beats by dre cheap

Kako privoljeti Djecu na Namaz?

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!


Kako privoljeti Djecu na Namaz?

"O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje čuvajte od vatre čije će gorivo ljudi i kamenje biti,...
(Et-Tahrim, 6)

Milost prema djeci dar je Allahov čovjeku

Među plemenitim osjećanjima koje je Allah usadio u srca roditelja su milost prema djeci, ljubav i usrdnost prema njima. Snažan je to osjećaj koji baštini najveći utjecaj u pogledu podizanja djece i oblikovanja njihove ličnosti.
Nemilosrdno srce odražava krutu i grubu ličnost, koja nepovratno vodi ka pokvarenosti i izopačenosti djece.
Zbog svega toga, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, mnogo je brinuo o milosti i poticao je odrasle da gaje tu plemenitu osobinu.
Ahmed i Buhari u djelu "Knjiga o adabu," Ebu Davud, Et-Tirmizi i El-Hakim navode od Abdullaha ibn Amra ibn el-Asa, r.a., da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, rekao: "Ko nema milosti prema mladima i ne poštuje čast odrasli, ne pripada nama."
Allahov poslanik sallallahu alejhi we sellem, korio je ashabe, r.a., koji nisu imali milosti prema svojim sinovima i savjetovao ih je da imaju milosti i naklonosti prema njima.
Buhari navodi u djelu "El-Adab el-mufrad," od Aiše, r.a.: "Neki beduin došao je Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi we sellem, i rekao mu: "Ljubiš li svoje sinove? Mi ne." Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, rekao je: "Ja ne mogu usaditi milost u tvoje srce nakon što je Allah iskorijenio iz njega."
Buhari navodi da je Ebu Hurejre, r.a., rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, poljubio je Hasana, r.a., u prisustvu El-Akra ibn Habisa et-Tamimija, r.a., koji je rekao: "Imam desetero djece i nikada nisam poljubio nijedno od njih." Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, pogledao ga je i rekao: "ko nije milostiv prema drugima prema njemu se neće postupiti milostivo."
Buhari u svom djelu: "El-Adab el-mufrad," navodi da je Enes ibn Malik, r.a., rekao: "Neka žena došla je Aiši, r.a., (tražeći pomoć), a Aiša, r.a., dala joj je tri hurme. Ta žena, dala je svakom od svojih sinova po jednu hurmu, a jednu je zadržala za sebe. Dvojica dječaka su pojeli te dvije hurme, a potom su pogleda li u majku. Stoga ona je raspolovila hurmu i svakom od njih dvojice dala po pola hurme. Kada je Aiša, r.a., ispričala Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi we sellem, šta je ta žena učinila on, sallallahu alejhi we sellem, rekao je: "Zašto si začuđena time? Allah je njoj dao milost prema njenoj djeci."
Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi we sellem, oči su se punile suzama kada bi vidio dijete na samrti.
Buhari i Muslim bilježe od Usame ibn Zejda, r.a., da je Poslanikova kći poslala po njega jer joj je sin bio na samrti i zamolila ga je da bude tu prisutan. On, sallallahu alejhi we sellem, uzvratio je selam i rekao: "Allah posjeduje ono što će uzeti i ono što je On dao i odredio je rok za sve, pa budi strpljiva i moli Allaha za nagradu." Stoga, ona je opet poslala po njega i zamolila ga da dođe, te joj je on otišao sa Sa'dom ibn Ubadom, Muazom ibn Džebelom, Ubejjom ibn K’abom, Zejdom ibn Sabitom i još nekim drugim ashabima, r.a. Dijete je dato Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi we sellem, koji ga je stavio u krilo. Teško je disalo i treslo se, a njegove oči su zasuzile, te je Sa'd, r.a. rekao: "O, Allahov Poslaniče, šta je to"? Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, rekao je: "To je milost koju je Allah usadio u srca Njegovih robova." U drugoj predaji navodi se: "Allah je to usadio u srca onih robova koje je On odabrao. Zaista, Allah je milostiv prema milostivima."
Milost koja je duboko usađena u srca roditelja motivira ih da na sebe preuzmu odgovornost staranja i podizanja djece.

Odgovornost za vjerski odgoj 


Pod pojmom vjerski odgoj podrazumijeva se vezivanje djeteta, od samog početka njegovog rasuđivanja, s načelima vjere, kao i poučavanje djeteta stubovima islama i temeljima Šerijata.
 Pod načelima vjerovanja podrazumijeva se vjerovanje u Allaha, Njegove meleke, Knjige, poslanike, a.s., i u Sudnji dan.
 A, pod stubovima islama podrazumijeva se obavljanje namaza, post, davanje zekata i obavljanje hadždža onome ko je u mogućnosti.
 A, pod temeljima Šerijata podrazumijeva se sve što se odnosi na islam, kao vjeru, vjerovanje, sprovođenje njegovih propisa i na postupke.
 Stoga, odgajatelj, takve koncepte vjerovanja i islamskog učenja mora usaditi u dječiju dušu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., preporučio je usađivanje propisa vjere i stubova islama u um djeteta u ranim godinama njegovog života. Među uputama i preporukama Allahovog Poslanika, s.a.v.s., su:

1 – Njegova, s.a.v.s., naredba učenja riječi La ilahe illallah, kao prve stvari koje dijete (novorođenče) treba čuti:
 El-Hakim prenosi od Ibn Abbasa, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Učinite riječi `La ilahe illallah,` prvim riječima koje vaše dijete čuje na ovom svijetu." Razlog tome je taj, da prve riječi koje dijete čuje budu riječi tevhida, podjednako kao što riječi tevhida trebaju biti prve riječi koje će njegov jezik izgovoriti, kao i prve riječi koje će razumjeti.

2 – Upoznavanje djeteta s propisima halala i harama:
Taj propis je u skladu sa stavom da dijete može rasti pokoravajući se Allahovim naredbama, držeći se podalje od svega što je On zabranio i tako se čvrsto sroditi sa šerijatskim propisima.

3 – Naređivanje da dijete obavlja namaz u dobi od sedam godina:
 Ebu Davud i El-Hakim bilježe hadis od Ibn Amr ibn el-Asa, r.a., u kom se navodi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Naređujte vašoj djeci da obavljaju namaz u dobi od sedam godina, a istucite ih ako neće da obavljaju namaz kada napune deset godina, i (tada) razdvajajte u krevetima mušku od ženske djece."
 Analogijom obavljanja namaza, djecu treba navići na post, pod uvjetom da ga mogu podnijeti i djeca, sa svojim ocem, trebaju obaviti hadždž ako im on to može priuštiti, da bi na taj način dijete moglo naučiti pravila vjerovanja u ranom dobu svoga života i da bi se naviklo na obavljanje vjerskih obreda.
 
4 – Učenje djeteta voljenju Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i njegove porodice i učenje Časnog Kur`ana:

 Et-Taberani bilježi hadis kog prenosi Alija, r.a., gdje navodi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Navikavajte vašu djecu da gaje tri obilježja:

Ljubav prema vašem Poslaniku, s.a.v.s., ljubav prema njegovoj porodici i rođacima, i učenju Kur`ana.

Uistinu, nosioci Kur`ana bit će u hladu Allahovog Arša na Danu kada drugog hlada osim Njegovog neće biti, zajedno sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., i onima koji su mu dragi."
 S tim u vezi je učenje djece vojnim pohodima Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i biografijama ashaba, r.a., islamskih vođa i velikim presudnim bitkama, tako, da bi djeca mogla slijediti primjer njihovih prethodnika i da bi mogla sroditi se s veličanstvenom historijom islama.
 Evo šta islamski odgajatelji kažu o neophodnosti učenja djece učenju Kur`ana, njihovom poučavanju o bitkama Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i o velikim djelima (poduhvatima) njihovih prethodnika i junaka:
• Sa`d ibn Ebi Vekkas, r.a., rekao je: "Učili smo našu djecu o bitkama Allahovog Poslanika, s.a.v.s., podjednako kao što smo ih učili surama iz Kur`ana."
• Imam El-Gazali preporučio je, u svom djelu "Ihja `Ulumud-Din," učenje djeteta Kur`anu časnome, izrekama dobrih ljudi, pričama iskrenih i nekim vjerskim propisima."
• Ibn Haldun istakao je, u svom "Uvodu" (Mukaddima), važnost učenja Kur`ana djece, a potom, njihovog poticanja da pamte Kur`an. On je pojasnio da učenje Kur`ana predstavlja osnovu odgoja u svim nastavnim planovima bez obzira na različito područje i narav nekog područja.
 Za roditelje je važno da svoju djecu, u početnim stadijima njihovog života, uče osnovama vjere, stubovima islama i šerijatskim propisima. Također, važno je navikavanje djece da vole Allahovog Poslanika, s.a.v.s, njegovu porodicu i rođake, ashabe, r.a., vođe i vojskovođe i da uče Kur`an.


 Načelno se uzima da, kako se učenjaci slažu, u pogledu odgoja i etike dijete se rađa s vjerom tevhida i vjerovanjem u Allaha. Stoga, ako ono stekne primjeren odgoj, pravilno socijalno usmjerenje i pravovjerno okruženje kod kuće, odrast će s jasnom vjerom, plemenitim osobinama i ispravnim odgojem.
 Kur`an časni potvrđuje tu činjenicu, kao što Allah kaže: "Vjeri, djelu Allahovu, prema kojoj je On ljude načinio." (Er-Rum, 30.) El-Buhari bilježi hadis od Ebu Hurejre, r.a., u kom se navodi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Svako dijete rađa se u islamu, samo, njegovi roditelju okreću ga da bude jevrej, kršćanin ili vatropoklonik."
 Učenjaci iz polja odgoja i etike dokazali su tu činjenicu, te je, u tom pogledu, dovoljno navesti imama El-Gazalija: "Dječak je povjerena na čuvanje svojim roditeljima, a njegovo čisto srce dragocjeni je dragulj. Stoga, ako se on gaji i uči dobro, on će postići cilj i biti sretan s tim na ovom i budućem svijetu. A ako on bude naviknut na zlo i nepokoran je poput životinja, iskusit će bijedu i bit će uništen. Njegova zaštita može se postići jedino njegovim poučavanjem i učenjem lijepim postupcima."
 Iz navedenog prikaza urođene prirode i njenih posljedica, shvatamo da ukoliko je dječak podizan u izopačenoj kući i ukoliko je bio učen u problematičnom okruženju i miješao se s pokvarenom skupinom ljudi, on će se , nesumnjivo, okrenut od vjere u ateizam i nevjerstvo.

Sve dok gledamo na odgajatelje, općenito, i roditelje, kao specifičnu grupu, kao osobe koje su izrazito odgovorne za podizanje djeteta na osnovama vjere, kao i za usađivanja islama u njegovu dušu, moramo poznavati granice te odgovornosti i dimenzije te obaveze.
 Granice te odgovornosti su sljedeće:

  1 – Upućivanje djece na vjerovanje u Allaha i Njegovu neograničenu moć i Njegovo veličanstveno stvaralaštvo, preko promišljanja o stvorenjima nebesa i Zemlje, i to u dobu kada se djeca nalaze u periodu rasuđivanja (rušda).
 Pohvalno je nastaviti s njima promišljati od konkretnih stvari prema apstraktnim pojmovima, i od pojedinačnog ka cjelini, sve dok se ona približe  vjeri s potpunim ubjeđenjem, očiglednošću i dokazom.
 Kada dijete prihvati, od samoga početka, jasne izvore vjere i postojane dokaze Allahove jednoće, nijedan destruktivni alat ne može napasti njegovo živo srce, niti ikakvi zagovornici zla mogu imati ma kakvog utjecaja na njegov pravovjerni um i na puno ubjeđenje koje je stekao.

2 – Usađivanje u djecu duha poniznosti, pobožnosti i robovanja Allahu, Gospodaru svih svjetova:
 To se može postići usmjeravanjem pažnje djece na sveobuhvatnu moć i vlast koji su ogromni u svakom pogledu. Na nicanje biljke, na rast drveta, mirisno prelijepo raznobojno cvijeće, milijarde stvorenja s veličanstvenim obličjima i mnoga druga Njegova stvorenja. Stoga, srce ne može ništa drugo do da pristane uz Allahovu veličanstvenost, a šta duša može da učini nego da osjeti pokornost Allahu i da iskusi zadovoljstvo pokornosti i ugodnost služenja Allahu, Gospodaru svih svjetova.
 Među načine jačanja pokornosti i ustanovljenja pobožnosti spada vježbanje djeteta, kada je ono u dobi razlučivanja, da pokori se obavljanju namaza i da sluša učenje Kur`ana.

3 – Razvijanje, kod djece, duha pokornosti Allahu u svim njihovim postupcima i okolnostima:
 To se može postići navikavanjem djeteta vjerovanju da Allah ga vidi i da On zna njegove tajne i to što radi i da On zna za svaki njegov skriveni pogled i sve ono što njegova prsa taje.
 Odgajatelj mora naviknuti dijete na pokornost Allahu u tome što čini i naučiti ga da bude iskren prema Allahu, Gospodaru svih svjetova, u svim svojim nakanama i djelima, i mora naučiti ga da Allah ne prima niti jedno njegovo djelo osim onog koje je izvršeno radi Njega.
 Odgajatelj, također, treba navići dijete na pokornost Allahu dok misli, to jest, treba ga navići na kajanje i okretanje Allahu kad smatra da može postići stepen "ihsana," to jest, stepen ispravnog djelovanja i dobrote i iskrenosti u pogledu obožavanja Allaha kao da Ga vidi, iako, dijete ga ne može vidjeti svojim očima, ali On dijete jasno vidi.
 Iz navedenog, zaključujemo da odgovornost za vjerskim odgojem je važna i nezanemariva, pošto je to izvor svih vrlina i predstavlja sjeme savršenstva. To je glavna osnova za ulazak djeteta u okrilje vjere i islama (uopće)
 Stoga, otac i odgajatelj ne trebaju se sustezati od pružanja bilo kakve prilike u pogledu dokazivanja djetetu postojanja Allaha, i to uputom koja učvršćuje vjerovanje i koja jača vjeru. Taj način savjetovanja način je Prvog odgajatelja, s.a.v.s.
 Primjeri upute i način djelovanja Allahovog Poslanika, s.a.v.s., su sljedeći:
 Et-Tirmizi bilježi da Ibn Abbas, r.a., rekao je: "Jednog dana, jahao sam iza Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i on mi je rekao: „O mladiću, podučit ću te nečemu:
 Sjećaj se Allaha i Allah će te zaštititi. Misli na Allaha i naći ćeš Ga ispred sebe. Ako tražiš, traži od Allaha, ako tražiš pomoć, traži pomoć od Allaha. Znaj, kada bi svi narodi skupili se zajedno da ti pomognu, pomogli bi ti samo onoliko koliko ti je Allah već ranije propisao, a kada bi svi oni sakupili se da ti naškode, naškodili bi ti samo onoliko koliko ti je već ranije Allah propisao. Pera su spuštena, a stranice su se osušile.`"
 "Kada bi se zajedno sakupili da ti nanesu štetu, nikada ti je ne bi nanijeli osim u pogledu toga što ti je već ranije Allah propisao. Pera (Odredbe) su spuštena, a svici (hartije) su odloženi. Sudbina je odlučena." U drugoj predaji, različitoj od te koju prenosi Et-Tirmizi, stoji: "Ispunjavaj svoje obaveze prema Allahu, naći ćeš Ga kako stoji pred tobom; pokušaj da zahvališ Allahu na blagodatima kada si u prosperitetu, On će ti uzvratiti kada budeš u nedaći. I znaj da to što propustiš, uistinu, ne može da bude tvojom sudbinom, a to što ti postane sudbinom, zaista te nije moglo mašiti. Uči da pobjeda dolazi kroz izdržljivost, a olakšanje dolazi s bolom i da poteškoća dolazi s obiljem."

Največi uzrok povečanja opskrbe. Kaže Uzvišeni: „Naredi svojoj porodici da klanjaju namaz i ustraj u tome! Mi ne tražimo opskrbu od tebe. Mi tebe opskrbljujemo, a samo bogobojaznima pripada lijep svršetak." (Prijevod značenja, sura Ta-Ha, ajet 132.)

Ibn Omer, radijallahu anhu, prenosi da bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, jutrom i večeri učio sljedeću dovu:
O moj Gospodaru, tražim od Tebe zdravlje na dunjaluku i na ahiretu. O moj Gospodaru, tražim od Tebe oprost i zdravlje u mojoj vjeri, u mojim dunjalučkim stvarima, za moju čeljad i moj imetak. O moj Gospodaru, pokrij moja stidna mjesta, učini me sigurnim u strašnim situacijama, čuvaj me sa moje prednje i zadnje strane, i sdesna i slijeva, i iznad mene, i utječem Ti se Tvojom veličinom da ne budem sa svoje donje strane ščepan.”
(Ahmed 2/25; Ebu Davud 5074 i drugi)

 

http://www.youtube.com/watch?v=i8WIoipat-E&feature=related

http://www.youtube.com/watch?v=FjaXta8hzc0&feature=related

http://www.youtube.com/watch?v=Ov3R-r9lMk0

http://www.youtube.com/watch?v=UnQ0ZOa7pyE&feature=related

http://www.youtube.com/watch?v=oIvZVqWJKCI&feature=related

http://www.youtube.com/watch?v=_mgMrdqWKtA&feature=related

Allaha subhanehu ve te'ala Robinja
http://allahovarobinjainsaallah.blogger.ba
15/02/2012 21:44