Allaha subhanehu ve te'ala Robinja

"Ja samo želim da učinim dobro koliko mogu, a uspjeh moj zavisi od Allaha, u Njega se uzdam i Njemu se obraćam” (Hud, 88.)

18.01.2020.

Blagodati i savijeti u nocnom namazu (kijamul-lejl )

Bismillahir-Rahmanir-Rahim
Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

 

 

Blagodati i savijeti u nocnom namazu (kijamul-lejl )

 

Kolika je samo želja jednog roba za zadovoljstvom Gospodara kada, nakon što noć spusti svoju veo, on ustaje uprkos toploti i prijatnosti postelje, a u tim trenutcima do izražaja dolazi samo jedno, a to je: "Rob daje prednost onome što Allah voli nad onim što on sam voli." „Bokovi njihovi se postelja lišavaju i oni se Gospodaru svome iz straha i želje klanjaju, a dio onoga što im Mi dajemo udjeljuju. I niko ne zna kakve ih, kao nagrada za ono što su činili, skrivene radosti čekaju." (Es-Sedžda 16-17)

 

Noćni namaz – kijamul-lejl spada u najbolje vidove ibadeta. On odgaja i čisti dušu. Dariva joj smiraj i odmor, te je na najbolji način približava Allahu. Iz tih razloga musliman treba da obavlja ovaj namaz i da na njemu ustrajava. Oni koji praktikuju noćni namaz spoznali su njegovu nadasve posebnu slast koju teško može da osjeti onaj koji se udaljio od ovog vida ibadeta. Noćni namaz, pored navedenog, ima i druge mnogobrojne vrijednosti od kojih su ponajmanje obilje opskrbe, zadovoljstvo u prsima, raspoloženje i čilost tijela. Kako bi postao od ovih, Allahu dragih ljudi, ili pak što bolje ustrajavao u ovom ibadetu

ponudit ćemo nekoliko praktičnih savjeta za lakše obavljanje noćnog namaza:

1-      Izbjegavaj griješenje, jer onaj koji čini grijehe ne može imati uspjeha u noćnom namazu. 'Abdullah b. Mes'ud je upitan: „Šta je s nama pa nismo u stanju da obavljamo noćni namaz?' 'Udaljili su vas vaši grijesi', odbovori on.“

2-      Izbjegavaj gledanje u zabranjene stvari i slušanje muzike, jer tvrdo srce je daleko od svoga Gospodara.

3-      Mnogo spominji Allaha, jer primjer onoga koji spominje Allaha i onog ko Ga ne spominje je kao primjer živog i mrtvog, kao što o tome govore vjerodostojni hadisi.

4-      Nastoj da tvoja hrana i piće budu halal, a od harama bivaj što udaljeniji. Sehl b. 'Abdullah et-Tusteri je rekao: „Ko se bude hranio halalom, biće pokoran Allahu htio ili ne htio.“

5-      Sjeti se užitka razgovora sa Gospodarom i stajanja pred Njim.

6-      Razmišljaj o vrijednostima noćnog namaza, te slušaj ajete i hadise koji o tome govore kako bi te to postaklo na djelo i olakšalo poteškoće na tom putu.

7-      Praktikuj podnevno spavanje – kajlulu, jer u vjerodostojnom hadisu je došlo: „Spavajte kajlulu, jer šejtani u to vrijeme ne spavaju.“

8-      Nemoj mnogo jesti, a posebno pred spavanje i sjeti se Lukmanovih riječi koje je uputio svome sinu: „Kada se stomak napuni, misao zamire, a tijelo klone pred ibadetom.“

9-      Na počinak odlazi rano i izbjegavaj bespotrebno sijelenje.

10-  Kada legneš u postelju neka ti srce bude čisto od zavisti i pakosti, i ne razmišljaj o dunjaluku.

 

Jedne prilike upitao je Muaz, radijAllahu anhu, Poslanika, sallAllahu alejhi we sellem: "Obavjesti me o djelu koje će me uvesti u Džennet i udaljiti od vatre." Na što mu je Poslanik kao odgovor proučio ova dva ajeta iz sure Sedžda.

Ajet koji je naveden je općenit i uključuje svaki ibadet i učenje dove noću, no Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, posebno je istakao čovjekov namaz u toku noći, pa se prenosi da je Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem rekao: "Najbolji namaz nakon farza jeste noćni namaz." Hadis je vjerodostojan i bilježi ga Muslim.

Allah, subhanehu we te'ala
, kaže: "A robovi Milostivog su oni koji po zemlji mirno hodaju, a kada ih bestidnici oslove, odgovaraju: 'Mir s vama', i oni koji provode noći pred Gospodarom svojim na tle padajući i stojeći." (Furkan, 63,64)

Pored blagosti i širokogrudnosti kojima je Allah, subhanehu we te'ala, okitio pokornog roba, kraj ajeta nam jasno govori da su to istovremeno oni koji ne oklijevaju provesti dio noći sa svojim Rabbom (Gospodarom), kada su ostali ljudi u dobokom snu, umotani u svoje pokrivače ili pak na nekoj zabavi popračenoj porocima i nemoralom. U momentima kada se Allah, subhanehu we te'ala, spušta na nama najbliže nebo rob spušta svoje čelo na sedždu i moli...

Ono isto čelo koje je uzdignuto i dostojanstveno, koje se ne pokorava niti jednom stvorenju, ali se klanja Uzvišenom Allahu, nadajući se Njegovoj Milosti, čita Allahov govor i utječe Mu se od Vatre. Zasigurno je da to ne čini radi pridobijanja nečijeg zadovoljstva, ili za željom i popularnošću, već radi Allaha.

U jednom hadisi kudsiju Allah, subhanehu we te'ala, kaže:

"...neće mi se Moj rob približiti s nečim Meni dražim od onoga što sam mu propisao. Moj će mi se rob približavati dobrovoljnim namazom sve dok ga ne zavolim, onda budem njegov sluh kojim sluša, njegov vid kojim gleda, njegova ruka kojom radi, njegova noga kojom kroči. Ako Me zamoli dat ću mu, ako od mene traži zaštitu, ja ću ga zaštititi." (Buhari, sahih)

Pa kako da budemo od onih koji su nemarni prema noćnom namazu, kada nam Allah drage volje nudi nagradu poput ove?

Jedan je čovjek iz prve generacije muslimana imao slugu koji je noću klanjao, pa mu je na to rekao: "Doista tvoje klanjanje noću utječe na tvoj rad danju" On mu je na to odgovorio: "Ja ništa posebno ne radim! Kada se prisjetim Dženneta - uveća mi se čežnja za njim, a kada se prisjetim Vatre - uveća mi se strah od nje, pa kako onda mogu spavati između straha koji me uznemirava i čeznje koja me izgara?"

Takve robove Allah, subhanehu we te'ala, je opisao u ajetu koji je već naveden: "Bokovi njihovi se postelja lišavaju i oni se Gospodaru svome iz želje i straha klanjaju, a dio onoga što im Mi dajemo udjeljuju." (Es-Sedžda, 16)

Ibn Redžeb, rahimehullah, kaže: "Allah je pohvalio one čiji se bokovi odvajaju od postelja kako bi Ga molili. To obuhvata svakog onog koji je ostavio san noću radi zikra i moljenja Njega."

Kolika je samo želja jednog roba za zadovoljstvom Gospodara kada, nakon što noć spusti svoju veo, on ustaje uprkos toploti i prijatnosti postelje, a u tim trenutcima do izražaja dolazi samo jedno, a to je: "Rob daje prednost onome što Allah voli nad onim što on sam voli."

Imam Ahmed, radijAllahu anhu, od Mes'uda prenosi da je Vjerovjesnik, sallAllahu alejhi we sellem, rekao:

Naš Gospodar se zadivio dvojici ljudi: čovjeku koji je u svojoj familiji radi namaza ustao iz postelje i čaršafa... Tom prilikom je Allah, subhanehu we te'ala, rekao: "Pogledajte u Moga roba, ustao je iz postelje i čaršafa i izdvojio se od svoje žene i porodice iz želje i ljubavi prema mojoj blagodati", ... i čovjeku koji se borio na Allahovom putu, pa su mu u toj borbi suborci pobjeđeni i spoznao je šta ga čeka zbog poraza, ali, uprkos tome, nije pobjegao sa bojnog polja, već se vratio u boj i svoju krv prolio. Tom prilikom je Allah, azze we dželle, rekao: "Pogledajte u Moga roba, iz čeznje i ljubavi prema Mojim blagodatima se vratio u borbu i u njoj poginuo."

Noćni namaz predstavlja čast, ugled onome ko ga obavlja, jer on njime traži, a to je najteža vrsta pokornosti, Allahovo zadovoljstvo u najtežim časovima. Zbog toga se na njih, za nagradu, stavljaju znakovi časti od Allaha, a to je nur (svjetlo) u srcima, nur na licima, nur u njihovom životu, nur prilikom njihove smrti, sve dok klanjaju noćni namaz radi Allaha u noćnim tminama.
"Znaj da je vjernikova čast njegovo klanjanje noću, a njegov je ponos nezavisnost od ljudi" (Hadis bilježi Et-Taberani i Hakim, a Albani ga je ocjenio vjerodostojnim)

Hasan el-Basri, rahimehullah, veli: "Nisam našao nikakav ibadet teži od namaza u noćnoj tmini." Zatim je upitan: "Zašto oni koji klanjaju noćni namaz imaju najljepša lica?" "Zato što su se oni osamili sa svojim Gospodarom, pa ih je ogrnuo jednim dijelom svoga nura", odgovori on.

Jednog dana su Ubejd ibn Umejr i Ata ibn Ebi Rebbah otišli kod Aiše i upitali je: "Obavjesti nas o najčudnijem što si vidjela kod Poslanika, sallAllahu alejhi we sellem." Ona malo zašuti, a potom reče: "U nekim noćima bi mi rekao: "Aiša pokrij me, hoću ovu noć da provedem u pokornosti svom Gospodaru." Rekoh: "Tako mi Allaha, ja doista volim biti u tvojoj blizini i volim ono što te čini sretnim." Aiša dalje nastavlja: "Zatim je ustao i očistio se, pa počeo da klanja. Nije prestajao plakati sve dok mu se ne bi ovlazilo krilo." Aiša još kaže: "Kada bi sjedio ne bi prestajao da plače sve dok mu se brada ne bi ovlažila, a onda i još plakao u toj mjeri da bi se i zelja ovlažila. Onda bi došao Bilal i zaučio ezan za namaz. Kada je Bilal vidio kako plače upitao ga je: „O Božiji Poslaniče, plačeš, a Allah ti je već oprostio prijašnje i kasnije grijehe.“ A on mu reče: „Zar da budem rob nezahvalni? U ovoj noći mi je objavljen ajet, teško onome ko ga pročita a ne razmisli o njemu: 'U stvaranju nebasa i zemlje i u izmjeni noći i dana su, zaista, znamenja za razumom obdarene, za one koji i stojeći i sjedeći i ležeći Allaha spominju i o stvaranju nebesa i zemlje razmišljaju: Gospodaru naš, Ti nisi ovo uzalud stvorio; hvaljen Ti budi i sačuvaj nas patnje u vatri'"

Takva je bila noć Poslanika, sallAllahu alejhi we sellem, i takvi su mu bili drugovi.
Kakvi smo mi?
Kakvi su ljudi sa kojima provodimo vrijeme?
Jesmo li i jesu li u službi Gospodara Svjetova?

Ibnul Dževzi, rahimehullah, kaže:
"Znaj da je noćni namaz težak svakom drugom, osim onom, kome je to Allah učinio lahkim, putem postojećih stavri. Neke od njih su vidljive prirode, a druge skrivene. Što se vidljivih tiče, to je da puno ne jede. Neki su govorili: 'O skupino učenika, nemojte puno jesti jer ćete puno piti, puno spavati i puno izgubiti!' U to spada da se danju ne zamara teškim poslovima. Od toga je da ne propušta podnevni odmor (kajlulu), jer mu to pomaže da klanja noćni namaz. Od toga je, a to spada u skriveno, da se kloni grijeha."

Es-Sevri veli: "Nisam mogao klanjati noćni namaz pet mjeseci zbog jednog grijeha koji sam počinio." Tada mu bi rečeno."A koji je to grijeh?" Reče:"Vidio sam čovjeka kako plače, pa sam u sebi rekao: 'Ovaj čovjek se pretvara'."

Ako noćni namaz predstavlja čast vjeniku, oni koji ga obavljaju nalaze se na različitim stepenima u pogledu te časti: Pogledaj svoj stepen, Allah nam se obojici smilovao, na kojem si stepenu te časti, budi iskren prema sebi! Ako nađeš sebe na najvišim stepenima, onda zahvaljuj Allahu. Ako vidiš da si na srednjim stepenima, onda traži pomoć od Allaha. Ako vidiš da si na najnižim stepenima, onda moli oprost od Allaha. Ako vidiš da nisi ni na kojem stepenu, onda reci: 'Mi smo Allahovi i Njemu se vraćamo. Nema snage ni moći osim sa Allahovom!'

Ibnul Dževzi, rahimehullah, veli:
"Klanajnje noćnog namaza ima stepene: jedan je da čovjek provede čitavu noć u namazu, to se prenosi od jednog broja selefa, drugi je da klanja pola noći, to se takođe prenosi od jednog broja selefa, a najbolji je način da spava prvu trećinu noći i zadnju šestinu. Treći je stepen da klanja trećinu noći, pa tako treba spavati prvu trećinu i zadnju šestinu noći. Tako je klanjao Davud, alejhis- selam, a kako se prenosi u Buharijinoj i Muslimovoj zbirci hadisa "Najdraži namaz Allahu je namaz Davudov alejhi selam, i najdraži post Allahu je Davudov post. On bi spavao pola noći, klanjao trećinu, spavao šestinu, dan postio, dan mrsio."

Prenosi se da je Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, rekao: "Ko se probudi u toku noći i probudi svoju ženu, pa zajedno klanjaju dva rekata, bit će upisan te noći među one koji mnogo Allaha spominju." (Ebu Davud, Ibn Madže, Albani je hadis ocjenio vjerodostojnim)

Prošao je jedne prilike Ebu Hanifa, a tada je klanjao samo jedan dio noći, pored grupe ljudi, pa neki od njih prstom pokaza u njeg i reče: "Eto, to vam je čovjek koji probdije cijelu noć u klanjanju." A on na to reče: "Tako mi Allaha, ja se stidim od Allaha da budem opisan nečim što ne činim." Nakon toga je cijelu noć provodio pred Gospodarom.

Ebus-Su'd kaže: "Posebno izdvajanje zore kao vremena za traženje oprosta jeste zbog toga što je najbolji trenutak da dova tada bude uslišana, jer je ibadet tada najteži, duša najčistija (najbistrija) i srce najpribranije, pogotovo kod onih koji se trude" (Tefsirul-Ebu es Su'd)
To je vrijeme odmora i sna, pa čovjekov trud da u to vrijeme bude budan, da traži oprosta i kaje se, ukazuje na njegovu budnost i pokornost.

Prenosi se od El-Hasena da je Lukman svome sinu rekao: "Sinčiću, nemoj biti nemoćniji od svoga pjetla koji u zoru pjeva, a ti spavaš na postelji" (Navodi el-Begavi u svome tefsiru)

Završit ću jednom interesantnom predajom:

Jedan od pravnika prve generacije, Hasan ibn Salih, držao je komšinicu da služi njegovo pleme. Kada je nastupila zadnja trećina noći, ona je ustala i počela ih dozivati: "Ustajte na namaz, ustajte na namaz!" Oni joj rekoše: "Jesmo li to dočekali sabah? Da li je nastupila zora?" a ona ih upita. "A da li vi to klanjate samo sabah?" Rekoše: "Da. Mi ne klanjamio ništa drugo, do obaveznih namaza." Ona se potom vrati prvom gazdi i reče mu: "Prodao si me ljudima koji nemaju udjela u noćnom ibadetu. Tako ti Allaha, nemoj me tamo više vraćati!



17.01.2020.

Petak i odlika Dzume namaza...

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

Petak je elhamdulillah-odlike Dzume namaza


     Dan kojeg je Allah Uzviseni ucinio odabranim i kojeg je odlikovao nad ostalim danima jeste upravo ovaj danasnji dan u kojem se nalazimo, tj . petak.

Za ovaj dan Uzviseni Allah kaze sljedece:

"O vjernici, kad se u petak na namaz pozove, pozurite ka spominjanju Allaha, i kupoprodaju ostavite, to vam je bolje, neka znate!" " A kad se molitva obavi, onda se po zemlji razidjite i Allahovu blagodat trazite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli sto zelite." (Suretul Dzumua’9-10)

     Petak je u arapskom jeziku nazvan dzumu'a, jer je on izveden iz izraza dzem' (spajanje, sabiranje, sakupljanje). Sljedbenici islama na taj se dan sastaju jednom sedmicno u  dzamijama. To je ujedno sesti dan, kada je Allah, dz.s., upotpunio stvaranje svega stvorenog. U njemu je stvoren Adem, u njemu je uveden u Dzennet, u njemu je izveden iz njega i u tom danu ce nastupiti Sudnji dan. U tom danu je jedan momenat, ako tacno u njemu pravovjerni rob zatrazi od Allaha, dz.s., nesto korisno, Allah ce mu dati, kao sto se to jasno i pouzdano navodi u vjerodostojnim hadisima.

     Pouzdano je utvrdjeno da je narodima prije nas, takodjer, bilo naredjeno uvazavanje ovog dana, ali su ga zanemarili. Muslim u svom Sahihu navodi: (433) "Uscuvao je Allah, dz.s., petak od naroda koji su bili prije nas. Tako su jevreji odabrali subotu, krscani nedjelju, te je Allah, dz.s., doveo nas i ukazao nam da postujemo petak. Pa je ucinio da redoslijed bude: petak, subota i nedjelja. Na isti nacin kako subota i nedjelja prate petak, i oni ce na Sudnjem danu dolaziti iza nas. Mi smo posljednji na ovom svijetu, a prvi na Sudnjem danu, i nama ce presuditi prije svih ostalih." (Navodi ga i Buhari, obojica od Ebu-Hurejrea.)

  Allah, dz.s., naredio je pravovjernima da se u ovom danu sakupe radi ibadeta  rijecima:

 "O vjernici, kad se u petak na namaz pozovete, kupoprodaju ostavite i pozurite ka spominjanju Allaha, to vam je bolje, neka znate!”, tj. imajte namjeru, odluku i budite pripravni za odlazak na dzumu.

     Ovdje se naravno nije mislilo na zurno hitanje na dzuma-namaz, jer je ono zabranjeno na osnovu hadisa koji su zabiljezeni u sahihima: Ebu Hurejre prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: (434) 'Kada cujete ikamet, podjite na namaz i pazite da budete smireni i dostojanstveni. Nemojte zurno ici, dio namaza na koji stignete nastavite klanjati, a propustene dijelove naklanjajte!'" U gornjem ajetu mislilo se na uobicajeno hodanje, a ne zurenje. Abdurrezak prenosi da je Ebu-Hurejre, r.a., rekao: "Rijeci su Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: 'Kada se uspostavi namaz, ne trcite na njega, nego uobicajeno hodite. Budite smireni i dostojanstveni; sto ste propustili, naklanjajte.'"

Lijepo je da se onaj ko ide na dzuma-namaz, okupa prije odlaska, na osnovu vjerodostojne predaje, koja se od Ebu-Hurejrea i Ebu-Seida, r.a., biljezi u oba Sahiha: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: (436) 'Kada neko od vas podje na dzumu, neka se okupa.'" Imam Ahmed citira Evsa ibn Evsa es-Sekafija da je rekao: (437) "Cuo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako kaze: 'Ko se ocisti i okupa u petak, rano ustane i medju prvima dodje, pjeske, a ne na jahalici, blizu imama i saslusa ga, a sam rijec ne progovori- za svaki ce korak imati nagradu kao sto se ima od godine dana dobrovoljnog posta i namaza.'" Ovaj je hadis u razlicitim verzijama i terminima, a sve ih navode autori cetiri sunena, a Et-Tirmizi ga smatra hasenom.

Ebu-Hurejre, r.a., kaze: "Resulullah, s.a.v.s., rekao je: (438) 'Ko se petkom okupa kao kad se okupa od dzunupluka, zatim ode u dzamiju u prvom sahatu, kao da je za kurban zaklao devu; ko ode u drugom sahatu, kao da je za kurban zaklao kravu; ko ode u trecem sahatu, kao da je za kurban zaklao rogatog ovna, u cetvrtom sahatu, kao da je zaklao kokosku, a u petom sahatu, kao da je od sebe darovao jaje. Kada imam izidje na minber, meleci dodju da bi saslusali hutbu.'" (Buharija i Muslim)

Pohvalno je obuci najljepsu odjecu, namirisati se, ocistiti zube i sutjeti slusajuci hatiba, nikoga ne uznemiravajuci. Ako sve to ispostuje i obavi dzuma-namaz, njegov je namaz iskup za grijehe koje je pocinio izmedju dvije dzume.

Znacaj dzume namaza se ogleda u tome sto je to sedmicni skup vjernika kada se iznose najnovije informacije vezane za ummet, zajednicu i pojedinca. Vidjeli smo da prisustvovanje dzumi namazu pribavlja ogromnu nagradu od Allaha dz.s., i svjedoci o imanu doticnog, a nasuprot tome neprisustvovanje dzumi namazu govori o slabosti imanskog odgoja i dovodi doticnog u opasnost da ostane bez imana. Resulullah je rekao:”Onaj ko ostavi tri dzume namaza jednu iza druge bez opravdanog razloga Allah mu srce zapecati.”

Allah dž.š. je odlikovao petak nad ostalim danima i u njemu je prilika da svaki musliman zaradi više nego u ostalim danima u sedmici, međutim mnogi ljudi ili ne znaju za te odlike ili su nemarni, pa olahko ispuštaju veliku priliku da zarade velike nagrade koje su obećane od strane najboljeg čovjeka koji je hodao po ovome dunjeluku, a koji kako kaže Uzvišeni Allah: „On (Muhammed s.a.v.s.) ne govori po svome hiru, to je samo objava koja mu se objavljuje.“ (En-Nedžm, 3-4) Spomenut ćemo samo neke od tih odlika, a na nama je da o njima razmislimo i popravimo svoje stanje i iskoristimo ovu veliku priliku da zaradimo puno dobrih djela za neznatan trud. Pa da vidimo prvo koje su odlike džume i djela koja su preporučena da se rade.

1. Petak je najbolji dan u sedmici.Prenosi se hadis od Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Najbolji dan u kome je granulo sunce je petak. U njemu je stvoren Adem, u njemu je uveden i izveden iz Dženneta, a Sudnji dan neće nastupiti osim u petak.“ (Muslim, Ebu Davud, Tirmizi..)

2. Džuma je prilika da nam Allah dž. š. oprosti neke od naših manjih grijeha kako je došlo u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre r.a. da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko se abdesti upotpunjujući abdest, potom ode na džumu, te bude pažljivo slušao i šutio biće mu oprošteno što počini do naredne džume.“ (Muslim, Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Madže, Ibn Huzejme)...

3. Petkom ima čas u kome se uslišava dova kako se prenosi u hadisu od Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „U njemu (petak) ima čas u kome musliman ako zamoli svoga Uzvišenog Gospodara za nešto daće mu.“ (Buhari, Muslim)

4. Odlazak na džumu se nagrađuje džennetom kako se prenosi u hadisu od Ebu Seida el Hudrija da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „ Ko uradi sljedećih pet stvari u jednom danu Alah će ga upisati među džennetlije: ko posjeti bolesnika, prisustvuje dženazi, posti, ode na džumu i ko oslobodi roba.“ (Ibn Hiban, Ebu Jala, Hejsemi, hadis je dobar)

5. Svaki korak do džume vrednuje se kao djela učinjena u jednoj godini, a to se spominje u hadisu od Evses-Sekafi r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko opere svoju glavu i okupa se petkom, potom porani na džumu namaz idući pješice, ne koristeći prevozno sredstvo, zatim se približi imamu i pažljivo sluša, imaće nagradu za svaki korak godinu dana posta i namaza.“ (Nesai, Tirmizi, Ebu Davud, Ibn Madže, Ahmed i dr, hadis je po ocjeni Hakima sahih, a po ocjeni Tirmizija, Nevevija i šejha Albanija dobar)

6. Onaj ko umre uoči petka ili u petak sačuvan je kaburskih iskušenja, kao što je došlo u hadisu od Abdullaha ibn Amr r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Svaki musliman koji umre petkom ili uoči petka biće sačuvan kaburskih iskušenja.“ (Tirmizi, Ahmed, Asbehani i po ocjeni šejha Albanija hadis je dobar)

7. Stepen vjernika na Sudnjem danu ovisi vremenu njegovog odlaska na džumu. U hadisu od Abdullah ibn Mesuda: r.a. se prenosi da je Poslanik s.a.v.s. rekao „ Ljudi će na Sudnjem danu biti u Allahovoj blizini shodno odlasku na džumu. Prvo ko porani, potom naredni, potom naredni.“ (Ibn Madže, Taberani, i drugi, neka ulema je prigovorila vjerodostojnosti ove predaje, a neki su je ocjenili kao dobrom) 8. Džuma namaz je dokaz našeg imana ili licemjerstva kao što je došlo u hadisu da je Poslanik s.a.v.s. rekao „Ko ostavi tri džume bez opravdanog razloga on je licemjer.“ (Ibn Huzejme, Ibn Hiban, Albani rekao da je sahih). Abdullah ibn Abbas r.a. je rekao: „Ko ostavi tri džume uzastopno taj je napustio islam.“

Neki od postupaka koje je lijepo raditi petkom, a mnogi ih olahko shvataju i propuštaju, a u njima je velika nagrada

1. Okupati se prije džume, namirisati se i oprati zube, po mogućnost misvakom, kao što je došlo u mnogim hadisima, a jedan od njih je od Ebu Seid el-Hudrija r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Kupanje petkom je obaveza svakom punoljetniku, te da očisti zube misvakom i da se namiriše ukoliko je mogućnosti.“ (Buhari i Muslim)

2. Donositi salavat na Poslanika s.a.v.s kao što se prenosi u hadisu od Enesa ibn Malik r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Obilujte salavatima na mene petkom i uoči petka jer ko donese na mene jedan, Allah će na na njega donijeti deset salavata.“ (Bejheki, sa dobrim lancem prenosioca)

3. Proučiti suru El-Kehf (Pećina) kao što se prenosi u hadisu od Ebu Seida el Hudrija da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko prouči petkom suru El-Kehf biće mu svijetlo do naredne džume.“ (Hakim, sahih)

4. Poraniti na džumu kao što se prenosi od Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko se okupa petkom kao što se kupa od dženabeta, potom porani kao da je prinio žrtvu deve, ko ode u drugom satu ima nagradu kao onaj ko prinese kravu za žrtvu, a ko ode u trećem kao da je prinio žrtvu ovce. Ko ode u četvrtom satu kao da je prinio žrtvu kokoši, a ko ode u petom satu kao da je oprinio jaje, pa kada se popne imam na minber dođu meleki da slušaju opomenu.“ (Buhari i Muslim).

5. Ići na džumu pješice i zauzeti prvi saff kao što je došlo u hadisu koji smo već citirali, a koji glasi: „Ko opere svoju glavu i okupa se petkom, potom porani na džumu namaz idući pješice, ne koristeći prevozno sredstvo, zatim se približi imamu i pažljivo sluša, imaće nagradu za svaki korak godinu dana posta i namaza.“ (Nesai, Tirmizi, Ebu Davud, Ibn Madže, Ahmed i dr, hadis je po ocjeni Hakima sahih, a po ocjeni Tirmizija, Nevevija i šejha Albanija dobar)

6. Što više klanjati dobrovoljne namaze prije nastupa džumanskog vremena, to jest prije nego što se prouči ezan za džumu namaz, kao što stoji u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre r.a u kojem je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko se okupa potom ode na džumu pa klanja koliko bude u mogućnosti i bude šutio dok imam ne završi sa hutbom, zatim klanja za njim , biće mu oprošteno ono što počini između dvije džume.“ (Muslima) – Imam Nevevi u komentaru citiranog hadisa kaže: „U njemu je dokaz da je klanjanje dobrovljnih namaza prije izlaska imama na minber sunnet i to je mišljenje većine učenjaka.“ Na osnovu prethodno spomenutog jasno se vide propusti klanjača koji razgovaraju ispred džamije i ne ulaze u nju sve do ezana.

7. Za vrijeme dok imam drži hutbu, ne smije se pričati, jer je to razlog da čovjeku propadne džuma namaz, kao što je došlo u hadisu od Ebu Hurejre r.a da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko kaže svome bratu:“Šuti!“ dok imam drži hutbu počinio je legv (besposlicu i besmiclicu)“ (Buhari i Muslim) Iz ovog hadisa se vidi da čak i onaj koji kaže svome bratu da šuti dok ovaj priča da je pokvario svoju džumu, pa šta je tek sa onim koji to radi?

8. Zabranjeno je dići nekoga sa mjesta na kome sjedi, a potom sjesti na njega. Ibn Omer r.a. je rekao: „Poslanik s.a.v.s je zabranio da čovjek digne svoga brata sa mjesta na kome on sjedi, potom da sjedne na njega.“ Nafia je rekao da se to odnosi na džumu i mimo džume namaza (Buhari, Muslim) Znači da u džamiji nema povlaštenog mjesta niti rezervacije za „povlaštene“ za nikoga, već se muslimani trebaju navikavati dolaziti ranije i zauzimati prve saffove, jer kao što smo vidjeli to je i bolje i vrednije.

Za kraj ovog našeg kazivanja navešćemo hadis koji je naše mjerilo koliko nam je vrijedna džuma namaz i koliko imamo od nje, a taj hadis prenosi Abdullah ibn Amr r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Tri vrste ljudi dolaze na džumu. Prvi je čovjek koji beskorisno priča i on namaza nema ima ono što je pričao.
Drugi je čovjek koji dođe, moli Allaha i doziva Ga. Ako hoće Allah će mu dati ono što traži ili će mu uskratiti. Treći je čovjek koji šuti i ne ometa druge muslimane koračajući preko njihovih glava.
Tome će njegova džuma biti iskupina do naredne džume.“ (Ebu davud, Ahmed...)

Pa dragi brate vidi ima li išta što ti fali od tvoje džume, pa je upotpuni, nemoj da budeš od onih koji će od svoga namaza imati samo izgubljeno vrijeme. Na kraju naša dova je: „Hvala Allahu Gospodaru svjetova.
Molim Allaha Uzvisenog da nas ucini od onih koji ga se boje i javno i tajno, koji su samo Njemu i njegovom Poslaniku pokoravaju i koji se samo na Allaha uzdaju i oslanjaju.

Allahumme Amin.



16.01.2020.

Sta je to sadaka i vrste sadake koje su?

Bismillahir-Rahmanir-Rahim
Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!


Sta je to sadaka i kako da to ucinim?

. Uzvišeni Allah dž.š., kaže: "Nećete ostvariti dobročinstvo sve dok ne budete davali od onoga što vam je najdraže"! (Ali Imran, 92.)

Dakle, ključna riječ sadaqa. Dolazi od glagola sadaqa što znači potvrditi. Pod pojmom sadaka podrazumjeva se plemenito djelo učinjeno u ime Allaha dž.š.,

Sadaka je dakle potvrda našeg islama, imana i posebno ihsana.  Sadaqa je pored toga jedna, kako individualna, tako i društveno, džema'atska odgojna norma. Prava sadaqa je ona koja se učini za Allahovu ljubav i ne poprati pogovorom ili traženjem protuusluge. Nije i nemora biti samo materijalne prirode, može to biti lijepa riječ, savjet, utjeha, podsticaj na činjenja dobra, saučešće u bolu, zajednička podjela radosti i sl. Uzvišeni Allah dž.š., kaže: "Nećete ostvariti dobročinstvo sve dok ne budete davali od onoga što vam je najdraže"! (Ali Imran, 92.)

Sta je to sadaka i vrste sadake koje su ?

 1. Sadaka je dokaz imana

    Ako je sadaka rezultat iskrene želje da se nekome pomogne u ime Allaha, onda je ona dokaz imana. Dolazi od glagola sadaqa što znači potvrditi. Sam Poslanik, a.s, je rekao: "Sadaka je dokaz"!  

    Imam en-Newewi kaže: "Sadaka znači dokaz koji govori o imanu onoga ko je daje, jer munafik ne daje sadaku zato što je ne shvata vjernički. Onaj ko daje sadaku, on njome dokazuje iskrenost svoga vjerovanja. A Allah najbolje zna"!

Ibn Hibban bilježi predanje od Ebu Zerra, radijallahu anhu, u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: '"Svakom čovjeku određeno je da svakog dana u kojem Sunce izađe podijeli sadaku.' Ashabi rekoše: 'Allahov Poslaniče, odakle nama da udjeljujemo sadaku!?' Poslanik odgovori: 'Zaista je puno dženetskih vrata; tesbih, tekbir, tahmid, naređivanje dobra i odvraćanje od zla, uklanjanje prepreka s puta, urazumiti gluha, uputiti slijepa, ispuniti potrebu potrebitom, žurno utješiti ucviljenog i žalosnog i čvrsto stati uz potlačenog. Sve je to sadaka od tebe za tebe." (Ibn Hibban, 3377)

Imam Tirmizi bilježi predanje od Ebu Zerra, radijallahu anhu, u kojem stoji da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Tvoj osmijeh u lice tvom bratu tebi je sadaka, narediti dobro i odvratiti od zla je tebi sadaka, ukazati na put čovjeku koji je zalutao na nekom mjestu tebi je sadaka, uklanjanje kamena, trnja i kosti s puta tebi je sadaka, zahvatiti vodu svojom kofom i napuniti kofu tvoga brata tebi je sadaka.'" (Tirmizi, 1956)

U Ahmedovom Musnedu prenosi se od Ebu Džurejja el-Džuhenija, radijallahu anhu, da je rekao: "Upitao sam Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, o dobrim djelima pa mi je rekao: 'Ne potcjenjuj ništa od dobrih djela pa makar nekome dodao konopac ili remen za sandale, makar svojom kofom napunio kofu onome ko je potreban te vode, makar uklonio neku smetnju s puta ljudi, pa makar da svoga brata susretneš ozarenog lica i da ga poselamiš, i makar da razgovoriš onog ko se osjeća usamljenim na Zemlji.'"

Od Ebu Zerra, radijallahu anhu, prenosi se da su mu neki Poslanikovi, sallallahu alejhi ve sellem, drugovi rekli: "Allahov Poslaniče, odoše bogataši s nagradama: klanjaju kao što mi klanjamo, poste kao što mi postimo i daju milostinju od viška svog imetka." Allahov Poslanik reče: "Zar i vama Allah nije dao nešto s čime ćete sadaku udjeljivati!? Zaista je svaki tesbih sadaka, svaki tekbir i svaki tahmid su sadaka, svaki tehlil je sadaka; naređivanje dobra i odvraćanje od zla je sadaka; a i bračni odnos sa svojom ženom je sadaka." Ashabi upitaše: "Allahov Poslaniče, zar i u zadovoljenju svojih strasti ima nagrade!?" "Šta mislite, kada bi neko od vas svoju strast upotrijebio u zabranjeno, zar za to ne bi zaslužio grijeh? Isto tako, ako je upotrijebi u dozvoljeno, imat će za to nagradu', odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem." (Muslim, 1006.)

U dva Sahih bilježi se od Ebu Saliha preko Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da su siromašni muhadžiri došli Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekli:”Odoše bogataši s visokim stepenima i neprolaznim blagodatima." Poslanik upita: "A kako to?" Muhadžiri odgovoriše: "Klanjaju kao što i mi klanjamo, poste kao što i mi postimao, udjeljuju milostinju koju mi ne možemo udijeliti i oslobađaju robove koje mi ne možemo osloboditi!" Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tada im reče: 'Hoćete li da vas nečemu podučim čime ćete stići one koje su vas pretekli i prestići one koji su iza vas i niko od vas neće bolji biti osim ako bude isto radio što i vi radite!?' 'Dakako, Allahov Poslaniče!'", odgovoriše oni.Poslanik reče: "Recite na kraju svakog namaza trideset i tri puta subhanallah, el hamdullillah i Allahu ekber." Ebu Salih je rekao: "Nakon toga siromašni muhadžiri ponovo su se vratili Allahovom Poslaniku i rekli: 'Naša braća, bogataši, čuli su ono što smo uradili pa su to isto učinili!?' Tada im Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prouči ajet: '...to je Allahov dar, koji On daje kome hoće...'" (El-Maide, 54.) (Buhari,2/325 i Muslim, 595)

U Muslimovom Sahihu bilježi se od Huzejfe, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Svako dobročinstvo je sadaka." (Muslim, 1005.)

U dva Sahiha bilježi se od Ebu Zerra da je rekao: "Upitao sam: Allahov Poslaniče, koje je djelo najbolje?' Iman i džihad na Allahovu putu,' odgovorio je. Upitao sam: 'Koji su robovi najbolji?' 'Oni koji su najvredniji kod njihovih vlasnika i koji su najskuplji', rekao je... Upitao sam: Allahov Poslaniče, šta ako ne mognem uraditi neka djela?' Rekao je: 'Obuzdaj svoje zlo od ljudi, to će ti biti sadaka.'"

U drugom predanju imama Ahmeda od Ebu Zerra kaže se: "Neka od vrata sadake su: tekbir, subhanallah, vel hamdullillah, ve lailahe illellah, da tražiš oprosta od Allaha, da naređuješ dobro i odvraćaš od zla, da uklanjaš trnje, kosti i kamenje s puta, da uputiš slijepog, da gluhog i nijemog urazumiš, da ukažeš onom ko traži nešto na ono što traži ako znaš njegovo mjesto, da ožalošćenog što brže utješiš i da čvrsto staneš uz potlačenog. Sve su to vrata sadake od tebe tebi, a u spolnom odnosu sa tvojom suprugom ti je nagrada." Ebu Zerr upita: "Zar i u mojoj strasti imam nagrade!?" Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: "Šta misliš da imaš dijete koje je odraslo i od koga si se nadao dobru, ali ti ono umre, zar se nećeš od Boga nadati nagradi zbog tog iskušenja?" Rekoh: "Da." Poslanik me upita: "Zar si ga ti stvorio?" "Ne", odgovorili ja. Poslanik me ponovo upita: "Zar si ga ti uputio?" "Ne, Allah ga je uputio", rekoh ja. "Da li si ga ti opskrbljivao?", upita me Poslanik. 'Nisam, Allah ga je opskrbljivao', odgovorih ja. Poslanik mi reče: 'Eto tako, zato svoju strast stavi u halal, a udalji je od harama pa ako Allah htjed-ne, oživit će ga, a ako ne htjedne, usmrtit će ga, a ti ćeš imati nagradu...'"(Ahmed, 5/168-169)

U Dva Sahiha prenosi se od Ebu Mesuda el-Ensarija, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ono što čovjek potroši na svoju porodicu je sadaka". (Buhari, 1/136. i Muslim, 1002)

Sa'd ibn Ebi Vekkas, radijallahu anhu, prenosi hadis u kojem stoji da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Za svaku sadaku koju podijeliš tražeći njome Allahovo zadovoljstvo, bit ćeš nagrađen za nju, pa čak i za zalogaj koji staviš u usta svoje žene." (Muslim, 1628)

U Muslimovom Sahihu prenosi se od Sevbana, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Najbolji je dinar onaj dinar kojim čovjek nahrani svoju djecu, i dinar kojim hrani svog konja pripremajući ga na Allahovom putu, i dinar koji čovjek potroši na svoje prijatelje na Allahovu putu." (Muslim, 994)

Od Sa'da se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Tvoja potrošnja na tvoju porodicu jeste sadaka. Ono što tvoja žena pojede od tvog imetka je sadaka." (Muslim, 1628) Imam Muslim bilježi predanje od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u kojem stoji da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Dinar koji si potrošio na Allahovom putu, dinar kojim si oslobodio roba, dinar koji si udijelio bjedniku i dinar koji si utrošio u izdržavanju svoje porodice; ali je najbolji onaj dinar koji si potrošio na svoju porodicu..." (zikrullah)." (Ahmed, 20713)

U dva Sahiha prenosi se od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko u jednom danu sto puta izgovori: 'Lailahe illellahu vahdehu la šerikeleh lehul mulku velehul hamdu juhji ve jumitu vehuve ala kulli šej'in kadir', ('Nema boga osim Allaha, Jedinog Koji sudruga nema; Njemu pripada vlast i hvala; On oživljava i usmrćuje; On je svemoguć'), imat će nagradu kao da je deset robova oslobodio, upisat će mu se stotinu dobrih djela a pobrisat će mu se isto toliko loših; i to će mu biti zaštita od šejtana tokom cijelog dana sve dok ne omrkne. Niko neće učiniti nešto bolje od njega, osim ako neko to izgovori više puta."( Buhari, 6/338-339., i Muslim, 2691)

U dva Sahiha se također prenosi od Ebu Ejjuba da ja Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko (prethodno navedene riječi) prouči deset puta, imat će nagradu kao da je oslobodio četiri čovjeka od Ismailova, sallallahu alejhi ve sellem, potomstva." (Buhari, 11/201. i Muslim, 2693)

Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Na svaki ljudski zglob u svakom danu u kome izađe sunce treba dati sadaku. Izmiriti .dvojicu je sadaka, pomoći čovjeku da uzjaše svoju jahalicu ili pomoći mu da na nju digne tovar sadaka je, a i lijepa riječ sadaka je. Svaki korak kojim korača ka namazu je sadaka a i ukloniti s puta ono što smeta sadaka je." (Buhari, 5/309. i Muslim, 1009.)

Imam Muslim bilježi predanje od Aiše, radijallahu anha, u kojem stoji da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah je čovjeka stvorio od tri stotine i šezdeset zglobova. Pa ko spomene Allaha, zahvali Mu, očituje Njegovu jednoću, slavi Ga, ukloni kamen, trn i kost s puta muslimana, naredi dobro i odvrati od zla, i sve to u broju onih tri stotine i šezdeset zglobova, on će od tog dana udaljiti sebe od Vatre." (Muslim, 1007)

Bilježi Muslim od Ebul-Esveda ed-Dejlija, radijallahu anhu, od Ebu Zerra, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Svako od vas obavezan je dati sadaku na svaki svoj zglob. Svaki tesbih je sadaka, svaki je tahmid sadaka, svaki je tehlil sadaka, svaki je tekbir sadaka, naređivanje dobra je sadaka, odvraćanje od zla je sadaka; a sve se to može nadoknaditi sa dva rekata duha-namaza." (Muslim, 720)

U dva Sahiha prenosi se od Ebu Musaa da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: '"Svaki musliman dužan je dati sadaku.' Rekli su: 'A šta ako ne može?' Rekao je: 'Neka privređuje svojim rukama i tako koristi sebi i dijeli sadaku.' A ako ne može ili ako to ne učini?', upitali su. 'Neka pomogne onom koji je u velikoj potrebi', rekao je. 'A ako ne učini?', upitali su. 'Neka preporučuje dobro', ogdovorio je. 'A ako i to ne uradi', upitali su. 'Neka se okani zla, jer je i to sadaka.'" (Buhari, 3/397 i Muslim, 1008)

Ebu Davud od Ebul-Esveda ed-Dejlija, bilježi hadis u kojem stoji da je rekao: "Jednom nam je Ebu Zerr rekao: 'Svakog dana svako od vas je na svaki svoj zglob obavezan dati sadaku. Za obavljeni će namaz imati sadaku, post je sadaka, hadž je sadaka, tesbih je sadaka, tekbir je sadaka i tahmid je sadaka. Pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nabrojao i ostala dobra djela i rekao: 'Sve to možete nadoknaditi s dva rekata duha-namaza.'" (Ebu Davud, 1286)

U predanju Ebu Musaa, radijallahu anhu, stoj i: "Ako to čovjek nije u stanju ispuniti, neka ljude poštedi svog zla jer je i to njegova sadaka."(Buhari, 3/307.)

Ebu Zerr, radijallahu anhu, rekao je: " Rekoh: Allahov Poslaniče, koja su djela najbolja?' 'Vjerovanje u Allaha i borba na Njegovom putu', odgovori Poslanik. Upitah ga: Ako tako ne postupim?' 'Onda pomozi onome koji nešto izrađuje i poduči neznalicu', odgovori on. Ja ponovo upitah: 'Šta misliš ako nisam u stanju da nešto od toga ispunim?' 'Poštedi ljude od svog zla, ta to ti je sadaka."' (Muslim, 84)

U Musnedu kao i u Sunenu Ibn Madže se od Burejda, radijallahu anhu, prenosi merfu predanjem da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko sačeka nemoćnog dužnika, za svaki dan će imati nagradu sadake sve dok ne dođe rok otplate, a kada taj dan dođe pa mu produži rok, za svaki taj dan imat će nagradu kao da je iznos duga podijelio u sadaku." (Ibn Madža, 2418)

Dobročinstvo prema stoci također je sadaka. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, potvrdio je to, kada su ga upitali o napajanju stoke, te je rekao: "Za svako živo biće dobit će se nagrada."( Buhari, 5/40. i Muslim, 2244.) Trajna sadaka: 


To je sadaka koju čovjek da i ona traje i nakon njegove smrti, tako da mu se i nakon smrti pišu dobra djela. U tom smislu je i hadis Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Kada čovjek umre, prestajumu se pisati dobra djela osim troje: trajna sadaka, znanje kojim se ljudi koriste i dobro dijete koje moli za njega!“ (Muslim)

UPOZORENJE-udjeljivanje u ime Allaha svt ili ljudi hmm...?

Plemeniti Kur`an naveo je primjere kojima se pojašnjavaju stanja onih koji udjeljuju imetak i ukazao na neophodnost razdvajanja mu`mina i munafika (dvoličnjaka) u tom segmentu: "O vjernici, ne kvarite svoju milostinju prigovaranjem i uvredama, kao što to čine oni koji troše imetak svoj da bi se ljudima pokazali, a ne vjeruju ni u Allaha ni u onaj svijet; oni su slični litici sa oskudnom zemljom kada se na nju sruči pljusak, pa je ogoli; oni neće dobiti nikakvu nagradu za ono što su uradili. – A onima koji neće da vjeruju Allah neće ukazati na Pravi put. Oni koji troše imetke svoje u želji da steknu naklonost Allahovu i da im to postane navika – sliče vrtu na visoravni na koji se izliva obilna kiša, pa daje dvostruk plod; ako ne bude kiše obilne, bude kiše rosulje. – A Allah dobro vidi ono što vi radite. Kome bi od vas bilo drago da posjeduje bašču punu palmi i vinove loze kroz koju teku rijeke i u kojoj ima svakojakih plodova, a da je ostario i da ima nejaku djecu, a da onda naiđe vatrena oluja preko nje i ona izgori? – Tako vam Allah objašnjava dokaze da biste razmislili.’’ (El-Bekare, 264 – 266)

U ovim ajetima nalaze se tri primjera koja su vezana za stanje ljudi po pitanju udjeljivanja.


Prvi primjer: Navedeno je poređenje između onih koji udjeljuju imetak sa težnjom da steknu nagradu, s tim da ga poprate prigovaranjem i uvredama, i onih koji udjeljuju sa rija’om (da bi ih vidjeli drugi ljudi) i ne žele sa time ništa drugo mimo popularnosti i hvalisanja među ljudima.

Onaj koji udjeljuje svoj imetak želeći popularnost i isticanje među ljudima ne osjeća slast imana i njegovo srce postaje prekriveno rija’om kao kamen u kojem nema plodnosti i mehkoće, i kojeg prekriva tanki sloj prašine koja skriva njegovu tvrdoću od oka kao što rija’ skriva tvrdoću srca bez imana. Kada obilna kiša padne na ovaj kamen, spere prašinu i otkrije se njegova tvrdoća. Kako na ovom kamenu ne može izrasti nikakav usjev, isto tako ni srce koje je udjeljivalo želeći isticanje među ljudima neće uroditi nikakvim hajrom niti će za to dobiti nagradu od Allaha.
Uzvišeni Allah poredi onoga koji prigovara zbog udijeljene sadake i onoga koji udjeljuje sa rija’om i stavlja ih na isti stepen zbog toga što su se obojica ogrnula odjećom laži i obmane, prikazujući se onakvima kakvi nisu u stvarnosti.


Drugi primjer: Uzvišeni Allah naveo je kao primjer iskrene ljude u udjeljivanju imetka, što je u stvarnosti primjer mu`mina čije je srce ispunjeno imanom.
Vjernik udjeljuje svoj imetak sa potpunim ubjeđenjem da će tako postići samo dobro, što proizlazi iz njegova imana. On je kao primjer plodne bašte koja se prostire na visoravni. Ukoliko na nju padne obilna kiša daje dvostruke plodove i prinose u odnosu na druge bašte.
Uzvišeni Allah poredi čovjeka koji udjeljuje sa ciljem stjecanja Allahovoga zadovoljstva sa plodnom baštom. Ovakav čovjek je velikodušan shodno svojim mogućnostima: ako ga zadesi veliko dobro, poveća udjeljivanje onima koji imaju potrebu za time, a ako ga zadesi malo dobra, udijeli shodno svojim mogućnostima, tako da je njegovo dobročinstvo uvijek prisutno, jer je ova osobina dio njegove prirodnosti za razliku od osobe ispunjene rija’om, prigovaranjem i uzmeniravanjem.
Također, u navedenom primjeru ukazuje se na iskren nijjet u udjeljivanju koji je isti kao obilna kiša za baštu, jer oni koji iskreno udjeljuju traže najbolja mjesta za sadaku i udjeljuju je na prijeko potrebno mjesto i ne udjeljuju je bez prethodnoga razmišljanja.
Ljudi koji iskreno udjeljuju neće iznevjeriti one koji im dođu jer milost njihovih srca ne presušuje izvor sadake: ukoliko nisu u mogućnosti obilno darivati, onda udijele onoliko koliko su u mogućnosti, i oni su kao bašta za koju se ne treba bojati da će je pogoditi suša i nestanak.
Također, ovo poređenje ukazuje na to da sadaka mu`mina može biti velika, kao obilna kiša, ili mala kao što je slaba kiša koja ukazuje na brigu mu`mina za drugim ljudima i na djelovanje u okviru preporoda njegova unmeta.
Ovaj primjer naveden je nasuprot prvom primjeru: srce onoga koji udjeljuje sa rija’om tvrdo je i prekriveno zastorom, kao kamen prekriven prašinom, dok je srce mu`mina kao plodna i izdašna zemlja. Srce onoga koji udjeljuje sa rija’om prekriveno je pretvaranjem i nifakom (dvoličnjaštvom) i nalikuje kamenu prekrivenom prašinom čije se pravo stanje i priroda vrlo brzo otkrije, dok je srce mu`mina dobro u svim prilikama.

Treći primjer pojašnjava stanje dvije prethodno spomenute grupe ljudi (ljudi koji udjeljuju sa rija’om i koji poprate sadaku prigovaranjem i uznemiravanjem i ljudi iskrenih u udjeljivanju). U ovome primjeru spomenuta je završnica prigovaranja i uznemiravanja i također način na koji Uzvišeni Allah briše tragove sadake popraćene  prigovaranjem i uznemiravanjem i to u vremenu kada vlasnik sadake ne posjeduje snagu niti pomoć, niti može da spriječi spomenuto brisanje. Spomenuti jadni završetak prezentiran je u slici bašče pune različitih usjeva i plodova u kojoj teku rijeke u svim njenim mjestima:

Da li onaj koji posjeduje istu ovakvu bašču voli da je izgubi, naročito u vremenu starosti i iznemoglosti, dok se još brine o slabašnim ženama i djeci koji ne mogu da privređuju? Da li onaj čije je ovakvo stanje želi da njegovu bašču zahvati oluja, koja će iskorijeniti sve u njoj i pretvoriti je u golu ledinu? Ili želi da bašta bude spaljena i postane zaboravljena?
Ovaj primjer ukazuje na stvarnost ljudskoga života, gdje nalazimo staroga iznemogloga starca koji ima potomstvo koje voli i sa kojim suosjeća, i koji su u isto vrijeme siromašni i nemoćni da sami sebi pomognu, čak štaviše ovisni su o njemu. Isto kao što ovaj starac oplakuje svoj prijašnji život, isto tako i onaj koji je udijelio sadaku i popratio je prigovaranjem i uznemiravanjem i onaj koji je udjeljivao sa ciljem privlačenja pogleda drugih osoba oplakuju vrijeme u kojem su na taj način udjeljivali, jer nisu pohranili dobro djelo koje će se zalagati za njih na Sudnjem danu kada budu odsječeni od dunjaluka i prilike za činjenje dobrih djela.

Također ovaj primjer dočarava stanje darežljiva mu`mina koji udjeljuje imetak želeći Allahovo zadovoljstvo i ne prigovarajući nikome niti vrijeđajući ikoga.

Isto tako ovaj zadnji primjer ukazuje na to da onaj koji zanemaruje pokornost Allahu radi dunjalučkih užitaka – na ahiretu neće ništa naći osim tuge i žaljenja. Ovakav čovjek ima potrebu na ahiretu za dobrim djelima kao što vlasnik zemlje ima potrebu za njenim plodovima i svakim dobrom.
Prethodna tri primjera usmjeravaju muslimana na put uzvišenih djela i dobročinstva, a to je udjeljivanje na Allahovom putu, i pojašnjavaju da rija’ poništava nagradu za djela i da prigovor i uznemiravanje poništavaju nagradu sadake.
Rija’ je bolest koja ukazuje na slabost ličnosti, hrđavu ćud, ovisnost o dunjaluku i udaljenost od ahireta. Kada je islam oporučio sadaku, oporučio ju je kako bi očistila dušu i imetak onoga koji udjeljuje, i također radi interesa društvenoga potpomaganja, izgradnje društva bez  zavidnosti, mržnje, međusobne borbe i prepirke.     

Braćo i sestre, budimo od onih koji tajno daju sadaku i koji na halal način izdržavaju svoje porodice i pomažu bližnje i koji svoje imetke troše na Allahovu, subhanehu ve te'ala, putu, nadajući se samo Njegovoj, subahenhu ve te'ala, nagradi!
Molim Allaha, dželle še'nuhu, da nam pomogne da sačuvamo svjetlo islama, da nas učini od onih koji slijede sunnet Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, da nas učini od onih koji daju sadaku samo u Allahovo ime, da nas sačuva iskušenja koja ne možemo podnijeti, da našu djecu i potomke učini radostima naših očiju i srca, da nam bude milostiv na Sudnjem danu i u Džennetu nas počasti društvom poslanika, iskrenih, šehida i dobrih ljudi! Amin!   




16.01.2020.

Zene koje su rezervisale kartu za Dzennet,pa bujrum budi i ti jedna od njih !

Bismillahir-Rahmanir-Rahim
Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

 

Zene koje su rezervisale kartu za Dzennet, pa bujrum i ti budi jedna od njih !

Često imamo priliku čuti imama za vrijeme hutbe na džumi namazu kako priča o Džennetu i odjednom, naša srca i misli se “uključe” na tu talasnu dužinu, kao da slušamo interesantnu emisiju na radiju. Medjutim, mnogo govornika, imama, priča o Džennetu kao da je ta kuća vječnosti namijenjena samo za muškarce. U stvarnosti to nije tako, jer je Džennet, kao što rekosmo na početku, za žene i muškarce koji vjeruju. "Cijena" ili "karta" za Džennet jeste čvrsto vjerovanje u Allaha dželešanuhu, ljubav prema Njemu i Njegovom Poslaniku sallallahu alaihi wa sallam, te pokornost Allahu dželešanuhu i Njegovom Poslaniku sallallahu alaihi wa sallam.

Ono sto sada slijedi jeste par dobrih vijesti koje su nam ostavljenje u emanet od Allahovog dzelesanuhu Poslanika Muhammeda sallallahu alaihi wa sallam, a koje se odnose na zene vjernice, buduce dzennetlijke.

* Rekla je Aisa radijallahu anha: “Ja nisam bila ljubomorna ni na jednu poslanikovu sallallahu alaihi wa sallam zenu, kao sto sam bila ljubomorna na Hatidzu, iako je ona umrla prije nego sto sam se ja i udala za Poslanika sallallahu alaihi wa sallam, jer sam cesto cula Poslanika sallallahu alaihi wa sallam kako je spominje, kao i to da je Allah dzelesanuhu rekao Poslaniku sallallahu alaihi wa sallam da prenese dobru vijest Hatidzi da ce ona biti jedna od tih koja ce imati dvorac u dzennetu napravljenu od Qasaba (materijal napravljen od dragog kamenja i bisera), i kada se god zakolje kurban, Hatidza ce dobiti od Allaha dzelesanuhu veliki dio ovog mesa da podijeli sa svojim prijateljicama." (Sahih al- Buhari)


* Anas prenosi da je Allahov Poslanik sallallahu alaihi wa sallam rekao: “Najbolje zene cijelog covjecanstva su cetiri zene: Merjem kcer Imrana, Asja zena faraona, Hatidza kcer Huvajlidova, i Fatima kcerka Muhammedova". (Buhari i Muslim)

* Prenosi Ebu Hurejre: "Kada je Dzibril dosao Poslaniku sallallahu alaihi wa sallam on mu je rekao: 'O Allahov Poslanice! Hatidza ce ti uskoro doci da ti donese tanjir mesne supe (ili neke vrste hrane ili nekog pica). Kada ti dodje, poselami je u ime Allaha dzelesanuhu, i u moje ime takodjer, i prenesi joj dobru vijest o kuci od Qasaba u dzennetu gdje nece biti buke niti umora." (al- Buhari)

* Prenosi Ata bin Abi Rabah: “Ibn Abbas mi je rekao: "Hoces li da ti pokazem zenu koja ce biti jedna od stanovnika dzenneta?" Rekao sam: "Da, zelim!" On je potom rekao: "Ova crna zena je dosla kod Poslanikai rekla mu: "Ja imam napade epilepsije i moje se tijelo prilikom napada otkrije; molim te, moli Allahu dzelesanuhu za mene." Poslanik sallallahu alaihi wa sallam joj se obratio rijecima: "Ako hoces, budi strpljiva i dobices dzennet, a ako zelis ja cu se moliti Allahu dzelesanuhu da te izlijeci." Ona je potom rekla: "Ja cu ostati strpljiva," ali je dodala, "Al posto se ukazuju moja stidna mjesta tokom napada, ti moli Allaha dzelesanuhu za mene da se vise ne otkrivam." Muhammed sallallahu alaihi wa sallam je potom zamolio Allaha dzelesanuhu u ime ove zene." (al- Buhari)

Gore spomenuti hadisi ukazuju na to da odredjene zene vec imaju status Dzennetlija.
Sta zene sadasnjice mogu da urade da bi zadobile status Dzenetlije? Da bi dobile status Dzenetlije, zene sadasnjice moraju raditi onako kako su ove zene proslosti radile, zivjele, ponasale se, pricale, oblacile se, hodale, itd. Mi cemo pokusati da iz primjera "crne zene" koja nije bila poznata po imenu, vec po njenom djelu, vjeri, umjerenosti, cistoci i statusu dzennetlije, naucimo i odgojimo sebe. I ovo je, zaista, ono sto je na kraju i najvaznije, a evo i zasto:

Kada je Abdullah Ibn Abbas radijallahu anhu rekao “ova crna zena,” nije isao na to da nam ukaze na njenu pripadnost nekoj rasi ili da umanji njenu vrijednost na neki nacin. Dapace, on je mislio da poduci ljude oko sebe jednim od velikih islamskih principa, a to je: “O ljudi! Mi smo vas stvorili od covjeka i zene i razdvojili smo vas u ljude i plemena da mozete znati jedni druge, gdje su oni najpostovaniji medju vama oni koji su najreligiozniji kod Allaha dzelesanuhu.”

Isti princip je spomenut u sljedecem hadisu: “Allah dzelesanuhu ne gleda u vas izgled vec u vasa srca (i vasa djela).” (Muslim)  Ona crna zena je bila fizicki bolesna, ali je znala da joj dova Poslanika sallallahu alaihi wa sallam upucena Allahu dzelesanuhu moze pomoci. Ona je znala da je onaj koji lijeci, ash-Shaafee, samo Allah dzelesanuhu, i zbog toga ce Allah dzelesanuhu odgovoriti na njenu, odnosno Poslanikovu dovu. Iz ovog primjera mozemo zakljuciti da dova lijeci sve bolesti bile to bolesti tijela ili srca.

Al-Hafiz Ibn Hadzar je dao sljedeci komentar na spomenuti hadis: “Iz ovog hadisa se moze zakljucit da je dova Allahu dzelesanuhu najbolji lijek za bolesti i da je to najuspjesnija metoda lijecenja ako se tri stvari uzmu u obzir: cist nijet, vjerovanje u dobrotvornost dove kroz Allahovu dzelesanuhu pravednost i pouzdanje u Allaha dzelesanuhu.”

Cinjenica da je Poslanik sallallahu alaih wa sallam rekao: “Ako hoces, budi strpljiva i dobices dzennet,” predstavlja dokaz snage bolesnika i nagrade za strpljivost tokom njegove bolesti.  U jednom drugom hadisu, Muhamed sallallahu alaihi wa sallam kaze: “Kada god zlo zadesi muslimana, biti ce mu oprosteni grijesi cak i da ga trn ubode.” (Muslim)

U jednom drugom hadisu, takodjer prenesenog od Muslima, Ummu as-Sa’ib je proklinjala (psovala) groznicu na sta joj je Muhamed sallallahu alaihi wa sallam odgovorio: “Nemoj da kletes groznicu, jer groznica odnosi grijehe kao sto vatra odnosi necistoce iz zeljeza (gvozdja).” Crna zena je ocito dala prednost patnji na ovome svijetu da bi dobila vjecnu nagradu u dzennetu! Ona je takodjer patila od bolesti, ali njena bol i neugodnosti koje joj je ta bol prouzrokovala nisu bili uzrok njene neposlusnosti prema njenom Gospodaru, Allahu dzelesanuhu.

Iz price o crnoj zeni mozemo izvuci sljedecu pouku: nije vazno ko si i sta si, ako si na Allahovom dzelesanuhu putu, sigurno ces naici na poteskoce jer je dzennet okruzen poteskocama. Iz ovoga proizilazi jos jedan zakljucak: ako je zivot lahak i sve nam se “cini ruzicastim” , moramo sebe preispitati pratimo li pravi Islam, jesmo li na pravome putu?

Na Zapadu je pogotovo tesko za mladu zenu da nosi haljine koje skrivaju njene cari, da nosi mahramu (hidzab), a to nam je naredjeno, da bez potrebe n e komunicira sa muskarcima koji joj nisu mahremi, sto je takodjer naredbom zabranjeno. Mnogima je, na samome pocetku, sve ovo jako tesko postici, medjutim kada covjek prevazidje ovosvjetske brige zbog ljubavi prema Allahu dzelesanuhu, sve druge prepreke postaju beznacajne. Prema tome, vazno pitanje jeste kako da covjek prevazidje sve te poteskoce?

Za pocetak, covjek bi trebao da zna Allaha dzelesanuhu i njegova casna imena i atribute, da voli i slusa Allaha dzelesanuhu i Njegovog Poslanika sallallahu alaihi wa sallam, pa ce na osnocu tok postivanja zadobiti Allahovu dzelesanuhu milost, inshAllah.  Tako je i ona crna zena odlucila da bude strpljiva, medjutim, nije mogla da tolerise da se njena cast, skromnost i cednost na bilo koji nacin narusi zato sto joj se tijelo otkrivalo dok je ona patila napade epilepsije, iako ona sama nije imala kontrolu tokom tih napada. Ona je, zaista, bila vjeran rob i sluga Allahu dzelesanuhu, bila je odani pravovjernik, muslima, pobozna zena, iskrena i lojalna Allahu dzelesanuhu i njegovom Poslanuku sallallahu alaihi wa sallam.

I pored ovih istinskih kvaliteta prave muslime, ona je bila mudra i plemenita zena, sto mozemo zakljuciti iz njenih rijeci: “…ali ja se takodjer otkrijem u toku napada, zato molim te, moli Allaha dzelesanuhu za mene da se ne otkrivam vise.”

Kada bi se rijeci pisale zlatom, ovo bi bile te rijeci: Iman + Patnja + Strpljivost = Dzennet. Zapamtimo ovu jednostavnu jednacinu!  Takodjer, mozemo zakljuciti da pravovjerna muslimanka ima urodjenu narav koja joj ne dopusta, jer ona to ne voli, da se otkriva ispred drugih, voli skromnost i cednost, a mrzi otkrivati svoje tijelo i svoju ljepotu. Crna zena radijallahu anha je mogla izdrzati, i pristala je da izdrzi, bolest, ali nije mogla izdrzati da joj tijelo bude otkriveno na ocevid sviju.

Poenta, a nju moramo razumjeti, nije u tome je li zena crna ili bijela, bogata ili siromasna, carica ili sluzvka. Poenta je u njenom vjerovanju i ubjedjenju koje je urodjeno u srcima vjernika kao sto je krv urodjena da kola venama i arterijama.
Ona je zena koja je potpuno posvecena i odana islamu. Cetrnaest stotina godina historije nam je pokazalo da iskrene muslimanke mogu da podnesu i glad, i neimastinu, i bolest, ali ono sto ne mogu da podnesu jeste neposlusnost prema Allahu dzelesanuhu. Neke zene bi cak govorile svojim muzevima dok ih ispracaju na posao: “Boj se Allaha dzelesanuhu, jer mi mozemo izdrzati i glad i zedj, ali ne mozemo izdrzati dzehennemsku vatru (citaj: nemoj da zaradjujes haram novac, pokusaj da zaradis na halal nacin!).“

I za kraj, drage sestre, upitajte se, zasto je Hatidza radijallahu anha zadobila toliki stupanj postovanja kod Allaha dzelesanuhu i Njegovog meleka Dzibrila alejhisselaam pa da joj oni salju pozdrave i dobre vijesti? Upitajte se sestre, zasto je to Hatidza nagradjena palacom u dzennetu, palacom ciju ljepotu niko ne moze zamisliti?

Ako ste imale priliku da procitate biografiju, zivotnu pricu, Hatidze i drugih zena njoj slicnih u pravovjernosti, vi bi ste, drage sestre, pozeljele da budete makar i sluzavke takvoj zeni; da joj cipele donesete pred nju; ocistite njenu odjecu; da je usluzite na sve moguce nacine, samo da dobijete koliko jednu dovu od te zene upucenu Allahu dzelesanuhu u vase ime. Kazu islamski ucenjaci da mi ustvari i ne znamo koliko je velik bio karakter te generacije vjernika. Kada bi barem pokusali da saznamo o zivotu pravovjernih, mi bi u njihovom primjeru nasli pravu uputu ka da zivimo nas zivot. Kada bi znali i pratili ove nase pravovjerne pretke, i mi bi postali jedni od vodecih ljudi covjecanstva, kao sto je to bila Hatidza radijallahu anha.

Kazu, iman se ne dobija nadanjem, iman je ono sto se desava u nasim srcima i sto dnevno potvrdjujemo nasim dijelima (maa waqa`a fil qalbi wa saddaqahul-`amal).

Na vama je sada da razmislite o ovome sto ste procitali i da se klanjate Allahu dzelesanuhu da i vi budete jedan od stanovnika dzenneta, i da nam Allah dzelesanuhu podari vjjeru i strpljivost koja ce nas dovesti do dzenneta. Takodjer, molite Allaha dzelesanuhu da blagoslovi nas ummet sa jos vise zena kao sto je bila ova crna zena radijallahu anha, koje ce nam pomoci da se koncentrisemo i ostanemo na pravom putu.





13.01.2020.

Osobine iskrenih Vjernika, Allahovih Robava!

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

Osobine iskrena Vjernika, Allahovih Robova

Mnogi se danas sami nazivaju vjernicima i smatraju a zna se ko je iskren Allah svt rob

Vjernici imaju prefinjene osobine i velika djela. Allah, azze we dželle, ih je opisao i iznio pohvalu o njima. Od ovih osobina koje se mogu navesti za primjer, a ne da bi se sve pobrojale, su: ‘’I pokoravajte se Allahu i Poslaniku, ako ste pravi vjernici. Pravi vjernici su samo oni čija se srca strahom ispune kad se Allah spomene, a kad im se riječi Njegove kazuju, vjerovanje im učvršćuju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju.’’ (Enfal, 1-2)


U ovim ajetima su iznešene velike osobine vjerinka:

1. Pokornost Allahu i Njegovom Poslaniku, sallAllahu alejhi we sellem.
2. Bojazan i strah od Allaha, azze we dželle.
3. Povećavanje imana prilikom slušanja Kur’ana i njihovo pomno razmišljanje o Kur’anskim ajetima i značenjima.
4. Pouzdanje i oslanjanje na Allaha, azze we dželle, uz izvršavanje potrebnih povoda.
5. Obavljanje namaza, farzova i nafila sa vanjskim i unutrašnjim djelima (djela srca i tjelesnih organa).
6. Obavezno udjeljivanje poput zekata, iskupa, udjeljivanje onima koje je dužnost skrbiti, sadaka na putu dobra i drugo.


Drugo: Allah, azze we dželle, kaže (u prijevodu značenja): ‘’A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima, traže da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćaju, i molitvu obavljaju i zekat daju, i Allahu i Poslaniku Njegovu se pokoravaju. To su oni kojima će se Allah sigurno smilovati. Allah je doista Silan i Mudar.’’(Et-Tewbe, 71)

U ovom ajetu su velike osobine kojima su se vjernici okitili:

1. Prijateljstvo, ljubav i pomaganje vjernika.
2. Naređivanje dobra, a dobro je sveobuhvatan naziv za sve ono što je poznato kao lijepo i ispravno, u vidu ispravnog vjerovanja (akide), dobrih djela i pohvalnih moralnih osobina.
3. Zabrana zla, a ono predstavlja sve što je u suprotnosti i oprečnosti dobru u vidu neispravnog vjerovanja (zabludjelih sekti poput murdžija, haridžija, ešarija, maturidija, kaderija, i dr.), prljavih djela i pokuđenih moralnih osobina.
4. Obavljanje namaza sa vanjskim i unutrašnjim djelima, bilo da je riječ o farzu i nafili.
5. Davanje zekata onome kome pripada tj. za osam različitih kategorija (siromasima i nevoljnicima,…-Et-Tewbe, 60 )
6. Pokoravanje Allahu, azze we dželle, i Njegovome Poslaniku, sallAllahu alejhi we sellem, i pridržavanje toga u svim okolnostima.


Treće: Allah, azze we dželle, kaže (u prijevodu značenja): - ‘’Allah je od vjernika kupio živote njihove i imetke njihove u zamjenu za Džennet koji će im dati, oni će se na Allahovu putu boriti, pa ubijati i ginuti. On im je to zbilja obećao u Tevratu i Indžilu i Kur’anu, a ko od Allaha dosljednije ispunjava obećanje Svoje? Zato se radujte pogodbi svojoj koju ste s njim ugovorili, i to je veliki uspjeh.’’ (Et-Tewbe, 111)

-‘’Oni se kaju, i Njemu ibadet čine, i Njega hvale, i poste, i molitvu obavljaju, i traže da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćaju i Allahovih propisa se pridržavaju. A vjernike obraduj.’’ (Et-Tewbe, 112)

Iz ova dva ajeta se jasno očituju velike osobine onih, koji u svojim srcima nose vjerovanje, a to je na sljedeći način:

1. Pokajanje od svih grijeha i pridržavanje pokajanja u svim vremenima.
2. Obožavanje Allaha, azze we dželle, izvršavanjem svih obaveza, pohvalnih djela i udaljavanje od svih zabrana i pokuđenosti u svakom vremenu. Tako će rob postati pobožnjak.
3. Zahvala Allahu, azze we dželle, u izobilju i oskudici i iznošenje njegovih pohvalnih osobina u pogledu blagodati, priznanje očitih i skrivenih blagodati.
4. Putovanje radi traženja znanja, hadždža i umre, održavanja rodbinskih odnosa i slično, kao i šerijatom utemeljeni dobrovoljni post.
5. Mnogostruko obavljanje namaza (mnoštvo sedždi).
6. Naređivanje dobra, a u njega spadaju sva obavezna i pohvalna djela.
7. Zabranjivanje zla, a u njega spada sve ono što su Allah i Njegov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, zabranili.
8. Naučavanje granica koje je Allah objavio Svome Poslaniku, sallAllahu alejhi we sellem, te svih naredbi, zabrana i propisa koji u to spadaju ili ne.
Pridržavanje toga podrazumijeva činjenje jednih a ostavljanje drugih djela.


Četvrto: Allah, azze we dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: -‘’Ono što žele vjernici će postići, oni koji molitvu svoju ponizno obavljaju, i koji ono što ih se netiče izbjegavaju, i koji milostinju udjeljuju, i koji stidna mjesta svoja čuvaju, osim od žena svojih ili onih koje su u posjedu njihovu, oni, doista, prijekor ne zaslužuju. A oni koji i pored toga traže oni u zlu sasvim pretjeruju, i koji o povjerenim im emanetima i obavezama svojim brigu brinu, i koji molitve svoje na vrijeme obavljaju, oni su doista nasljednici, koji će Džennet nasljediti, oni će u njemu vječno boraviti. ‘’(Mu’minun, 1-11)

Ove osobine u ovim ajetima su sljedeće:

1. Skrušenost u namazu, prisutnost srca pred Allahom, azze we dželle, tokom namaza.
2. Udaljavanje od besmislica, u kojima nema dobra. Onaj ko se udaljava od besmislica, udaljava se i od zabranjenog prema prioritetu.
3. Izdvajanje zekata na imetak, i pročišćenje duše od prljavih moralnih osobina i to njihovim izbjegavanjem.
4. Čuvanje spolnih organa od zinaluka i izbjegavanje povoda za to, kao što je pogled, osamljivanje i dodir.
5. Čuvanje povjerenih stvari, svejedno odnosilo se na Allahova prava ili prava Njegovih robova. Ajet je generalan.
6. Čuvanje izvršavanja ugovora između roba i Allaha, azze we dželle, te između čovjeka i drugih robova.
7. Redovno obavljanje namaza uz pažnju na njegove temelje, uslove, obaveze i pohvalna djela.


Postoje i druge osobine vjernika spomenute u Allahovoj, azze we dželle, Knjizi. Molim Allaha da mene i sve ostale muslimane uputi na ove prefinjene osobine.-amin

Iz knjige: ’’Svjetlost imana i tame nifaka’’

Autor : dr. Seid el-Kahtani


Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Od osobina istinskih vjernika, onih koji će uspjeti, jeste i izbjegavanje onoga što ih se ne tiče. Allah, subhanehu ve te'ala, pojasnio je na početku sure El-Mu'minun da je izbjegavanje onoga što ih se ne tiče osobina spašenih vjernika, onih kojima je obećan Džennet Firdevs. Rekao je: "i koji ono što ih se ne tiče izbjegavaju" (Prijevod značenja El-Mu'minun, 3), da bi kasnije rekao: "Oni su dostojni nasljednici, koji će Džennet Firdevs naslijediti, oni će u njemu vječno boraviti." (Prijevod značenja El-Mu'minun, 10-11)

Ono što te se ne tiče, dragi moj brate, jeste sve ono u čemu nema koristi po tebe, od djela ili riječi: igra, zabava, zbijanje šala, sve ono što čovjek, da bi sačuvao svoju ljudskost, mora ostaviti. Ibn-Kesir, rahmetullahi 'alejh, komentarišući riječi Uzvišenog: "i koji ono što ih se ne tiče izbjegavaju", kaže: "tj. i koji sve što je ništavno, bezvrijedno izbjegavaju'' , a što obuhvata i mnogoboštvo kao što pojedini kažu. Obuhvata i grijehe kao što drugi kažu i obuhvata sve u čemu nema koristi od riječi i djela.

Istaknuti učenjak Abdurrahman b. Nasir Es-Sa'di, rahmetullahi 'alejh, komentarišući prethodno spomenute ajete iz sure El-Mu'minun kaže: "Oni (vjernici) se okreću od svakog govora u kojem nema nikakve koristi. Za takvim govorom oni nemaju nikakve potrebe i okrećući se od njega oni uzdižu svoje duše i čuvaju ih čistim. Oni, kada prolaze pored onoga što ih se ne tiče, prolaze dostojanstveno. Pa, ako se okreću i ne upuštaju u govor koji ih se ne tiče, onda još više se okreću i ne upuštaju u zabranjen govor. Kada čovjek sačuva svoj jezik, osim od dobra, tada će sačuvati i svoju vjeru, kao što je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao Mu'az b. Džebelu, radijallahu 'anh: 'Hoćeš li da te obavijestim o onome što će čuvati sve ovo?' Mu'az je rekao: 'Svakako Allahov poslaniče!' Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, uhvatio se za jezik i rekao: 'Čuvaj ovo!' Dakle od plemenitih osobina istinskih vjernika jeste čuvanje jezika od svega što ih se ne tiče i svega što je zabranjeno." (Tefsir El-Kerimi Er-Rahman, 594)

Allah, subhanehu ve te'ala, spominje ovu osobinu istinskih vjernika i na drugim mjestima Svoje plemenite knjige. Tako kaže, kao što stoji u prijevodu značenja: "i koji, prolazeći pored onoga što ih se ne tiče, prolaze dostojanstveno." (El-Furkan, 72) To znači kada čuju loš i pogrdan govor, ustegnu se i svoje duše sačuvaju od ulaska u raspravu s onima koji su izustili taj govor i njihovo dostojanstveno prolaženje pored takvih, uistinu, je izbjegavanje i okretanje od onoga što ih se ne tiče. Mukatil, rahmetullahi 'alejh, komentarišući ove riječi Allaha, subhanehu ve te'ala, kaže: "Kada čuju od strane nevjernika psovku i pogrdu, okrenu se i ostave ih, a rečeno je i za ono što ih se ne tiče da su to svi grijesi, dok značenje riječi 'prolaze dostojanstveno' znače žurno bez ikakava uplitanja." Allah, subhanehu ve te'ala, zbog ovakvih osobina koje su krasile prve vjernike, ashabe Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, podario im je dostojanstvo, ponos i vođstvo na Dunjaluku, učinio ih je namjesnicima na Zemlji, učvrstio im je vjeru s kojom je On Uzvišeni zadovoljan, pomogao im je da prošire pravdu, sigurnost i blagostanje diljem svijeta, olakšao im je da postignu Njegovo zadovoljstvo, Njegov Džennet i naklonost. Prema njima su se ispunile Njegove, subhanehu ve te'ala, riječi: "Allah obećava da će one među vama koji budu vjerovali i dobra djela činili sigurnim namjesnicima na Zemlji postaviti, kao što je postavio namjesnicima one prije njih, i da će im zacijelo vjeru njihovu učvrstiti, onu koju im On želi, i da će im sigurno strah bezbjednošću zamijeniti; oni će se samo Meni klanjati, i neće druge Meni ravnim smatrati ..." (Prijevod značenja En-Nur, 55) U velikoj smo potrebi, brate muslimanu, da slijedimo naše ispravne prethodnike u ovim svojstvima iskrenih vjernika i primjeni vjerskih propisa, kako bismo zadobili ponos i dostojanstvo na Dunjaluku, a nagradu i uspjeh na Ahiretu. Allaha molimo da nas iz Svoje plemenitosti učvrsti na tome!

Tumačenje pojedinih prethodnika da se izbjegavanje ono ga što ih se ne tiče odnosi na svaku ništavnost i svaku vrstu zla, od riječi ili djela, ne suprostavlja tumačenju drugih koji kažu da se pod tim misli na širk-mnogoboštvo i sve grijehe općenito, jer su mnogoboštvo i svi grijesi općenito, uistinu zlo, odnosno, osnova svakog zla.

Allah, subhanehu ve te'ala, obavještava nas o dobrim učenjacima od sljedbenika Knjige i jednoj od njihovih dobrih osobina, a ona je da su, kada bi čuli nešto što ih se ne bi ticalo, okretali od istog i ne bi se onima od kojih bi čuli isti govor suprostavljali sličnim, lošim govorom. Iz njih nisu izlazile osim lijepe riječi. Svevišnji Allah kaže, kao što stoji u prijevodu značenja: "A kada čuju besmislicu kakvu, od nje se okrenu i reknu: 'Nama naša djela, a vama vaša djela; mir vama! Mi ne želimo društvo neukih.'" (El-Kasas, 55) Kaže se da je ovaj ajet objavljen povodom dolaska jedne skupine kršćana iz Abesinije Allahovom poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem, nakon što im je stigla vijest o njemu. Zatekli su Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, u mesdžidu. Sjeli su kod njega, razgovarali s njim i pitali ga mnoge stvari. Za to vrijeme Kurejšije su sjedile kod svojih kipova oko Ka'be i sve to posmatrali. Kada su kršćani završili sa svojim pitanjima, Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, pozvao ih je u Allahovu, subhanehu ve te'ala, vjeru, proučio im nešto iz Kur'ana. Čuvši Allahov govor, oči su im zasuzile i počeli su plakati. Nakon toga odazvali su se Allahu, subhanehu ve te'ala, povjerovali su u Njega Uzvišenog i spoznali Njegove naredbe koje im je objavio u njima objavljivanim knjigama. Kada su htjeli da napuste Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, Ebu-Džehl b. Hišam s grupom Kurejšija se ispriječio ispred njih i rekao im: "Allah vam ne dao uspjeha u vašem putovanju! Došli ste ispred svojih istomišljenika da im donesete vijesti o ovom čovjeku i vaš skup se nije smirio s njim sve dok niste napustili svoju vjeru i povjerovali u ono čemu on poziva. Ne znamo da ima gluplje karavane od vaše!" Kršćani su im odgovorili: "Mir neka je vama! Mi vas nećemo optuživati za neznanje. Nama pripada ono na čemu smo mi, a vama ono na čemu ste vi. I vas neće zadesiti od nas ništa osim dobro."

Dragi brate i sestro muslimani , život na ovom svijetu je kratak. Na njemu nema mjesta i vremena za igru i zabavu. Trenuci našeg života su kratki i odbrojani. Znaj da nećeš progovoriti nijednu riječ, a da ona neće biti zapisana. Budi pametan i razborit. Ne provodi svoj, ionako kratak, životni vijek u igri i zabavi, onome što ti neće biti od koristi. Uzdigni svoju dušu od ovih niskih prohtjeva. Budi čovjek visokih ambicija. Čovjek čiste duše. Stremi ka plemenitom moralu i visokim vrijednostima. To nam naređuje i naša vjera. Ne zaboravi da je Allahov, subhanehu ve te'ala, Džennet, skupocjena roba kod Njega uzvišenog i da se kao takva ne može postići igrom i zabavom, već iskrenošću i zalaganjem. Trudi se da budeš od ovakvih, možda ti se Allah, subhanehu ve te'ala, smiluje, spasi te i podari ti veliki uspjeh na Dunjaluku i Ahiretu. Allaha Svevišnjeg molimo da nas opskrbi korisnim znanjem, dobrim djelima i da nas učini od onih koji slušaju i slijede ono što je najbolje!





12.01.2020.

Kakva god vas bijeda zadesi to je zbog grijeha koje ste zaradili !

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

Kakva god vas bijeda zadesi to je zbog grijeha koje ste zaradili !

Uzvišeni Allah spominje u Svojoj plemenitoj Knjizi da su brige i iskušenja koja zadese vjernike oni sami zaslužili, bilo da se radi o nevoljama koje zadese pojedince ili čitavo društvo pa kaže u suri Šura 30. ajet: ″Kakva god vas bijeda zadesi to je zbog grijeha koje ste zaradili, a On mnoge i oprosti.″

Iz Svoje milosti je dao da su te nevolje za vjernika kao gorak lijek, kojeg bolesnik pije da se izliječi, jer brišu grijehe koji su se nagomilali na stranicama djela i podsjećaju na pokajanje i povratak Allahu, dželle š'enuhu. Vjernik može učiniti izvjesne uzroke zbog kojih će ga Uzvišeni Allah poštedjeti nevolja koje mu je propisao ili ih ublažiti.

Prenosi se od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.w.s., rekao: Kada čovjek pogriješi, na njegovo srce stavi se tamna mrlja, pa ako se pokaje, odustane od tog grijeha i zamoli za oprost, oslobodi se njegovo srce i ono postane čisto. Ako se, pak, vrati griješenju, crnilo na srcu se povećava dok srce u potpunosti ne potamni. To je nečistoća srca koju je Uzvišeni Allah spomenuo u Kur’anu riječima: A nije tako! Ono što su radili prekrilo je srca njihova. (Musned i Džamiu-t-Tirmizi)

Griješenje prema Uzvišenom Allahu ostavlja traga i ima svoje posljedice na srce i dušu čovjeka, na dunjaluku i na ahiretu. Grijeh prema Allahu, subhanehu ve te’ala, je razlog umanjivanja znanja koje se posjeduje, a također i razlog nemogućnosti sticanja novog znanja. Čisto islamsko znanje je Allahovo, subhanehu ve te’ala, svjetlo i On ga daje samo bogobojaznim osobama, dok biva uskraćeno griješnicima.

Kada je Imam Šafija, rhm., došao učiti kod Imama Malika, rhm., Malik je bio zadivljen njegovim jakim pamćenjem, bistrinom uma i poznavanjem Allahove vjere, pa mu je rekao: Vidim da ti je Allah Uzvišeni podario Svoje svjetlo, stoga ga nemoj ugasiti tamom grijeha.

Uskraćivanje nafake i opskrbe jedna je od posljedica griješenja prema Allahu, subhanehu ve te’ala.
Svaki vjernik, ukoliko ga snađe teška situacija, pa se u njoj strpi radi Allaha, subhanehu ve te’ala, osloni se na Njega i samo kod Njega traži izlaza, Allah će mu dati izlaz odakle se i ne nada. Rekao je naš Uzvišeni Gospodar: … a onome ko se Allaha boji, On će izlaz naći i opskrbiće ga odakle se i ne nada; onome koji se u Allaha uzda, On mu je dovoljan … (El-Talak, 2.-3.)

Za razliku od bogobojaznosti koja je uvijek bila razlogom Allahove, subhanehu ve te’ala, pomoći, griješenje i nepokornost su ti koji bivaju razlogom teškog i tegobnog života. Rekao je Allahov Poslanik, s.a.w.s.: Zaista se robu uskraćuje opskrba zbog njegova griješenja. (Ahmed u Musnedu)

Onaj ko griješi prema Allahu, subhanehu ve te’ala, gubi povjerenje i kod Allaha, dž.š., i kod ljudi. Neki od selefa (dobrih prethodnika) bi govorili: Kada god bi pogriješio prema Allahu, subhanehu ve te’ala, to bih primijetio na svojoj ženi, pa čak i na svojoj jahalici.

Rekao je Hasan el-Basri, rhm.: Griješnici su kod Allaha izgubili svaku vrijednost, jer da nije tako Allah bi ih sačuvao griješenja. Kaže Allah, subhanehu ve te’ala: … a koga Allah ponizi, niko ga ne može poštovanim učiniti. (El-Hadždž, 18.)

Griješnik gubi svaki osjećaj za veličinu grijeha. On ih vidi sitnim i postaju mu svakodnevnica. Bilježi Imam Buhari rhm. od Ibn Mes’uda, r.a., da je rekao: Vjernik kada počini grijeh, vidi ga velikim kao brdo i svakog časa očekuje da se ono sruči na njega i uništi ga, dok griješnik svoj grijeh vidi poput mušice koja sleti na njegov nos, a on je otjera rukom.

Griješnika ne bole njegovi grijesi, baš kao što neko lijepo reče: Mrtvoga ne bole rane. Zbog toga na grijeh ne uzvraća pokajanjem, nego svoje prohtjeve i uživanja stavlja iznad pokornosti Allahu, zbog koje je stvoren.

Kaže Allah, subhanehu ve te’ala: Kaži ti Meni, hoćeš li ti biti čuvar onome koji je strast svoju za boga svoga uzeo? (El-Furkan, 43.)

Neki od prethodnika su smatrali da se ovdje misli na onoga ko se za svačim, što god mu na um padne, povodi, pa na ovome svijetu živi kao životinja, ne znajući za svoga Gospodara i ne robujući Mu kako je to On naredio i zabranio, nego biva od onih, za koje Uzvišeni kaže: ... koji se naslađuju i žderu kao što stoka ždere ... (Muhammed, 12.)

Međutim, uživaće u tome kratko vrijeme, jer njegovo griješenje je uticalo na skraćivanje njegova života. Islamski učenjaci su se podijelili u tri grupe po ovome pitanju:

1. Jedni od njih kažu da se griješnicima uskraćuje bereket u životu, tako da, ma koliko dugo živjeli, život im prođe brzo, kao da su na jedna vrata ušli, a na druga izašli.

2. Drugi kažu da uistinu griješenje čini život kraćim, pa tako ukoliko čovjek konzumira neka opojna sredstva, nakon kraćeg vremena ona će uticati na njegovo zdravlje i ubrzati njegov odlazak sa ovoga svijeta.

3. Treći kažu da je pravi život život srca, a Allah, subhanehu ve te’ala, je učinio srca griješnika mrtvim, kao što kaže:
… tvari su, nisu živi. (El-Nahl, 21.) Tako da su griješnici ustvari mrtvaci koji dunjalukom hode.


Kao što na dunjaluku njihov život nije bio ispunjen istinskom srećom i na budućem svijetu neće živjeti životom sreće i rahatluka, niti će moći umrijeti pa da izgube osjećaj patnje i bola nego će im biti, kao što kaže Allah Uzvišeni: … i smrt će mu sa svih strana prilaziti, ali on neće umrijeti, njega će teška patnja čekati. (Ibrahim, 17.)

Ono o čemu treba svaki griješnik da razmisli, jeste da sve posljedice koje ga pogađaju zbog njegovih grijeha osjećaju i snose posljedice svi ostali na dunjaluku, ljudi i životinje. Kaže Allah, subhanehu ve te’ala: Zbog onoga što ljudi rade, pojavio se metež i na kopnu i na moru … (El-Rum, 41.)

Rekao je Ebu Hurejre, r.a.: Zbog griješenja griješnika uskraćuju se blagodati i pticama u gnijezdu.

Rekao je Mudžahid, rhm.: Kada se desi teška godina i kada se uskrati kiša, životinje proklinju griješnike od Ademovih sinova i govore: Ovo su znaci griješenja sinova Ademovih.

Molim Allaha, subhanehu ve te’ala, da nas sačuva griješenja, javnog i tajnog, i da nas učini od onih koji neće gledati u beznačajnost grijeha, nego u veličinu Onoga prema kome se čine grijesi.
Allahumme Amin

Neki uslovi za istigraf su:

1) Bogobojaznost: izvršavanje Allahovih naredbi, izbjegavanje javnih i tajnih grijeha, i svijest o Allahovom prisustvu pri svakom učinjenom djelu. Rekao je Uzvišeni Allah: ″…a onome koji se Allaha boji, On će izlaz naći″ (Talak, 2.). Kaže Ibn Abas u komentaru ovog ajeta: ″tj. spasit će ga od svake dunjalučke i ahiretske nevolje. Rebi’ ibn-Husejm kaže: ″On će mu izlaz naći″ tj. iz svake krize.

Hadis kojeg prenosi ibn-Abbas takođe ukazuje na plod bogobojaznosti i njen uticaj na život vjernika kada mu je Poslanik sallallahu alejhi we sellem rekao: ″Mladiću, ja ću te poučiti nekoliko veoma bitnih riječi: ’’pazi na Allaha (tj. pazi na Njegove naredbe i zabrane), On će na tebe paziti (tj. štiti i pomagati), pazi na Allaha pa ćeš Ga naći uvijek u svojoj blizini (kako te pomaže), ne zaboravi na Allaha u bogatstvu, On te neće zaboraviti u siromaštvu.″ Rekao je Uzvišeni Allah: ″I neka se ničega ne boje i ni za čim nek ne tuguju Allahovi štićenici, oni koji budu vjerovali i koji se budu Allaha bojali.″ (Junus, 62-63.)

2) Dobra djela i dova. Ovdje kao primjer možemo uzeti hadis kojeg bilježe Buharija i Muslim o trojici ljudi kojima je stijena zatvorila ulaz u pećinu u koju su se sklonili pa su rekli: ″spasit ćemo se samo ako budemo nastojali da se približimo Allahu našim dobrim djelima″ pa je svaki od njih spomenuo dobro djelo nakon čega se stijena rascijepila te su tako izašli iz pećine. U Sahihu-džami’is-sagir se navodi hadis: ″Skrivena sadaka ublažuje srdžbu Gospodara, održavanje rodbinske veze produžuje život a činjenje dobrog djela štiti od nesretne pogibije.″

Neka svaki vjernik bude ubjeđen da Allah neće uskratiti pomoć onome ko radi dobra djela iskreno radi Allaha i da će ga štiti i pomagati.
Kao što je Hatidža, r.a., rekla Poslaniku, sallallahu alejhi we sellem, kada se uplašen, nakon susreta sa Džibrilom, a.s., vratio iz pećine Hira podsječajući ga na njegove lijepe osobine i dobra djela te da ga kao takvog Allah neće napustiti, već će ga štititi i pomagati: ″A ne, tako mi Allaha, On te nikada neće poniziti jer ti održavaš rodbinske veze, govoriš istinu, pomažeš slabašne, udjeljuješ siromašnim, uvažavaš goste i pomažeš u svakom dobru.″

Slučaj Junusovog naroda je još jedan primjer utjecaja dove na otklanjanje ili ublažavanje nevolje. Kaže Uzvišeni Allah: ″Zašto nije bilo nijednog grada koji je povjerovao i kome je vjerovanje njegovo koristilo, osim naroda Junusova, kome smo, kada je povjerovao, sramnu patnju u životu na ovom svijetu otklonili i život mu još izvjesno vrijeme produžili?″ (Junus, 98.)

Kaže Ibnu Kesir, rhm., u komentaru ovog ajeta: ″Kada je Junusov narod ugledao predznake kazne, na koju ih je Junus upozoravao, izišli su sa porodicama i stokom i skrušeno molili Allaha pa im se Allah smilovao i otklonio od njih kaznu.″

Ibnu Kajjim El-Dževzije, rhm., u svojoj knjizi El-Dževabu-l-kafi govoreći o dovi kaže: ″Dova je jedan od najkorisnijih lijekova, suparnik nevoljama, spriječava je, a ako se dogodi odklanja je ili je ublažava, ona je je oružje vjernika.

U odnosu na nevolju dova ima tri situacije:

1. da bude jača od nevolje te je odbije,
2. da dova bude slabija od nevolje te je ne mogne odbiti već je ublaži,
3. da i dova i nevolja budu jednakog inteziteta te jedna drugu suzbije.″

3) Često spominjanje Allaha i traženje oprosta od njega. Kaže Uzvišeni Allah: ″… i Allah ih neće kazniti sve dok neki od njih mole da im se oprosti.″ (El-Enfal, 33.) On je otklonio patnju Junusa, a.s., kada je bio u utrobi ribe zbog toga što je mnogo Allaha spominjao i od Njega oprost tražio. Kaže Allah, dželle š'enuhu: ″I riba ga proguta, a bio je zaslužio prekor i da nije bio jedan od onih koji Allaha hvale sigurno bi ostao u utrobi njenoj do Dana kada će svi biti proživljeni.″ (Safat, 142-144.) Dova kojom je Junus, a.s., tražio oprost od Allaha je: ″nema boga, osim Tebe, hvaljen neka si a ja sam se zaista ogriješio prema sebi″ (Al-Anbija)

Za ovu dovu Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, je rekao: ″Dova Zennuna (Junusa) kojom je molio kada je bio u utrobi ribe: ’’nema boga, osim Tebe, hvaljen neka si a ja sam se zaista ogriješio prema sebi’’ nikada musliman neće njome nešto tražiti a da mu Allah, dželle š'enuhu, neće uslišati.″

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Iskreno pokajanje - tevba


Većina ljudi i ne poznaje vrijednost i veličinu pokajanja, njegovu suštinu, da ne govorimo da li je čine sa znanjem i djelom. Ukoliko i saznaju vrijednost tevbe, ne poznaju put i način do nje, pitaju odakle i kako da počnu. Zato, upoznajmo se sa ovom velikom Allahovom, subhanehu ve te'ala, milošću i koristimo je u svakom danu,sekundi i minuti jer neznamo kada ce nam melek smtri doci. Upoznajmo se ovom prilikom sa suštinom samog pokajanja, vrijednošću i veličinom pokajanja, načinom iskrenog pokajanja. Progovorimo nešto o sljedećem:

*Svi smo mi griješnici
*Gdje je put sreće i uspjeha?
*Ali, šta je to tevba?
*Zašto da učinim tevbu?
*Kako da se pokajem za svoje grijehe i vratim svome Gospodaru?
*Uslovi iskrenog pokajanja
*Znakovi primljene tevbe
*Čuvaj se odgađanja tevbe
*Ne obmanjuj se lijepim i ugodnim životom


Svi smo mi griješnici

Dragi moj brate, plemenita i cijenjena sestro, svi smo mi griješnici. Jedanput se približimo Svevišnjem Allahu a drugi put udaljimo se od Njega! Jedanput svjesni smo Njegove prisutnosti, svjesni smo da nas On nadzire i prati, zna svako i malo i veliko djelo koje učinimo; dočim, drugi put, zaokupi nas nemar i zaborav na Njega Uzvišenog, usljed čega neminovno počinimo grijeh. Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: „Svaki čovjek, sin Ademov, je griješnik, a najbolji od griješnika jesu oni koji se kaju." (Tirmizi a Albani ga je ocijenio dobrim)

Griješenje, nemar i zaborav svojstveni su čovjeku i Allahova milost je velika kada je tom slabašnom čovjeku ostavio vrata tevbe sve dok ne umre, naredio mu da se vraća svome Gospodaru kada god ga svladaju grijesi. Da nije ove velike Allahove milosti, doista bi čovjek bio u teškom stanju, njegova čežnja i nastojanje za vraćanjem Allahu, subhanehu ve te'ala, bile bi slomljene, nada u Allahov oprost i milost prekinuta.


Subhanallah!!! Kako li je lijepa priča koju spominje veliki islamski autoritet Ibnul-Kajjim, rahmetullahi 'alejh, u svome djelu „Medaridžu salikin" kada govori o ovoj velikoj neizmjernoj Allahovoj milosti po ljude. Kaže: „Od jednog od ispravnih prethodnika prenosi se da je u jednoj uličici vidio kako se vrata jedne kuće otvaraju i iz nje izlazi dječačić plačući i vapeći, tražeći pomoć. Iza njega je bila majka koja ga je istjeravala. Nakon što ga je istjerala, ispred njegova lica zalupila je vrata i zaključala ih. Krenuo je dječačić, napravio nekoliko koraka i stao. Razmišljao je. Nije znao, pored svoje kuće iz koje je istjeran, drugu kuću koja bi mu pružila utočište. Nije poznavao nikoga drugog pored svoje majke da bi ga prihvatio. Tužan, slomljena srca, ponovo se vratio kućnim vratima. Našavši ih zaključana, legao je ispred njih, svoj obraz spustio na prag i zaspao. Nakon nekog vremena, vrata su se otključala i na njih je izašla majka. Vidjevši svog sinčića kako spava s obrazom položenim na prag, nije mogla da se suzdrži, da ga ne uzme u svoje naručje. Prihvatila ga je u naručje, poljubila i rekla: 'Sinčiću moj, kuda ideš od mene? Ko će ti pružiti utočište pored mene?! Zar ti nisam rekla da mi se ne suprostavljaš i da mi ne budeš nepokoran? Zar ti nisam rekla da me svojim ponašanjem ne tjeraš da postupim suprotno svojoj milosti, brizi i dobru kojeg ti želim?!' Zatim ga je unijela u kuću." Razmislimo o ovom majčinom postupku, ovim majčinim riječima a zatim poslušajmo riječi Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: „Allah je milostiviji prema Svojim robovima od majke prema svome djetetu."

Gdje je put do sreće i uspjeha?

Dragi moj brate, plemenita i cijenjena sestro, odgovor na vaša pitanja, vaše zahtjeve: Želim duševni smiraj i sreću, želim uspjeh i spas, želim oprost i milost, ali put i način koji vode do toga ne poznajem. Poput sam utopljenika koji traži da mu neko pruži ruku, pruži pomoć, poput onoga koji u tminama želi da mu neko osvijetli put i izlaz iz istih.

Gdje je taj put?

Odgovor:
put je jasan kao Sunce u zenitu, jasan kao Mjesec u noći Bedra!
Put je jedan: put tevbe - pokajanja. Put traženja Allahova oprosta i Njegove milosti. To je put sreće i uspjeha. Lahak put, otvoren i prohodan za tebe u svakom trenutku. Na tebi je samo da zakoračiš njime.

Naći ćeš odgovor u Allahovim, subhanehu ve te'ala, riječima: „Ja ću sigurno oprostiti onome koji se pokaje i uzvjeruje i dobra djela čini, i koji, zatim, na Pravom putu istraje." (Prijevod značenja Ta Ha, 82.)

Ukoliko ti se grijeh koji imaš pri sebi učini velikim, ogromnim. Pomisliš da za njega nema oprosta, sjeti se kršćana i onoga što govore o Uzvišenom Allahu: „Allah je jedan od trojice." Sjeti se jevreja i njihova govora o Allahu: „Doista, Allah je siromašan, a mi smo bogati." I pored svih tih govora Allah ih poziva da Mu se pokaju i zatraže oprosta od Njega, a On mnogo prašta i Milostiv je: „Zašto se oni ne pokaju Allahu i ne zamole oprost od Njega, Allah mnogo prašma i Milostiv je." (Prijevod značenja El-Maida, 74.)

Ako ti se tvoj grijeh učini ogromnim, sjeti se grijeha mnogobožaca. O njima Uzvišeni kaže: „pa, ako se pokaju i budu obavljali namaz i davali zekat, braća su vam u vjeri." (Prijevod značenja Et-Tevba, 11.)

Ma koliko i kakvih imao grijeha, znaj da će ti ih Uzvišeni Allah oprostiti ukoliko se iskreno pokaješ za njih. Makar ih bilo koliko je morske pjene, Allah će ih oprostiti, ukoliko se iskreno za njih pokaješ! Makar ih bilo koliko je između nebesa i Zemlje, Allah će ti ih oprostiti, samo, padni svome Gospodaru iskreno na sedždu i zamoli ga za oprost. Ne zaboravi riječi svoga Gospodara: „Reci: 'O robovi Moji, koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će sigurno sve grijehe oprostiti. On doista, mnogo prašta i On je Milostiv!'" (Prijevod značenja Ez-Zumer, 53.)

Ali, šta je to Tevba?

Tevba je, dragi moj brate i cijenjena sestro, povratak Uzvišenom Allahu, ostavljanje svega, javnog i tajnog, svega što Uzvišeni mrzi i čime nije zadovoljan, a zatim činjenje samo onoga čime je On zadovoljan, onoga što On voli i traži od Svojih robova. Tevba je, zaštita od očaja i beznađa! Tevba je izvor svakog dobra i svake sreće na Dunjaluku i Ahiretu. Početak, sredina i kraj vjerničkog puta ispunjen je tevbom. Tevba je ostavljanje grijeha iz straha od Uzvišenog Allaha, spoznaja prezrenosti grijeha, kajanje za činjenje istog, čvrsta odluka da se neće vratiti istom grijehu, kajanje za ono što je prošlo i okretanje Allahu, subhanehu ve te'ala, u onome što je preostalo.

Zašto da učinim tevbu?

Pitaš me: „Zašto da ostavim cigaru i alkohol kada u tome osjećam smiraj? Zašto da ostavim gledanje filmova kada mi to pričinjava zadovoljstvo? Zašto da obaram pogled, ne gledam u mlade djevojke, kada je slast mojih očiju u tome? Zašto da se vežem za namaz i post, kada ne želim da budem svezan i sputavan? Zašto i zašto? Zar čovjek ne treba da radi onošto će ga učiniti sretnim, ono u čemu će osjetiti smiraj i rahatluk, u čemu će pronaći svoju sreću? Zašto da se pokjem od svega toga?"

Prije nego li ti odgovorim na tvoja pitanja, želim da znaš da ti ja ne želim ništa drugo do sreću, smiraj i rahatluk, spas i dobro, ali kako na Dunjaluku tako i na Ahiretu. Ne zaboravi a poslije ovoga svijeta ima drugi svijet koji čeka svakog od nas. Ne zaboravi da nakon ovog mejdana sjetve doći će mejdan žetve, a, doista, nećemo požnjeti osim ono što smo svojim rukama posijali. Zato, odgovarajući na tvoja pitanja, kažem ti: Pokaj se, dragi moj brate i cijenjena sestro pa učini tevbu, jer je tevba:

* Pokornost Allahovoj naredbi, jer je On Uzvišeni naredio i meni i tebi i svim vjernicima da Mu se iskreno kajemo: „O vjernici, iskreno se Allahu pokajte!" (Prijevod značenja Et-Tahrim, 8.)


*Učini tevbu jer je tevba razlog tvog uspjeha na Dunjaluku i Ahiretu. Zar nije Uzvišeni rekao: „I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono što želite!" (Prijevod značenja En-Nur, 31.) A složit ćemo se da ono što najviše priželjkujemo jeste spas i uspjeh na oba svijeta.


* Učini tevbu jer je tevba razlog Allahove ljubavi prema tebi. Zar Svevišnji nije rekao: „Doista, Allah voli one koji se mnogo kaju i one koji se mnogo čiste." (Prijevod značenja El-Bekara, 222.) Da li postoji veća sreća i da li vjernik može biti više sretan od onoga trenutka kada sazna da ga njegov Gospodar voli?! A to će saznati onoga trenutka kada Mu se iskreno okrene, skrušeno i ponizno, visoko podignutih ruku, tražeći oprosta za svoje grijehe.


* Učini tevbu jer je tevba razlog tvoga ulaska u Džennet i spas od Vatre. Svevišnji je rekao: „A njih smjeniše zli potomci, koji molitvu napustiše i za požudama pođoše, oni će sigurno zlo proći, ali oni koji se pokaju i uzvjeruju i dobro budu činili njima se neće nikakva nepravda učiniti; oni će u Džennet ući." (Prijevod značenja Merjem, 59-60.)

* Učini tevbu jer je tevba razlog spuštanja bereketa, jačanje snage, povećavanja imetka, poroda i drugog.

Et-Tevvāb (Onaj koji prima pokajanje)

Estagfirullahi-Gospodaru Nas oprosti nam i smiluj nam se- Allahumme amin

Uzvišeni Allah traži od nas da Ga molimo za oprost nakon svakog učinjenog dobrog djela.Tako je i Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., pred kraj njegovog života objavio: ''Kada Allahova pomoć i pobjeda dođu, i vidiš ljude kako u skupinama u Allahovu vjeru ulaze, ti veličaj Gospodara svoga hvaleći Ga i moli Ga da ti oprosti, On je uvijek pokajanje primao.'' (En-Nasr, 1-3)

Također, Uzvišeni se obraća hadžijama koji su obavili svoje hadžske obrede: ''Zatim krenite odakle kreću ostali ljudi i tražite od Allaha oprosta, jer Allah, uistinu, prašta i samilostan je.'' (El¬-Bekare, 199)
Obaveza ti je, brate u islamu, da se vratiš Vlasniku svega što postoji, Sveznajućem, i da ovo malo života što ti je preostalo završiš i krunišeš istigfarom (traženjem oprosta) i tevbom (pokajanjem), ne bi li Uzvišeni Allah primio tvoja djela, oprostio ti i vratio te Svome putu.

I vjerovjesnici su, neka je na njih salavat i selam, iako su bili na Pravom putu, i uprkos svojim dobrim djelima i dobročinstvu, tražili oprost od Uzvišenog Allaha.

Nuh, a.s., rekao je svom narodu: ''...Tražite od Gospodara svoga oprost jer On, doista, mnogo prašta; On će vam kišu obilnu slati i pomoći će vas imanjima i sinovima, i dat će vam bašče, i rijeke će vam dati.'' (Nuh, 10-12)

Adem i njegova žena, nakon što su počinili grijeh, rekli su: ''Gospodaru naš" – rekoše oni – ''sami smo sebi krivi, i ako nam Ti ne oprostiš i ne smiluješ nam se, sigurno ćemo biti izgubljeni. '' (El-A'raf, 23)

Hud, a.s., kazao je svom narodu: ''...da od Gospodara svoga oprosta tražite i da se pokajete, a On će vam dati da do smrtnog časa lijepo proživite i svakom čestitom dat će zasluženu nagradu...'' (Hud, 3)

Sulejman, a.s., nakon što je vidio svoje bogatstvo i vojsku, rekao je: ''Gospodaru moj" – rekao je – ''oprosti mi i daruj mi vlast kakvu niko, osim mene, neće imati! Ti uistinu, bogato daruješ!'' (Sad, 35)

Ibrahim, a.s., na kraju svoga života govori: ''...i koji će mi, nadam se, pogreške moje na Sudnjem danu oprostiti!'' (Aš-Šu'arā ,82)

Uzvišeni Allah obećao je onima koji traže oprost da ih neće kazniti na dunjaluku, ako Ga budu molili za oprost, pa kaže: ''Allah ih nije kaznio, jer si ti među njima bio; i Allah ih neće kazniti sve dok neki od njih mole da im se oprosti. '' (Al-Anfal, 33)

Obraćajući se svim ljudima, Uzvišeni kaže: ''Reci: 'O robovi Moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti; On, doista, mnogo prašta i On je milostiv.‘’’ (Ez-Zumer, 53)

Uzvišeni Allah hvali one koji traže oprosta čim grijeh počine, kaju se kad loše urade i sa sobom svode račun, sve zbog Živog i Vječnog, pa kaže: ‘’...i za one koji se, kada grijeh počine ili kad se prema sebi ogriješe, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole – a ko će oprostiti grijehe ako ne Allah? – i koji svjesno u grijehu ne ustraju. Njih čeka nagrada – oprost od Gospodara njihova i džennetske bašče kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno ostati, a divne li nagrade za one koji budu tako postupili!’’ (Ali Imran, 135-136)

Od Allahovih lijepih imena i uzvišenih svojstava su Et-Tevvāb (Onaj koji prima pokajanje) i Er-Rahīm (Samilosni): ‘’...Allah, zaista, prima pokajanje i samilostan je. ‘’ (El-Hudžurat, 12)

‘’On prima pokajanje od robova Svojih i prašta rđave postupke i zna šta radite.’’ (Eš-Šūrā, 25)
Uzvišeni kaže Benu Izraelćanima: ‘’Zašto se oni ne pokaju Allahu i ne zamole oprost od Njega, ta Allah prašta i samilostan je.‘’ (El-Maide, 74)

Allah nas obavještava da će oprostiti male grijehe onome ko se bude klonio velikih grijeha, pa kaže: ‘’Ako se budete klonili velikih grijeha, onih koji su vam zabranjeni, Mi ćemo preći preko manjih ispada vaših i uvest ćemo vas u divno mjesto.’’ (En-Nisa, 31)

I kaže Uzvišeni: ‘’ …a da oni koji su se sami prema sebi ogriješili dođu tebi i zamole Allaha da im oprosti, i da i Poslanik zamoli za njih, vidjeli bi da Allah zaista prima pokajanje i da je milostiv.’’ (En-Nisa, 64)

Također kaže: ‘’Onaj ko kakvo zlo učini ili se prema sebi ogriješi, pa poslije zamoli Allaha da mu oprosti – naći će da Allah prašta i da je milostiv. ‘’ (En-Nisa, 110)

Pa neka je slavljen Onaj koji noću pruža Svoju milost da bi primio pokajanje onome što je danju griješio i slavljen neka je Onaj koji svoju milost pruža danju da bi primio pokajanje onome koji je grijehe činio noću, i tako stalno, sve dok sunce ne izađe sa zapada.
Kaže Uzvišeni u hadisi-kudsijju: »O robovi Moji, vi griješite i noću i danju, a Ja opraštam sve grijehe, zato me molite za oprost, oprostit ću vam.«

Kada će zatražiti pokajanje i oprost onaj koji to sada ne učini?

I kada će se vratiti Milostivom ako se sad ne vrati?
I kada će, pred Jedinim i Istinskim Sucem, svesti obračun ako to sada ne uradi? Mjeseci prolaze, jedan za drugim, grijeh se ne zaboravlja, a ti i ne žuriš da se oslobodiš i sačuvaš od Vatre.
Zar nije propast za tebe to da Uzvišeni Allah oprosti stotinama hiljada ljudi a ti ne budeš jedan od njih, i zar se zbog toga nećeš kajati?
Zato, brate moj plemeniti i sestro, požuri da se sačuvaš od Vatre, mnogo donosi salavat na Allahovog poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, pokajanje čini često, stalno moli za oprost i požuri sa činjenjem dobrih djela.
Ako su vam ove stvari, o Allahovi robovi, već poznate, onda oporučujem i savjetujem, i sebe i vas, da se iskreno kajemo i oprost od grijeha mnogo tražimo i da ponizno i skrušeno, pred Živim i Vječnim, dignemo svoje ruke i u dovi molimo, ne bi li nam On Uzvišeni oprostio.
Allaha mi, nemamo mi djelâ sa kojima bismo smjeli stati pred Allaha, sve su to grijesi i pogreške i svi smo mi, ustvari, siromašni i u potrebi, slabi i puni propusta.
Bojimo se da naša djela ne budu uprljana neiskrenošću i licemjerstvom, tj. da naša namjera u njima nije bila da steknemo zadovoljstvo našeg Gospodara, već smo željeli da nas drugi vide i pohvale i da preko tih naših dobrih djela steknemo ugled i reputaciju, pa da ih onda, zbog toga Uzvišeni Allah odbije i ne primi.
Ako uradimo neko dobro djelo i Uzvišeni Allah ga, Svojom neizmjerno velikom dobrotom i milošću primi, nikad ne zahvaljujemo na tome što nam je omogućio da ga uradimo.
Neki od nas misle da su veliku stvar uradili ako jedan sat provedu u namazu, učenju Kur’ana ili spominjanju i veličanju Uzvišenog.
A gdje su sati i sati uživanja, sati i sati jedenja i pijenja, igre i zabave?
Gdje su sati i sati veselja i radosti, izlazaka, putovanja?
O ti koji si zadovoljan da ti Allah bude Gospodar, islam vjera i Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, poslanik… iskoristi svoje vrijeme u onome što će ti koristiti kod Onoga koji zna skriveno, ne bi li ti On dao da svoj život završiš i zapečatiš dobrim djelima.
I neka je slavljen Onaj koji je omogućio da pravedni, pošteni i čestiti budu pravedno nagrađeni, da oni koji su činili dobro budu lijepo primljeni, i otvorio vrata pokajanja i oprosta onima koji se kaju i oprosta traže.
Pa ko hrli ka dobru, a ko od njeg bježi, ko su sretni, a ko nesretni, ko se kaje i oprosta traži, a ko je razočaran i propao.

Molimo Onoga u čijoj ruci su ključevi srca da naša srca otvori i uputi, da nas oslobodi Vatre i sačuva kazne džehennemske, i učini nas od onih čiji će namaz, post, dove,slavljenje i veličanje Allaha i učenje Kur’ana biti primljeni.Allahumme amin

Gospodaru naš, primi od nas naša dobra djela, pređi preko naših ružnih postupaka i od stanovnika Dženneta nas učini. Smiluj nam se i oprosti i Milosti Svojom uvedi nas U dzennet Firdevs bez polaganja racuna i bez predhodne kazne u kaburu i Dzehennemu.Allahumme Amin

neka je salavat i selam na Allahova Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem, na njegovu porodicu i ashabe.
Allahumme Amin




Stariji postovi

Allaha subhanehu ve te'ala Robinja

Mi vam Knjigu objavljujemo u kojoj je slava vaša, pa zašto se ne opametite?(Al-Anbiya' - Vjerovjesnici,10)
Sta je to Ibadet ?
***Bismillahir-Rahmanir-Rahim***
Kur'an je uputa za spas...

Kur'an je uputa za spas...





***Bismillahir-Rahmanir-Rahim***

Svaki razuman i pametan čovjek će se makar jednom u svome životu zapitati: Kako sam nastao? Zašto postojim? Šta je poslije smrti? Mnogi će lutati tragajući za pravim odgovorom, ali, nažalost, mnogi i neće pronaći taj odgovor. Uzvišeni Allah u Kur'anu kaže: ''A džinne i ljude stvorio sam samo da Mi ibadet čine (da Me obožavaju).'' (Ez-Zarijat, 56.) Prema tome, osnovna svrha i cilj zbog kojeg smo stvoreni jeste da Allahu robujemo, da Ga obožavamo, odnosno, da Mu ibadet činimo.
***Šta je ibadet?
* Kako ostvariti ovu svrhu i cilj? Kako učiniti svoj život ibadetom? Šta je to, ustvari, ibadet i koje je ispravno poimanje ibadeta? Po općepoznatom značenju ibadet su djela kojima izražavamo svoju pokornost i odanost našem Stvoritelju i Gospodaru, Uzvišenom Allahu. To su vjerski obredi poput namaza, posta, hadža, kurbana, učenja Kur'ana i druga slična djela. Međutim, da li svoj cjelokupni život trebamo svesti na vjerske obrede, a zapostaviti sve druge aspekte života? Naravno da ne trebamo, jer ako tako mislimo, onda naše poimanje ibadeta i naše razumijevanje vjere islama nije ispravno. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ukorio je onu trojicu koji su htjeli da svoj život svedu samo na ono uže značenje ibadeta. Jedan od njih kazao je da će neprekidno postiti, drugi je rekao da će cijelu noć klanjati i da neće spavati i treći je rekao da se neće nikad ženiti. Kada je za ovo čuo Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ''Ja, zaista, najviše strahujem od Allaha i ja sam najbogobojazniji među vama, ali ja i postim i iftarim, i klanjam i spavam i ženim se, pa ko ne želi moju praksu, nije na mome putu.'' Islamski pojam ibadeta veoma je širok i ne svodi se samo na vjerske obrede koje smo prethodno spomenuli. Cilj ove vrste ibadeta jeste da Allahu budemo zahvalni na mnogobrojnim blagodatima koje nam je podario, da jačamo vezu sa našim Stvoriteljem i Gospodarom i da svoju dušu očistimo i oplemenimo.

***Uzvišeni Allah rekao je: ''Reci: 'Namaz moj, i obredi moji, i život moj, i smrt moja doista su posvećeni Allahu, Gospodaru svjetova.''' (El-En'am, 162.)

***Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Uzvišeni Allah kaže: 'Ko je neprijatelj Mome čestitom robu (štićeniku), Ja mu rat objavljujem. Meni najdraže djelo, kojim Mi se Moj rob približava, jesu farzovi – ono što je naređeno. Moj rob Mi se stalno približava nafilama sve dok ga ne zavolim, a kada ga zavolim, postajem njegov sluh kojim sluša, njegov vid kojim gleda, njegova ruka kojom hvata i njegova noga kojom hodi. Ako od Mene nešto zatraži, dat ću mu, a ako utočište zatraži, zaštitit ću ga. Ni u jednom Svome djelu ne oklijevam kao što oklijevam pri uzimanju duše Mome robu vjerniku. On ne voli smrt, a Ja ne volim da mu činim ono što on ne voli.''' (Buhari u Sahihu, Kitabu-r-rikak, 6502, i Bejheki u Es-Sunenul-kubra, 3/346)

*** Ibadeti, kao što su namaz, post, hadž i drugi, imaju za cilj i da nas oslobode egoizma, ali i da u nama prodube osjećaj i za drugima u društvu u kojem živimo. Čovjek kroz ibadete sa svojim djelovanjem izlazi iz kruga svoga egoizma i čini svoje djelovanje i aktivnosti korisnim i drugima koji sa njim žive. Kada musliman postigne ovaj stupanj duhovnosti i morala, tada čini samo ono s čime je Allah zadovoljan i svakim svojim postupkom traži samo Allahovo zadovoljstvo. Kada ovo postignemo, onda smo ostvarili i svrhu zbog koje smo stvoreni: učinili smo svoj život ibadetom.

***Besprijekoran musliman
Ovaj duhovni trening kroz ibadete čini čovjeka besprijekornim muslimanom. Namazi mu pomažu da se ponaša u skladu sa principima islama i podstiču ga da izvršava svoje dužnosti, kako prema Allahu, tako i prema sebi i drugima. Svakodnevni namazi najbolje nam pomažu da svoje ponašanje prilagodimo svojim idealima. Ako je čovjek svjestan svojih dužnosti prema svome Stvoritelju toliko da su mu one iznad svih ovodunjalučkih interesa, on će sigurno biti pošten u svim svojim aktivnostima. On će biti dosljedan u poštivanju Božijeg zakona u svim sferama života, isto kao što pazi i na pet dnevnih namaza. Na ovakvog čovjeka možemo računati i u svim drugim aktivnostima života, jer njega vodi čestitost i bogobojaznost koja je duboko usađena u njegovom srcu.



***Bismillahir-Rahmanir-Rahim***

"Allah ima svoja lijepa imena, pa Ga po njima zovite" (El Earaf, 180).

U jednom hadisu spominje se dova Muhameda sallallahu alejhi we sellem u kojoj se, između ostaloga, kaže:
"Molim Te svim Tvojim imenima, kojima si Se nazvao, ili objavio u Svojoj Knjizi, ili podučio imenima nekog od Svojih robova, ili ga ostavio tajnim i skrivenim od Svojih robova...",Sto znaci da Uzviseni ima jos mnogo Svojih imena koja su nama nepoznata ili tajna...osim ovih 99:


1) Allah - Allah je Onaj, osim koga drugog Boga nema
2) Er-Rahman - Blagi
3) Er-Rahim - Milostivi
4) EI-Meliku - Vladar
5) EI-Kuddusu - Sveti
6) Es-Selamu - Čist od mana
7) EI-Mu'minu - Koji potvrđuje obećanja
8) EI-Muhejminu - Koji daje sigurnost
9) EI-Azizu - Koji sve pazi i prati
10) EI-Džebbaru - Snažni
11) EI-Mutekebbiru - Silni
12) EI-Haliku - Stvaralac
13) EI-Bari'u - Koji divno stvara
14) EI-Musavviru - Koji likove daje
15) EI-Gaffaru - Koji mnogo prašta
16) EI-Kahharu - Koji nadvladava
17) EI-Vehhabu - Koji mnogo poklanja
18) Er-Rezzaku - Koji obilnu opskrbu daje
19) EI-Fettahu - Koji sve rješava i otvara
20) EI-Alimu - Koji sve zna
21) EI-Kabidu - Koji steže
22) EI-Basitu - Koji pruža
23) EI-Hafidu - Koji spušta
24) Er-Rafiu - Koji diže
25) EI-Muizzu - Koji uzvisuje
26) EI-Muzillu - Koji ponizuje
27) Es-Semiu - Koji sve čuje
28) EI-Besiru - Koji sve vidi
29) EI-Hakemu - Sudac
30) EI-Adlu - Pravedni
31) EI-Latifu - Dobri
32) EI-Habiru - O svemu obaviješteni
33) EI-Halimu - Blagi
34) EI-Azimu - Veliki
35) EI-Gaffuru - Koji prašta
36) Eš-Šekuru - Koji je zahvalan
37) EI-Alijju - Visoki
38) EI-Kebiru - Veliki
39) EI-Hafizu - Koji čuva
40) EI-Mukitu - Koji pazi i uzdržava
41) EI-Hasibu - Koji obračun svodi
42) EI-Dželilu - Veličanstveni
43) EI-Kerimu - Plemeniti
44) Er-Rekibu - Koji motri na svaki pokret
45) EI-Mudžibu - Koji molbe prima
46) EI-Vasiu - Koji milošću i znanjem sve obuhvata
47) EI-Hakimu - Mudri
48) EI-Vedudu - Koji voli
49) EI-Medžidu - Slavljeni
50) EI-Baisu - Koji proživljuje
51) Eš-Šahidu - Koji je o svemu svjedok
52) EI-Hakku - Vrhovna Istina
53) EI-Vekilu - Sveopći Staratelj
54) EI-Kavijju - Moćni
55) EI-Metinu - Čvrsti
56) EI-Velijju - Zaštitnik
57) EI-Hamidu - Hvaljeni
58) EI-Muhsi - Koji i sitnice obuhvata i broj im zna
59) EI-Mubdiu - Koji je početni Stvaralac
60) EI-Muidu - Konačni proživitelj
61) EI-Muhji - Koji život daje
62) EI-Mumitu - Koji smrt daje
63) EI-Hajju - Živi
64) EI-Kajjiimu - Koji sve obdržava
65) EI-Vadžidu - Imućni
66) EI-Madžidu - Slavni
67) EI-Vahidu - Jedini
68) Es-Samedu - Kome se svako obraća
69) EI-Kadiru - Svemoćni
70) EI-Muktediru - Koji sve može
71) EI-Mukaddimu - Koji unapređuje
72) EI-Mu'ehhiru - Koji zapostavlja
73) EI-Evvelu - Prvi
74) EI-Ahiru - Posljednji
75) Ez-Zahiru - Jasni
76) EI-Batinu - Skriveni
77) EI-Valiju - Koji upravlja
78) EI-Mutealiju - Svevišnji
79) EI-Berru - Dobročinitelj
80) Et- Tevvabu - Koji kajanje uslišava
81) EI-Muntekimu - Koji ne ostaje dužan
82) EI-Afuvvu - Koji oprašta
83) Er-Reufu - Samilosni
84) Maliku-I-mulki - Gospodar svih svjetova
85) Zul-Dželali ve-I-Ikrami - Najveličanstveniji i Najčasniji
86) EI-Muksitu - Sveopći djelitelj pravde
87) EI-Džami'u - Koji sve okuplja
88) EI-Ganijju - Koji je bogat
89) EI-Mugni - Koji daje bogatstvo
90) EI-Mani'u - Koji oduzima bogatstvo
91) Ed-Darru - Koji stvara štetu
92) En-Nafi'u - Koji stvara korist
93) En-Nuru - Sveopće svjetlo
94) EI-Hadi - Koji upućuje
95) EI-Bedi'u - Stvoritelj (Prapočetak svega)
96) El-Baki - Vječiti
97) EI-Varisu - Konačni nasljednik svega
98) Er-Rešidu - Upućivač na dobro
99) Es-Saburu - Strpljivi, Koji ne hiti sa obračunom








Dowa-molba Allahu subhanehu ve te’ala
***Bismillahir-Rahmanir-Rahim***

***Kur`anski ajet:Gospodar vas je kazao:"Prizivajte Me molbama /dovama/,odazvat cu vam se" (El- Mu`min 60) nedvojbeno izrazava najdublji znacaj dove kao jedne od formi(nacina) naposredne komunikacije izmedju Rabba (Jedinog Gospodara) i ab`da (iskrenog sluge Njegova).Allah dz.s je Jedini Koji je stvorio i sve stvara iz nistavila,pa prema tome samo je ON Taj Kome se moze i treba obracati,da bi se postigalo ono zasto Mu se obracamo i cilj cistog sluzenja Njemu Jedinom.

***Rekao je Allahov Poslanik: “Naš Gospodar se spušta svake večeri na ovozamaljsko nebo u zadnjoj trećini noći, i govori: ´Ko mi upućuje dovu da mu se odazovem, ko od mene traži nešto pa da mu to dam, ko moli za oprost grijeha pa da mu oprostim´.“ To je vrijeme u kojem se primaju dove, a naša omaladina je u tim momentima po diskotekama, kafićima, po jarkovima spavaju mahmurni od alkohola i droge, bludniče po parkovima i obalama rijeka.

***Allahu,popravi mi vjeru moju,koja je glavnica moja,popravi mi i moj ovaj svijet ,jer ja na njemu zivim,popravi mi buduci svijet,jer ja njemu idem,poživi me dok mi je život dobar,a daj mi smrt,kada mi smrt bude dobra.Daj mi da moj život bude povećanje u svakom dobru,a moja smrt mir i spas od svakog zla"-AMIN

***Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada čovjek uči dovu za svog odsutnog brata, melek govori: 'Neka je i tebi isto sto i njemu tražiš." (Ahmed i Muslim).
U drugom hadisu kojeg biljezi Muslim se navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Dova brata za drugog brata koji je odsutan se ne odbija."

***Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je mnogo donosio istigfar. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Zaista se ja pokajem Allahu u toku dana više od 70 puta.'' Buharija.
Abdullah b. Omer, radijallahu anhuma, rekao je: ''Znali smo na jednom sijelu nabrojati da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže više od 100 puta 'Rabigfirli ve tub aleje ineke ente Tevabu-Rahim' (Gospodaru moj, oprosti mi i primi moje pokajanje, jer Ti si, zaista, Onaj koji primaš pokajanje i opraštaš grijehe).'' Ebu Davud.

***Ibrahim, a.s., na kraju svoga života govori: ''...i koji će mi, nadam se, pogreške moje na Sudnjem danu oprostiti!'' (Aš-Šu'arā ,82)

***Sulejman, a.s., nakon što je vidio svoje bogatstvo i vojsku, rekao je: ''Gospodaru moj" – rekao je – ''oprosti mi i daruj mi vlast kakvu niko, osim mene, neće imati! Ti uistinu, bogato daruješ!'' (Sad, 35)

***Hud, a.s., kazao je svom narodu: ''...da od Gospodara svoga oprosta tražite i da se pokajete, a On će vam dati da do smrtnog časa lijepo proživite i svakom čestitom dat će zasluženu nagradu...'' (Hud, 3)

***Adem i njegova žena, nakon što su počinili grijeh, rekli su: ''Gospodaru naš" – rekoše oni – ''sami smo sebi krivi, i ako nam Ti ne oprostiš i ne smiluješ nam se, sigurno ćemo biti izgubljeni. '' (El-A'raf, 23)

***Nuh, a.s., rekao je svom narodu: ''...Tražite od Gospodara svoga oprost jer On, doista, mnogo prašta; On će vam kišu obilnu slati i pomoći će vas imanjima i sinovima, i dat će vam bašče, i rijeke će vam dati.'' (Nuh, 10-12)

***Dova koja se uči u nevoljama i prilikom značajnih događaja
"La illahe illallahul-azimul-halimu, la ilahe illallahu Rabbul-aršil-azimi, la ilahe illallahu Rabbus-semavati ve Rabbel-erdi ve Rabbel-aršil-kerim“ (Nema boga osim Allaha, Veličanstvenog Blagog, nema boga osim Allaha, Gospodara Arša veličanstvenog. Nema boga osim Allaha, Gospodara nebesa, Gospodara Zemlje i Gospodara Arša plemenitog).

***Allahu moj, Ti si Vladar, nema boga osim Tebe! Ti si moj Gospodar, a ja sam rob Tvoj! Sam sebi sam nepravdu učinio i priznajem svoj grijeh, pa mi oprosti sve moje grijehe. Zaista, grijehe samo Ti opraštaš. Uputi me lijepom ahlaku, njegovim ljepotama samo Ti upućuješ. Otkloni od mene ono što je ružno jer samo Ti možeš otkloniti ono što je ružno u njemu. Tebi se u potpunosti stavljam na raspolaganje, a svako dobro je kod Tebe. Kod Tebe nema nikakva zla, Ti si me stvorio i Tebi se vraćam. Slavljen si i Uzvišen, od Tebe oprost tražim i Tebi se kajem.-amin

***Allahu, ja sam, doista, rob Tvoj, sin roba Tvoga, sin robinje Tvoje. Moj položaj je u Tvojoj ruci, ja sam podložan i nadamnom se sprovode propisi Tvoji, pravičnost po mene je odluka Tvoja, zato, prizivam Te svim Tvojim imenima kojima si Sebe ili ih u Svojoj Knjizi objavio ili ih nekom od Tvojih bića saopćio, ili ih, pak, zadržao kod Sebe kao znanje nedokučivog, prizivam Te da mi Kur'an veličanstveni učiniš proljećem srca mog, svjetlom grudi mojih, razbistrenjem tuge moje i odhodom brige moje.-AMIN

***Ebu Hurejre, radijalahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem., ucio: 'Gospodaru moj, sačuvaj mi vjeru moju u koju se pouzdam, ovaj svijet na kojem živim i ahiret na koji se vraćam, i neka mi život bude povećanje svakog dobra, a smrt olakšanje od svakog zla!' (Muslim)

***Kur'anske dowe
***Rabbena la tuzig kulubena ba'de iz hedejtena ve heb lena min ledunke rahmeten, inneke Entel-Vehhab. "Gospodaru nas, ne dopusti srcima nasim da skrenu, kad Si nam vec napravi put ukazao, i daruj Svoju milost, Ti si uistinu Onaj koji mnogo daruje." (Ali Imran, 8)

***Rabbena atina fiddunja haseneten ve fil- ahireti haseneten ve kina azabennar. "Gospodaru nas, daj nam dobro na ovom svijetu i dobro na Ahiretu i sacuvaj nas dzehennemske vatre." (El-Bekare,201)

***Rabbenagfir lena ve li ihvanine-llezine sebekuna bil-imani, ve la tedz'al fi kulubina gillen lillezine amenu, Rabbena inneke reufun rahim. "Gospodaru nas, oprosti nama i braci nasoj koja su nas u vjeri pretekla, i ne dopusti da u srcima nasim bude imalo zlobe prema vjernicima; Gospodaru nas, Ti si zaista, Dobar i Milostiv. (Ei-Hasr, 10)

***Rabbi edhilni mudhale sidkin ve ahridzni muhredze sidkin vedz'al li min ledunke sultanen nesira. "Gospodaru moj, ucini da umrem, a da si Ti zadovoljan sa mnom i ucini da budem prozivljen, a da si Ti zadovoljan sa mnom, i daruj mi od Sebe snagu koja ce mi pomoci." (El-Isra, 80)

***Rabbi heb li hukmen ve elhikni bissalihin. Vedz'al li lisane sidkin fil-ahirin vedz'alni min vereseti dzenneti-nneim. "Gospodaru moj, podari mi znanje i uvrsti me medju one koji su dobri. Ucini da me po lijepom spominju oni sto ce poslije mene doci. Ucini me od onih kojima ces dzennetske blagodati dati. (Es-Sua'ra, 83-85)

***"Gospodaru naš, podari nam u zenama našim i djeci našoj radost i učini da se čestiti na nas ugledaju!'" (sura Al-Furqan, 74. ajet)

***"Gospodaru naš, Ti sve obuhvaćaš milošću i znanjem; zato oprosti onima koji su se pokajali i koji slijede Tvoj put i sačuvaj ih patnje u vatri!" (sura Al-Mu'min, 7. ajet)

***"Gospodaru naš, u Tebe se uzdamo i Tebi se obraćamo i Tebi ćemo se vratiti" (sura Al-Mumtehina, 4. ajet)

***"Gospodaru naš, oprosti nam grijehe naše i pređi preko hrđavih postupaka naših, i učini da poslije smrti budemo s onima dobrima." (sura Ali' Imran, 193. ajet)

***"Gospodaru naš, podaj nam ono što si nam obećao po poslanicima Svojim i na Sudnjem danu nas ne osramoti! Ti ceš, doista, Svoje obećanje ispuniti!" (sura Ali' Imran, 194. ajet)







Zikr - Velicanje Allaha subhaneha ve te’ala
***Bismillahir-Rahmanir-Rahim***

Uzviseni Allah kaze : " Sjecaj te se Mene ( zikr mi cinite ), pa cu se i Ja vas sjecati. " ( Bekare, 152 )
Zikrullah je ibadet srca i duse. To je najbolji i najcasniji ibadet. On predstavlja najvise deredze dobrog i korisnog djelovanja. O tome postoje mnogi kuranski ajeti, vjerodostojni hadisi, a sve to potvrdjuje i praksa Poslanika saws, njegovih ashaba, tabi`ina i mnogih muslimana poslije njih sve do nasih dana.Zikrullah dakle, odstranjuje iz srca vjernika svu duhovnu prljavstinu, sejtanska nagovaranja, gaflet, strah od neceg drugog osim Allaha, zebnju i brigu za ovosvjetskim dobrima, a, istovremeno, otvara ga i cini spremnim za svako dobro. Zikrullah krijepi dusu vjernika i brusi njenu predanost, prisebnost i budnost, cineci je otvorenom i pripremljenom za izvrsavanje Allahovih zahtjeva.

***U jednom hadisi kudsiji, Uzviseni Allah kaze :
" Ja sam prema Svome robu onako kako on misli o Meni, Ja sam uz njega sve dok Sam u njegovoj svijesti ( dok mi zikr cini ). Ako Me se sjeca i Ja se njega sjecam. Ako Me spomene u skupini, Ja njega spominjem u boljoj skupini. Ako se Meni priblizi koliko pedalj, Ja se njemu priblizavam arsin. Ako se Meni priblizi koliko arsin, Ja se njemu priblizavam toliko kao kad se obje ruke rasire. Ako Meni dolazi hodom, Ja se njemu odazivam zureci ." ( Buhari )

***Jos nekoliko hadisa u kojima se istice vrijednost zikra.
Allahov Poslanik, saws , je rekao : " U prednosti su muferriduni ." " A ko su muferriduni ?" Upitali su prisutni, Poslanik je odgovorio : " To su oni koji s ljubavlju zikr Allaha cine. Taj zikr ce otkloniti terete s njihovih ledja, pa ce, na Sudnjem Danu, doci lahki. " (Muslim i Tirmizi

***" Kada god ljudi spominju Allaha, okruze ih meleki, prekrije ih milost, na njih se spusta smirenje, a Allah ih spominje kod onih koji su kod Njega." ( Muslim i Tirmizi )

***" Hocete li da vas obavijestim o najboljim djelima vasim, djelima koja su kod vaseg Gospodara najcistija, koja vas izdizu na najvise deredze, djelima koja su vam bolja od dijeljenja zlata i srebra, koja su vam bolja nego da se u oruzanoj borbi sretnete sa vasim neprijateljem?! To je zikr. ( Tirmizi )

***Ebu Hurejre saopstava, Allah bio zadovoljan s njim, da je Allahov Poslanik, s.a.w.s. , kazao :

" La ilahe ille-l-Lahu vahdehu la sherike lehu, lehu-l-mulku ve lehu-l-hamdu ve Huve ala kulli shej in Kadir . "
Ko bude izgovarao nema boga osim Allaha Jedinoga, Koji Sebi ravnog nema, Njemu pripada sva vlast i zahvalnost, i On je ponad svega - dnevno po stotinu puta, vrijedit ce mu kao da je oslobodio deset robova, bit ce mu upisano stotinu dobrih djela a izbrisano stotinu rdjavih, a bit i toga dana zasticen od sejtana sve dok noc ne nastupi. Osim toga, niko ne moze ne uciniti nesto vrijednije od toga osim onog koji vise puta izgovori ove rijeci.

***" Subhane-l-Lahi ve bi hamdihi "

Neka je slavljen Allah i neka Mu je hvala - stotinu puta na dan, bit ce mu skinuti ( umanjeni ) grijesi makar da su velicine morske pjene !

***Ebu Hurejre saopstava, Allah bio zadovoljan s njim , da je Allahov Poslanik, s.a.w.s , rekao : Onaj ko ujutru i uvece izgovara rijeci :

Subhane-l-Lahi ve bi hamdihi "
Neka je slavljen Allah i neka mu je hvala - stotinu puta na dan, znaci da je na Sudnjem Danu pristupio s najvisom vrijednoscu. Ravan mu je ili vise posjeduje samo onaj koji ih je izgovorio toliko puta ili vise od toga

***Prema Ebu Hurejre, Allah bio zadovoljan s njim, Poslanik islama s.a.w.s. je kazao : " Draze mi je izgovoriti rijeci - Subhane-l-Lahi ve-l-hamdu li-l-Lahi ve la ilahe ille-l-Lahu va-l-Lahu ekber - nego sve ono sto sunce obasja !
( Hvaljen neka je Allah i hvala Allahu, nema boga osim Allaha i Allah je najveci )

***Poslanik islama s.a.w.s. je upitao prisutne : " Da li bi nekom od vas bilo tesko da svaki dan zaradi hiljadu dobrih djela ?" Jedan od prisutnih upita ga : " Na koji nacin bi to neko od nas mogao uciniti ?"
Poslanik s.a.w.s. mu odgovori :
" Subhane-l-Lahi ve-l-hamdu li-Lahi ve la ilahe ille-l-Lahu va-l-Lahu ekber "

***Kazao je Allahov poslanik s.a.v.s.:

Meselu-llezi jezkuru Rabbehû ve-llezi lâ jezkuru Rabbehu meselu-l-hajji ve-l-mejjiti.

"Primjer onoga koji se sjeca svoga Gospodara spominjuci Ga i onog koji Ga se ne sjeca jest kao primjer zivog covjeka i mrtvaca."








Bismillahir-Rahmanir-Rahim- HADIS
***Bismillahir-Rahmanir-Rahim***

"Najviše ljudi koji će ući u džennet bit će zbog bogobojaznosti (takvaluka) i lijepog ahlaka." (Buharija i drugi muhaddisi)

"Meni najbliži od vas bit će o­ni koji imaju najljepši ahlak, koji su skrušeni i koji mire i zbližavaju." (Tirmizi)

"Poslan sam da bih upotpunio moral." (Buharija i drugi muhaddisi)

"Ebu Hurejre, potrudi se da imaš lijep ahlak." Ebu Hurejre upita: "A šta je to Allahov Poslaniče?" o­n reče: "Da održavaš vezu s o­nim ko je prekinuo s tobom, oprostiš o­nom ko ti je nepravdu nanio i daš o­nome ko tebi uskraćuje." (Bejheki)

Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, kaže: "O skupino onih koji su povjerovali samo svojim jezicima, a u čija srca iman još nije ušao: nemojte ogovarati muslimane, i nemojte im istraživati mahane! Onaj koji istražuje mahane muslimanima – Allah dž.š., će njegovu mahanu istražiti, a kome Allah dž.š., mahanu istraži obrukaće ga pa makar to bilo u njegovoj kući!" (Ahmed, 4/220.)

"Mu'min je prijatan i o­n pomiruje, a nema dobra u o­nom ko ne miri i zbližuje i u cijem društvu nije prijatno." (Ahmed)

"Čovjek je vjere svog prijatelja, pa neka čovjek gleda s kim će se družiti." (Ahmed, Ebu Dawud, Tirmizi)

"Uistinu, Allah ima svoje posude na zemlji, a to su srca. Najdraže su mu o­ne posude koje su najćišće, najčvršće i najtanje. Čiste su od grijeha, čvrste su u vjeri i tanke (nježne) su prema braći." (Taberani)

"Strogo se čuvajte sumnjičenja, jer je sumnjičenje najlažniji govor." (Buharija i Muslim)

"Ne uhodite jedni druge, ne špijunirajte, ne prekidajte odnose i ne zavađajte se, nego, Allahovi robovi, budite braća." (Buharija i Muslim)

"Ko sakrije sramotu svoga brata na dunjaluku, Allah će sakriti njegovu i na dunjaluku i na ahiretu." (Buharija i Muslim)

"Ko napusti raspravu kad nije u pravu, bude mu napravljena kuća u džennetskoj mahali, a ko ostavi raspravu kad je u pravu, bude mu izgrađena kuća u najodabranijem dijelu dženneta." (Ibn Madže i Tirmizi)

"Musliman je muslimanu brat: ne nanosi mu nepravdu, ne uskraćuje mu njegova prava i ne ponižava ga. Čovjeku je dovoljno zla to što nipodaštava brata muslimana." (Muslim)

"Ostavite raspravu zbog malo dobra u njoj. Ostavite raspravu zbog male koristi od nje jer o­na prouzrokuje neprijateljstvo među braćom." (Taberani)

"Kada neko od vas zavoli svoga brata neka mu to i kaže." (Ebu Dawud i Tirmizi)

"Razmjenjujte poklone - voljećete se." (Bejheki)

"Najgori ljudi su o­ni koji tuđe riječi prenose i o­ni koji zavađaju o­ne koji se vole." (Ahmed)

"Kome se njegov brat izvini, a o­n ne prihvati izvinjenje, takav ima grijeh koliko je grijeh o­nog koji druge izrabljuje." (Ibn Madže)

"Vjernik se brzo i rasrdi, ali brzo i oprosti." (Tirmizi)

"Kada čovjek uči dovu za svog odsutnog brata, melek govori: 'Neka je i tebi isto što i njemu tražiš'." (Ahmed i Muslim)

"Dova brata za drugog brata koji je odsutan se ne odbija." (Muslim)

"Primjer vjernika u njihovoj medusobnoj ljubavi i samilosti je kao primjer tijela, ako oboli jedan organ, ostatak tijela obuzme groznica i nesanica." (Buharija i Muslim)

"Vjernik vjerniku je kao zidovi zgrade, jedan drugog podupiru." (Buharija i Muslim)

"Istinski musliman je o­naj od čijeg jezika i ruku su sigurni ostali muslimani." (Buharija i Muslim)

"Ako nisi kadar činiti dobra djela, o­nda makar ne nanosi ljudima zlo jer se i to ubraja u sadaku kojom ćes se iskupiti." (Muslim)

"Uzvišeni Allah mi je objavio da budete ponizni i da se niko ni nad kim ne uznosi." (Muslim)

"Neće uči u džennet klevetnik (onaj koji ogovara)." (Buharija)

"Muslimanu nije dozvoljeno da prekine odnose sa svojim bratom preko tri dana, i kada se sretnu da okrenu lice jedan od drugog, a bolji je o­naj, od njih dvojice, koji prvi nazove selam." (Buharija i Muslim)

"Ko muslimanu oprosti njegovu pogrešku, Allah će mu na Kijametskom danu oprostiti njegovu." (Ebu Dawud)

"Neće imetak uzmanjkati zbog udijeljene sadake, a Allah će zbog praštanja čovjeku povećati ugled i nema nikog da se ponizi Allahu i radi Allaha, a da ga Allah ne uzdigne zbog toga." (Muslim)

Sadaka je zaštita od vatre, jer je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, rekao: „čuvajte se vatre pa makar i sa polovinom datule, a ko ni to ne naðe, onda sa lijepom riječju!“ (Buharija i Muslim)

"Nije od nas ko ne poštuje naše starije i ko nije milostiv našim mladim." (Tirmizi)

"Boj se vatre (džehennema) pa podaj drugom makar i pola hurme, a ako ni to nemožeš naći, a o­no lijepom riječju." (Buharija i Ahmed)

"Tri su znaka licemjera (munafika): kada govori - laže, kada obeća - ne ispuni, i kada mu se nešto povjeri - povjerenje iznevjeri." (Buharija i Muslim)

"Čovjek neće upotpuniti svoj iman sve dok ne bude kadar udjeljivati makar i iz male imovine, biti pravedan prema sebi i širiti selam." (Buharija)

"Svaka laž se osim o­ne kad čovjek slaže u ratu, jer rat je čitav varka, ili slaže da bi izmirio dvojicu zavađenih ili slaže svojoj supruzi kako bi je udobrovoljio i zadovoljio." (Ebu Dawud)

"Doista ćeš, ako budeš istraživao ljudske mahane, iskvariti ljude ili ih navesti na to da se iskvare." (Ebu Dawud)

"O skupe, ima o­nih koji su priznali vjerovanje jezikom, ali iman im još nije ušao u srce! Ne ogovarajte muslimane i ne istražujte njihove negativnosti, jer o­naj ko bude istraživao mahane brata muslimana, Allah će istraživati njegove, a kome Allah bude istraživao mahane razotkrit će ga i osramotiti makar i u njegovoj kući." (Tirmizi i Ebu Dawud)

"Ko počne s pričom prije nego nazove selam, nemojte mu odgovoriti dok selam ne nazove." (Taberani)

"Kada se sretnu dva muslimana i rukuju, sa njih spadaju manji grijesi." (Ebu Dawud i Tirmizi)

"Ko želi da mu ljudi ustaju na noge neka sebi pripremi mjesto u džehennemu." (Tirmizi)

"Ko stane u zaštitu časti brata muslimana, to ćemu biti zaštita od džehennema." (Tirmizi)

"Nema čovjeka muslimana koji će stati u odbranu časti svoga brata, a da Allah neće uzeti Sebi u obavezu da ga zaštiti od džehennemske vatre na Kijametskom danu." (Ahmed)

"Ko prigrli siroče od roditelja muslimana do njegovog punoljetstva, takvom je sigurno obezbijeđen džennet." (Ahmed)

"Najbolja muslimanska kuća je o­na u kojoj se čini dobročinstvo prema siročetu, a najgora muslimanska kuća je o­na u kojoj se prema siročetu ružno ophodi." (Ibn Madže)

"Niko od vas neće dostići potpuno vjerovanje sve dok ne bude želio i volio svome bratu o­no što želi i voli samome sebi." (Buharija i Muslim)

"Svaki od vas je ogledalo svome bratu, pa ako na njemu primjeti nešto negativno, neka to otkloni od njega." (Tirmizi)

"Ko se ne interesuje za stanje muslimana taj nije od njih." (Taberani)

"Ko posjeti bolesnika, sjedi u dženetskom perivoju, tako kad ustane odredi mu se 70 hiljada meleka koji salavat na njega čine sve do noći." (Muslim)

"Kome Allah hoće dobro, iskusa ga." (Buharija)

"Umrlog prate troje: dvoje se vrati, a jedno ostane sa njim. Prate ga njegova porodica, imetak i djela, pa se porodica i imetak vrate, a ostanu njegova djela." (Buharija i Muslim)

"Čovjek neće biti pravi vjernik sve dok komšija ne bude siguran od njegovih pakosti i podlosti." (Buharija)

"Ko hoće da ima lijep spomen iza sebe i da mu se poveća opkrba, neka čuva rodbinske veze." (Buharija i Muslim)

"Miris dženneta se može osjetiti na daljini od petsto godina hoda, a neće ga osjetiti o­naj ko je neposlušan roditeljima niti o­naj ko prekida rodbinske veze." (Taberani)

"U džennet neće uči varalica, o­naj ko se oholi, izdajica i o­naj ko je ružno postupao sa svojim slugama." (Tirmizi)

"Svi ste vi pastiri i svi ćete odgovarati za svoje stado." (Buharija i Muslim)

"Ljudi su Allahovi štićenici; najbliži Allahu su o­ni koji su najkorisniji Njegovim stićenicima." (Muslim)

"Voda naroda je njegov sluga." (Taberani)

"Ova vjera je jaka, i postupaj s njom pažljivo i lijepo." (Ahmed)
"Ljudi su kao kamile - od stotine njih ne možeš naći jednu dobru za jahanje." (Buharija i Muslim)

"Allahova je pomoć džematu. Ko god sam ode iz džemata, sam će se naći u džehennemu." (Tirmizi)

"Vjera je iskren savjet." (Muslim)

"Onaj ko nije zahvalan ljudima nije zahvalan ni Allahu." (Ebu Dawud i Tirmizi)

"Namaz u džematu vrijedniji je dvadeset i sedam puta od namaza pojedinca." (Buharija i Muslim)

"Bdijenje nekog od vas na Allahovom putu bolje je nego da u svojoj kući klanja 70 godina." (Tirmizi)

"Najgore što se može naći kod čovjeka jeste škrtost zbog pohlepe i strah bez razloga." (Buharija i Ebu Dawud)

"Najgori od ljudi jeste o­naj od koga se nešto zatraži u ime Allaha, pa ovog taj odbije." (Buharija i Muslim)

"Najveći je kradljivac o­naj ko krade od svog namaza, ko ne upotpunjava ni njegoa ruku'a, niti sedžde. A najškrtiji je o­naj ko škrtari sa selamom." (Taberani)

"Ženite se i množite, jer ću se ja ponositi vašom brojnošću pred drugim narodima." (Ebu Dawud i Nesai)

"Jak je vjernik bolji i Allahu draži od slabog vjernika." (Muslim)

"Allah, uistinu, ne gleda u vaša tijela niti u vaš izgled, nego gleda u vaša srca." (Muslim)

"Zaista Allah voli da o­naj ko nešto radi to uradi na najbolji način." (Bejheki)

"Dobročinstvo je da obožavaš Allaha kao da Ga vidiš, jer iako ti Njega ne vidiš, o­n tebe, zaista, vidi." (Buharija i Muslim)

"Mnogo li je postača koji od svog posta neće imati ništa osim gladi; i mnogo li je klanjača koji od svog namaza neće imati ništa osim bdijenja." (Nesai i Ibn Madže)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je mnogo donosio istigfar. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Zaista se ja pokajem Allahu u toku dana više od 70 puta.'' Buharija.

Abdullah b. Omer, radijallahu anhuma, rekao je: ''Znali smo na jednom sijelu nabrojati da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže više od 100 puta 'Rabigfirli ve tub aleje ineke ente Tevabu-Rahim' (Gospodaru moj, oprosti mi i primi moje pokajanje, jer Ti si, zaista, Onaj koji primaš pokajanje i opraštaš grijehe).'' Ebu Davud.

"Kome Allah hoce dobro, stavi ga na iskusenje" (hadis biljezi Buharija)

"Velika nagrada ide uz veliku nedacu. Kada Allah swt zavoli jedan narod, On ga stavi na iskusenje, pa sa onim, ko to sa zadovoljstvom prihvati, bude zadovoljan, a na onoga, ko to prihvati sa ogorcenjem, se rasrdi." (Tirmizi i Ibn Madze)

"Cudan li je slucaj vjernika! Sta god mu se dogodi, ispadne dobro po njega. To ne vazi ni za kog drugog osim za vjernika. Ako ga zadesi kakva sreca, bude zahvalan, pa mu se to upise u dobro djelo, a ako ga pogodi kakva nesreca, bude strpljiv, pa mu se i to (strpljivost na nesreci) upise u dobro djelo." (Hadis biljezi Muslim a gornji hadisi su preuzeti iz knjige "Put pravog muslimana" - Ebu Bekr El-Dzezairi)



MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
833579

Powered by Blogger.ba