zadržao kod Sebe kao znanje nedokučivog, prizivam Te da mi Kur'an veličanstveni učiniš proljećem srca mog, svjetlom grudi mojih, razbistrenjem tuge moje i odhodom brige moje.-AMIN

***Ebu Hurejre, radijalahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem., ucio: 'Gospodaru moj, sačuvaj mi vjeru moju u koju se pouzdam, ovaj svijet na kojem živim i ahiret na koji se vraćam, i neka mi život bude povećanje svakog dobra, a smrt olakšanje od svakog zla!' (Muslim)

***Kur'anske dowe
***Rabbena la tuzig kulubena ba'de iz hedejtena ve heb lena min ledunke rahmeten, inneke Entel-Vehhab. "Gospodaru nas, ne dopusti srcima nasim da skrenu, kad Si nam vec napravi put ukazao, i daruj Svoju milost, Ti si uistinu Onaj koji mnogo daruje." (Ali Imran, 8)

***Rabbena atina fiddunja haseneten ve fil- ahireti haseneten ve kina azabennar. "Gospodaru nas, daj nam dobro na ovom svijetu i dobro na Ahiretu i sacuvaj nas dzehennemske vatre." (El-Bekare,201)

***Rabbenagfir lena ve li ihvanine-llezine sebekuna bil-imani, ve la tedz'al fi kulubina gillen lillezine amenu, Rabbena inneke reufun rahim. "Gospodaru nas, oprosti nama i braci nasoj koja su nas u vjeri pretekla, i ne dopusti da u srcima nasim bude imalo zlobe prema vjernicima; Gospodaru nas, Ti si zaista, Dobar i Milostiv. (Ei-Hasr, 10)

***Rabbi edhilni mudhale sidkin ve ahridzni muhredze sidkin vedz'al li min ledunke sultanen nesira. "Gospodaru moj, ucini da umrem, a da si Ti zadovoljan sa mnom i ucini da budem prozivljen, a da si Ti zadovoljan sa mnom, i daruj mi od Sebe snagu koja ce mi pomoci." (El-Isra, 80)

***Rabbi heb li hukmen ve elhikni bissalihin. Vedz'al li lisane sidkin fil-ahirin vedz'alni min vereseti dzenneti-nneim. "Gospodaru moj, podari mi znanje i uvrsti me medju one koji su dobri. Ucini da me po lijepom spominju oni sto ce poslije mene doci. Ucini me od onih kojima ces dzennetske blagodati dati. (Es-Sua'ra, 83-85)

***"Gospodaru naš, podari nam u zenama našim i djeci našoj radost i učini da se čestiti na nas ugledaju!'" (sura Al-Furqan, 74. ajet)

***"Gospodaru naš, Ti sve obuhvaćaš milošću i znanjem; zato oprosti onima koji su se pokajali i koji slijede Tvoj put i sačuvaj ih patnje u vatri!" (sura Al-Mu'min, 7. ajet)

***"Gospodaru naš, u Tebe se uzdamo i Tebi se obraćamo i Tebi ćemo se vratiti" (sura Al-Mumtehina, 4. ajet)

***"Gospodaru naš, oprosti nam grijehe naše i pređi preko hrđavih postupaka naših, i učini da poslije smrti budemo s onima dobrima." (sura Ali' Imran, 193. ajet)

***"Gospodaru naš, podaj nam ono što si nam obećao po poslanicima Svojim i na Sudnjem danu nas ne osramoti! Ti ceš, doista, Svoje obećanje ispuniti!" (sura Ali' Imran, 194. ajet)







Zikr - Velicanje Allaha subhaneha ve te’ala
***Bismillahir-Rahmanir-Rahim***

Uzviseni Allah kaze : " Sjecaj te se Mene ( zikr mi cinite ), pa cu se i Ja vas sjecati. " ( Bekare, 152 )
Zikrullah je ibadet srca i duse. To je najbolji i najcasniji ibadet. On predstavlja najvise deredze dobrog i korisnog djelovanja. O tome postoje mnogi kuranski ajeti, vjerodostojni hadisi, a sve to potvrdjuje i praksa Poslanika saws, njegovih ashaba, tabi`ina i mnogih muslimana poslije njih sve do nasih dana.Zikrullah dakle, odstranjuje iz srca vjernika svu duhovnu prljavstinu, sejtanska nagovaranja, gaflet, strah od neceg drugog osim Allaha, zebnju i brigu za ovosvjetskim dobrima, a, istovremeno, otvara ga i cini spremnim za svako dobro. Zikrullah krijepi dusu vjernika i brusi njenu predanost, prisebnost i budnost, cineci je otvorenom i pripremljenom za izvrsavanje Allahovih zahtjeva.

***U jednom hadisi kudsiji, Uzviseni Allah kaze :
" Ja sam prema Svome robu onako kako on misli o Meni, Ja sam uz njega sve dok Sam u njegovoj svijesti ( dok mi zikr cini ). Ako Me se sjeca i Ja se njega sjecam. Ako Me spomene u skupini, Ja njega spominjem u boljoj skupini. Ako se Meni priblizi koliko pedalj, Ja se njemu priblizavam arsin. Ako se Meni priblizi koliko arsin, Ja se njemu priblizavam toliko kao kad se obje ruke rasire. Ako Meni dolazi hodom, Ja se njemu odazivam zureci ." ( Buhari )

***Jos nekoliko hadisa u kojima se istice vrijednost zikra.
Allahov Poslanik, saws , je rekao : " U prednosti su muferriduni ." " A ko su muferriduni ?" Upitali su prisutni, Poslanik je odgovorio : " To su oni koji s ljubavlju zikr Allaha cine. Taj zikr ce otkloniti terete s njihovih ledja, pa ce, na Sudnjem Danu, doci lahki. " (Muslim i Tirmizi

***" Kada god ljudi spominju Allaha, okruze ih meleki, prekrije ih milost, na njih se spusta smirenje, a Allah ih spominje kod onih koji su kod Njega." ( Muslim i Tirmizi )

***" Hocete li da vas obavijestim o najboljim djelima vasim, djelima koja su kod vaseg Gospodara najcistija, koja vas izdizu na najvise deredze, djelima koja su vam bolja od dijeljenja zlata i srebra, koja su vam bolja nego da se u oruzanoj borbi sretnete sa vasim neprijateljem?! To je zikr. ( Tirmizi )

***Ebu Hurejre saopstava, Allah bio zadovoljan s njim, da je Allahov Poslanik, s.a.w.s. , kazao :

" La ilahe ille-l-Lahu vahdehu la sherike lehu, lehu-l-mulku ve lehu-l-hamdu ve Huve ala kulli shej in Kadir . "
Ko bude izgovarao nema boga osim Allaha Jedinoga, Koji Sebi ravnog nema, Njemu pripada sva vlast i zahvalnost, i On je ponad svega - dnevno po stotinu puta, vrijedit ce mu kao da je oslobodio deset robova, bit ce mu upisano stotinu dobrih djela a izbrisano stotinu rdjavih, a bit i toga dana zasticen od sejtana sve dok noc ne nastupi. Osim toga, niko ne moze ne uciniti nesto vrijednije od toga osim onog koji vise puta izgovori ove rijeci.

***" Subhane-l-Lahi ve bi hamdihi "

Neka je slavljen Allah i neka Mu je hvala - stotinu puta na dan, bit ce mu skinuti ( umanjeni ) grijesi makar da su velicine morske pjene !

***Ebu Hurejre saopstava, Allah bio zadovoljan s njim , da je Allahov Poslanik, s.a.w.s , rekao : Onaj ko ujutru i uvece izgovara rijeci :

Subhane-l-Lahi ve bi hamdihi "
Neka je slavljen Allah i neka mu je hvala - stotinu puta na dan, znaci da je na Sudnjem Danu pristupio s najvisom vrijednoscu. Ravan mu je ili vise posjeduje samo onaj koji ih je izgovorio toliko puta ili vise od toga

***Prema Ebu Hurejre, Allah bio zadovoljan s njim, Poslanik islama s.a.w.s. je kazao : " Draze mi je izgovoriti rijeci - Subhane-l-Lahi ve-l-hamdu li-l-Lahi ve la ilahe ille-l-Lahu va-l-Lahu ekber - nego sve ono sto sunce obasja !
( Hvaljen neka je Allah i hvala Allahu, nema boga osim Allaha i Allah je najveci )

***Poslanik islama s.a.w.s. je upitao prisutne : " Da li bi nekom od vas bilo tesko da svaki dan zaradi hiljadu dobrih djela ?" Jedan od prisutnih upita ga : " Na koji nacin bi to neko od nas mogao uciniti ?"
Poslanik s.a.w.s. mu odgovori :
" Subhane-l-Lahi ve-l-hamdu li-Lahi ve la ilahe ille-l-Lahu va-l-Lahu ekber "

***Kazao je Allahov poslanik s.a.v.s.:

Meselu-llezi jezkuru Rabbehû ve-llezi lâ jezkuru Rabbehu meselu-l-hajji ve-l-mejjiti.

"Primjer onoga koji se sjeca svoga Gospodara spominjuci Ga i onog koji Ga se ne sjeca jest kao primjer zivog covjeka i mrtvaca."








Bismillahir-Rahmanir-Rahim- HADIS
***Bismillahir-Rahmanir-Rahim***

"Najviše ljudi koji će ući u džennet bit će zbog bogobojaznosti (takvaluka) i lijepog ahlaka." (Buharija i drugi muhaddisi)

"Meni najbliži od vas bit će o­ni koji imaju najljepši ahlak, koji su skrušeni i koji mire i zbližavaju." (Tirmizi)

"Poslan sam da bih upotpunio moral." (Buharija i drugi muhaddisi)

"Ebu Hurejre, potrudi se da imaš lijep ahlak." Ebu Hurejre upita: "A šta je to Allahov Poslaniče?" o­n reče: "Da održavaš vezu s o­nim ko je prekinuo s tobom, oprostiš o­nom ko ti je nepravdu nanio i daš o­nome ko tebi uskraćuje." (Bejheki)

Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, kaže: "O skupino onih koji su povjerovali samo svojim jezicima, a u čija srca iman još nije ušao: nemojte ogovarati muslimane, i nemojte im istraživati mahane! Onaj koji istražuje mahane muslimanima – Allah dž.š., će njegovu mahanu istražiti, a kome Allah dž.š., mahanu istraži obrukaće ga pa makar to bilo u njegovoj kući!" (Ahmed, 4/220.)

"Mu'min je prijatan i o­n pomiruje, a nema dobra u o­nom ko ne miri i zbližuje i u cijem društvu nije prijatno." (Ahmed)

"Čovjek je vjere svog prijatelja, pa neka čovjek gleda s kim će se družiti." (Ahmed, Ebu Dawud, Tirmizi)

"Uistinu, Allah ima svoje posude na zemlji, a to su srca. Najdraže su mu o­ne posude koje su najćišće, najčvršće i najtanje. Čiste su od grijeha, čvrste su u vjeri i tanke (nježne) su prema braći." (Taberani)

"Strogo se čuvajte sumnjičenja, jer je sumnjičenje najlažniji govor." (Buharija i Muslim)

"Ne uhodite jedni druge, ne špijunirajte, ne prekidajte odnose i ne zavađajte se, nego, Allahovi robovi, budite braća." (Buharija i Muslim)

"Ko sakrije sramotu svoga brata na dunjaluku, Allah će sakriti njegovu i na dunjaluku i na ahiretu." (Buharija i Muslim)

"Ko napusti raspravu kad nije u pravu, bude mu napravljena kuća u džennetskoj mahali, a ko ostavi raspravu kad je u pravu, bude mu izgrađena kuća u najodabranijem dijelu dženneta." (Ibn Madže i Tirmizi)

"Musliman je muslimanu brat: ne nanosi mu nepravdu, ne uskraćuje mu njegova prava i ne ponižava ga. Čovjeku je dovoljno zla to što nipodaštava brata muslimana." (Muslim)

"Ostavite raspravu zbog malo dobra u njoj. Ostavite raspravu zbog male koristi od nje jer o­na prouzrokuje neprijateljstvo među braćom." (Taberani)

"Kada neko od vas zavoli svoga brata neka mu to i kaže." (Ebu Dawud i Tirmizi)

"Razmjenjujte poklone - voljećete se." (Bejheki)

"Najgori ljudi su o­ni koji tuđe riječi prenose i o­ni koji zavađaju o­ne koji se vole." (Ahmed)

"Kome se njegov brat izvini, a o­n ne prihvati izvinjenje, takav ima grijeh koliko je grijeh o­nog koji druge izrabljuje." (Ibn Madže)

"Vjernik se brzo i rasrdi, ali brzo i oprosti." (Tirmizi)

"Kada čovjek uči dovu za svog odsutnog brata, melek govori: 'Neka je i tebi isto što i njemu tražiš'." (Ahmed i Muslim)

"Dova brata za drugog brata koji je odsutan se ne odbija." (Muslim)

"Primjer vjernika u njihovoj medusobnoj ljubavi i samilosti je kao primjer tijela, ako oboli jedan organ, ostatak tijela obuzme groznica i nesanica." (Buharija i Muslim)

"Vjernik vjerniku je kao zidovi zgrade, jedan drugog podupiru." (Buharija i Muslim)

"Istinski musliman je o­naj od čijeg jezika i ruku su sigurni ostali muslimani." (Buharija i Muslim)

"Ako nisi kadar činiti dobra djela, o­nda makar ne nanosi ljudima zlo jer se i to ubraja u sadaku kojom ćes se iskupiti." (Muslim)

"Uzvišeni Allah mi je objavio da budete ponizni i da se niko ni nad kim ne uznosi." (Muslim)

"Neće uči u džennet klevetnik (onaj koji ogovara)." (Buharija)

"Muslimanu nije dozvoljeno da prekine odnose sa svojim bratom preko tri dana, i kada se sretnu da okrenu lice jedan od drugog, a bolji je o­naj, od njih dvojice, koji prvi nazove selam." (Buharija i Muslim)

"Ko muslimanu oprosti njegovu pogrešku, Allah će mu na Kijametskom danu oprostiti njegovu." (Ebu Dawud)

"Neće imetak uzmanjkati zbog udijeljene sadake, a Allah će zbog praštanja čovjeku povećati ugled i nema nikog da se ponizi Allahu i radi Allaha, a da ga Allah ne uzdigne zbog toga." (Muslim)

Sadaka je zaštita od vatre, jer je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, rekao: „čuvajte se vatre pa makar i sa polovinom datule, a ko ni to ne naðe, onda sa lijepom riječju!“ (Buharija i Muslim)

"Nije od nas ko ne poštuje naše starije i ko nije milostiv našim mladim." (Tirmizi)

"Boj se vatre (džehennema) pa podaj drugom makar i pola hurme, a ako ni to nemožeš naći, a o­no lijepom riječju." (Buharija i Ahmed)

"Tri su znaka licemjera (munafika): kada govori - laže, kada obeća - ne ispuni, i kada mu se nešto povjeri - povjerenje iznevjeri." (Buharija i Muslim)

"Čovjek neće upotpuniti svoj iman sve dok ne bude kadar udjeljivati makar i iz male imovine, biti pravedan prema sebi i širiti selam." (Buharija)

"Svaka laž se osim o­ne kad čovjek slaže u ratu, jer rat je čitav varka, ili slaže da bi izmirio dvojicu zavađenih ili slaže svojoj supruzi kako bi je udobrovoljio i zadovoljio." (Ebu Dawud)

"Doista ćeš, ako budeš istraživao ljudske mahane, iskvariti ljude ili ih navesti na to da se iskvare." (Ebu Dawud)

"O skupe, ima o­nih koji su priznali vjerovanje jezikom, ali iman im još nije ušao u srce! Ne ogovarajte muslimane i ne istražujte njihove negativnosti, jer o­naj ko bude istraživao mahane brata muslimana, Allah će istraživati njegove, a kome Allah bude istraživao mahane razotkrit će ga i osramotiti makar i u njegovoj kući." (Tirmizi i Ebu Dawud)

"Ko počne s pričom prije nego nazove selam, nemojte mu odgovoriti dok selam ne nazove." (Taberani)

"Kada se sretnu dva muslimana i rukuju, sa njih spadaju manji grijesi." (Ebu Dawud i Tirmizi)

"Ko želi da mu ljudi ustaju na noge neka sebi pripremi mjesto u džehennemu." (Tirmizi)

"Ko stane u zaštitu časti brata muslimana, to ćemu biti zaštita od džehennema." (Tirmizi)

"Nema čovjeka muslimana koji će stati u odbranu časti svoga brata, a da Allah neće uzeti Sebi u obavezu da ga zaštiti od džehennemske vatre na Kijametskom danu." (Ahmed)

"Ko prigrli siroče od roditelja muslimana do njegovog punoljetstva, takvom je sigurno obezbijeđen džennet." (Ahmed)

"Najbolja muslimanska kuća je o­na u kojoj se čini dobročinstvo prema siročetu, a najgora muslimanska kuća je o­na u kojoj se prema siročetu ružno ophodi." (Ibn Madže)

"Niko od vas neće dostići potpuno vjerovanje sve dok ne bude želio i volio svome bratu o­no što želi i voli samome sebi." (Buharija i Muslim)

"Svaki od vas je ogledalo svome bratu, pa ako na njemu primjeti nešto negativno, neka to otkloni od njega." (Tirmizi)

"Ko se ne interesuje za stanje muslimana taj nije od njih." (Taberani)

"Ko posjeti bolesnika, sjedi u dženetskom perivoju, tako kad ustane odredi mu se 70 hiljada meleka koji salavat na njega čine sve do noći." (Muslim)

"Kome Allah hoće dobro, iskusa ga." (Buharija)

"Umrlog prate troje: dvoje se vrati, a jedno ostane sa njim. Prate ga njegova porodica, imetak i djela, pa se porodica i imetak vrate, a ostanu njegova djela." (Buharija i Muslim)

"Čovjek neće biti pravi vjernik sve dok komšija ne bude siguran od njegovih pakosti i podlosti." (Buharija)

"Ko hoće da ima lijep spomen iza sebe i da mu se poveća opkrba, neka čuva rodbinske veze." (Buharija i Muslim)

"Miris dženneta se može osjetiti na daljini od petsto godina hoda, a neće ga osjetiti o­naj ko je neposlušan roditeljima niti o­naj ko prekida rodbinske veze." (Taberani)

"U džennet neće uči varalica, o­naj ko se oholi, izdajica i o­naj ko je ružno postupao sa svojim slugama." (Tirmizi)

"Svi ste vi pastiri i svi ćete odgovarati za svoje stado." (Buharija i Muslim)

"Ljudi su Allahovi štićenici; najbliži Allahu su o­ni koji su najkorisniji Njegovim stićenicima." (Muslim)

"Voda naroda je njegov sluga." (Taberani)

"Ova vjera je jaka, i postupaj s njom pažljivo i lijepo." (Ahmed)
"Ljudi su kao kamile - od stotine njih ne možeš naći jednu dobru za jahanje." (Buharija i Muslim)

"Allahova je pomoć džematu. Ko god sam ode iz džemata, sam će se naći u džehennemu." (Tirmizi)

"Vjera je iskren savjet." (Muslim)

"Onaj ko nije zahvalan ljudima nije zahvalan ni Allahu." (Ebu Dawud i Tirmizi)

"Namaz u džematu vrijedniji je dvadeset i sedam puta od namaza pojedinca." (Buharija i Muslim)

"Bdijenje nekog od vas na Allahovom putu bolje je nego da u svojoj kući klanja 70 godina." (Tirmizi)

"Najgore što se može naći kod čovjeka jeste škrtost zbog pohlepe i strah bez razloga." (Buharija i Ebu Dawud)

"Najgori od ljudi jeste o­naj od koga se nešto zatraži u ime Allaha, pa ovog taj odbije." (Buharija i Muslim)

"Najveći je kradljivac o­naj ko krade od svog namaza, ko ne upotpunjava ni njegoa ruku'a, niti sedžde. A najškrtiji je o­naj ko škrtari sa selamom." (Taberani)

"Ženite se i množite, jer ću se ja ponositi vašom brojnošću pred drugim narodima." (Ebu Dawud i Nesai)

"Jak je vjernik bolji i Allahu draži od slabog vjernika." (Muslim)

"Allah, uistinu, ne gleda u vaša tijela niti u vaš izgled, nego gleda u vaša srca." (Muslim)

"Zaista Allah voli da o­naj ko nešto radi to uradi na najbolji način." (Bejheki)

"Dobročinstvo je da obožavaš Allaha kao da Ga vidiš, jer iako ti Njega ne vidiš, o­n tebe, zaista, vidi." (Buharija i Muslim)

"Mnogo li je postača koji od svog posta neće imati ništa osim gladi; i mnogo li je klanjača koji od svog namaza neće imati ništa osim bdijenja." (Nesai i Ibn Madže)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je mnogo donosio istigfar. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Zaista se ja pokajem Allahu u toku dana više od 70 puta.'' Buharija.

Abdullah b. Omer, radijallahu anhuma, rekao je: ''Znali smo na jednom sijelu nabrojati da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže više od 100 puta 'Rabigfirli ve tub aleje ineke ente Tevabu-Rahim' (Gospodaru moj, oprosti mi i primi moje pokajanje, jer Ti si, zaista, Onaj koji primaš pokajanje i opraštaš grijehe).'' Ebu Davud.

"Kome Allah hoce dobro, stavi ga na iskusenje" (hadis biljezi Buharija)

"Velika nagrada ide uz veliku nedacu. Kada Allah swt zavoli jedan narod, On ga stavi na iskusenje, pa sa onim, ko to sa zadovoljstvom prihvati, bude zadovoljan, a na onoga, ko to prihvati sa ogorcenjem, se rasrdi." (Tirmizi i Ibn Madze)

"Cudan li je slucaj vjernika! Sta god mu se dogodi, ispadne dobro po njega. To ne vazi ni za kog drugog osim za vjernika. Ako ga zadesi kakva sreca, bude zahvalan, pa mu se to upise u dobro djelo, a ako ga pogodi kakva nesreca, bude strpljiv, pa mu se i to (strpljivost na nesreci) upise u dobro djelo." (Hadis biljezi Muslim a gornji hadisi su preuzeti iz knjige "Put pravog muslimana" - Ebu Bekr El-Dzezairi)



MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
905922